Prokoško jezero na Vranici

Legenda o postanku Prokoškog jezera na Vranici kaže kako ćobanice i ćobani iz ljetnih stanova ništa ne peru u jezeru, ni rublje ni suđe. Među njima postoji predanje da jezero nije bilo tamo gdje je sada već u drugoj uvali, kroz koju sada teče potok Jezernica. Nekakva žena pošla na to prijašnje jezero, da opereNastavi čitati “Prokoško jezero na Vranici”

Obilježja na vrhovima planina u BiH

Koliko je obilježja postavljeno na vrhovima planina u Bosni i Hercegovini po nacionalo-državno-religijskom osnovu prvenstveno u cilju da se da do znanja ko “posjeduje” teritorij? Ako analiziramo motive “zapišavanja revira”, vidjet ćemo da u suštini ne postoji opravdanje za narušavanje toliko dragocjenog izvornog stanja, čitaj: nakaženje. Prilog posvećen Magliću, Lebršniku, Babi, Jahorini, Bjelašnici, Treskavici, Čvrsnici,Nastavi čitati “Obilježja na vrhovima planina u BiH”

Markiranje planinarskih staza i puteva u BiH

Prve markacije (oznake) u planinama BiH postavljali su čobani i lovci na svojim stazama i putevima. Bili su to “čovuljci“ – male kamene kupe, koje su služile za lakšu orijentaciju na terenu. Ovaj način obilježavanja začet u drevnim vremenima zadržao se i danas na našim planinama. Suvremeni način markiranja u bosanskohercegovačkim planinama primjenjuje se odNastavi čitati “Markiranje planinarskih staza i puteva u BiH”

125 godina Aljaževog stolpa na Triglavu

Aljažev stolp je izuzetan pejzažni motiv i nezamjenjiv simbol Triglava. Ovo malo limeno sklonište valjkastog oblika visine oko dva metra i promjera malo većeg od jednog metra sa zastavicom na krovu za proteklih 125 godina (1895. – 2020.) postalo je važan spomenik za slovensko planinarstvo ali i slovenski narod. Priča o skloništu na najvišem vrhuNastavi čitati “125 godina Aljaževog stolpa na Triglavu”

Bjelašnica, topografska karta – Vlahinja

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje  austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Bjelašnica, topografska karta – Vlahinja”

Ajdovska deklica i Zlatorog

Ajdovska deklica je okamenjen lik paganske djevojke, koja je živjela pod stijenama Prisojnika, kao kćerka diva Heljde, bila je dobra i milostiva, pomagala je ljudima. Putnike na drevnom karavanskom putu koji je spajao doline Save i Soče preko visokog prevoja na Vršiču vodila je kroz guste magle, jake ljetne oluje i visoke snježne smetove. KadaNastavi čitati “Ajdovska deklica i Zlatorog”

Trebević – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Trebević – kronologija povijesnih događaja”

Diva Grabovčeva – “Narodna heroina”

Po narodnom predanju u drugoj polovici 17. stoljeća za vrijeme vladavine Osmanlijske carevine u selu Ibrahimov Dolac na Zahumu rodila se Diva, kći Luke Grabovca. Diva je bila mlada djevojka koja je izgledom i ljepotom plijenila pažnju. Tako je priča o njenoj ljepoti došla do Tahir-bega Kopčića iz Kupresa i poželio je Divu za svojuNastavi čitati “Diva Grabovčeva – “Narodna heroina””

Bjelašnica, topografska karta – Hranisava

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje  austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Bjelašnica, topografska karta – Hranisava”

Trnovačko jezero – “Gorsko srce”

Trnovačko jezero jedno je od najljepših ledenjačkih jezera koja sam vidio na svojim putovanjima. U svijetu ima puno lijepih planinskih jezera većih po površini i dubljih od Trnovačkog jezera, ali se nijedno ne može pohvaliti jedinstvenim srcolikim oblikom, kao što ga ima ovo jezero. Pogled sa nekog od okolnih vrhova na Trnovačko jezero kod posmatračaNastavi čitati “Trnovačko jezero – “Gorsko srce””