Grad Travnik (503 m/nv) je smješten u uskoj dolini kojom protiče rijeka Lašva, okružen planinama Vilenice (Kicelj 1235 m/nv) sa juga i Vlašićem (Paljenik 1933 m/nv) sa sjevera. Travnik se nalazi oko 90 km sjeverozapadno od Sarajeva na glavnom magistralnom putu M5 koji je povezan sa svim važnijim magistralnim pravcima u BiH. Pogodan geografski položaj, plodne doline Lašve i Bile te prirodna bogatstva su razlog nastajanja mnogih naselja. Brojni arheološki tragovi ljudskih naseobina na prostoru Lašvanske doline sežu još u mlađem kamenom dobu. Poznato je da su u ovom kraju Iliri, Kelti i Rimljani ispirali zlato iz Lašve i eksploatirala se željezna rudača, o tome svjedoče gomile pijeska i troske.
Travnik je atraktivna destinacija koju posjećuju mnogi turisti iz cijelog svijeta. To je grad sa nepreglednim nizom prirodnih pejzaža, kultura i tradicija koje su se održale kroz dugu i burnu povijest. Malo je gradova u svijetu koji se mogu pohvaliti džamijama, crkvama, katedralama, a negdje i sinagogama, na tako malom prostoru kako je to u Bosni i Hercegovini. Jedan od takvih gradova je Travnik gdje se mogu vidjeti bogomolje svih konfesija.
Na stjenovitom uzvišenju iznad grada svojom impozantnom strukturom dominira travnička tvrđava koja predstavlja jedan od najbolje očuvanih utvrđenih gradova srednjevjekovne Bosne.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj u januaru 2005. godine donijela je odluku: Graditeljska cjelina – Stari grad u Travniku proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini graditeljska cjelina – Stari grad u Travniku koja obuhvata: pristupni most, bedeme i objekte unutar bedema, kao i pokretno nasljeđe koje se nalazi u inventarnoj knjizi Zavičajnog muzeja u Travniku i dio je muzejske zbirke. S obzirom na to da je spomenik jednim dijelom arheološki neistražen, predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
U srednjem vijeku ovo područje je feudalni posjed Bosanske države. Iznad današnjeg Travnika na stjenovitom uzvišenju podignuta je snažna obrambena tvrđava. Pretpostavlja se da je tvrđavu sagradio kralj Tvrtko II Kotromanić, krajem 14. i prve polovine 15. stoljeća. Uz tvrđavu se razvilo podgrađe s trgom – kasnije mala varoš koja je prerasla u današnji grad Travnik. Tvrđava predstavlja jedan od najbolje očuvanih utvrđenih gradova srednjevjekovne Bosne. Svojom impozantnom strukturom, još uvijek dominira kao vječiti kameni stražar, čuvajući grad od osvajača.
Nakon što su Osmanlije okupirali Bosnu – padom Bobovca (1463. god.), Travnik se razvio kao trgovačko-obrtno središte. Lašvanskom dolinom je prolazila važna putna komunikacija povezujući središnju Bosnu sa dolinom Vrbasa i Krajinom.
Važnost Travnika je narasla nakon što je Eugen Savojski 1697. godine spalio Sarajevo, bosanski vezir Halil-paša Ćoso je prenio svoje sjedište i izgradio rezidenciju u Travnik. Tako je ovaj grad postao glavni grad Bosne od 1699. godine, uz dva manja prekida do 1850. godine. U 99 mandata izmjenilo se 77 sultanovih namjesnika – vezira, od kojih su petorica zauvijek ostala u svojim turbetima da svjedoče o prolaznosti slave života. Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku 1806., a godinu kasnije se za tim primjerom povodi i Austro-Ugarska.
Putnici toga vremena bili su impresionirani gradom i zvali su ga evropski Istanbul. Velik dio njegovog kulturnog nasljeđa datira iz tog perioda, mnoge građevine koje potječu iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, džamije, orijentalne kuće, sahat kula, česme, turbeta i mezaristani.
Nakon austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine (1878. god.), Travnik se razvija u zapadnom stilu, izgrađena je željeznička pruga, hidroelektrana, tvornica duhana, tvornica šibica, pilana, pruga za eksploataciju šume, gimnazija, mnoge školske i druge zgrade, vodovod, bolnica kasarna i utemeljeno vatrogasno društvo (1879. god. – najstarije u BiH). Travnik je do svršetka Prvog svjetskog rata (1918. god.) bio sjedište okruga.
U periodu između dva svjetska rata, za vrijeme kraljevine SHS i kasnije kraljevine Jugoslavije, Travnik je od 1922., bio sjedištem oblasti. Od 1929. god. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu.
Nakon svršetka Drugog svjetskog rata (1945. god.) Travnik je za vrijeme SFR Jugoslavije bio sjedištem sreza i općina a kasnije samo općina do 1992. godine.
Travnik je danas sjedište općine i ujedno glavni grad Srednjobosanskog Kantona. Administrativno pripada Federaciji BiH.
Kliknete mišem na bilo koju fotografiju u galeriji i saznaćete niz zanimljivih podataka o Travniku.
Naslovna slika: Pogled sa travničke tvrđave na mahalu Osoje
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 