Po narodnom predanju u drugoj polovici 17. stoljeća za vrijeme vladavine Osmanlijske carevine u selu Ibrahimov Dolac na Zahumu rodila se Diva, kći Luke Grabovca. Diva je bila mlada djevojka koja je izgledom i ljepotom plijenila pažnju. Tako je priča o njenoj ljepoti došla do Tahir-bega Kopčića iz Kupresa i poželio je Divu za svoju ženu. Njegov otac Džafer-beg dva puta je za sina prosio Divu i dva puta bio odbijen. Ljut i uvrijeđen zbog odbijanja, mladi beg kreće u potragu za Divom i dok je vodila stado na ispašu sustigao je na Vran-planini i ubija.
Sahranjena je na mjestu gdje se ubistvo dogodilo. Usamljeni grob na Kedžari vremenom je postao sveto mjesto. Grob je označen. Na njemu je podignut brončani kip Dive Grabovčeve. Postavljen je 1998. godine i rad je akademskog kipara Kuzme Kovačića iz Hvara. Od tada do današnjih dana mnogi hodočasnici posjećuju njen grob, a priča o tragičnom događaju i tužnoj sudbini ove mlade djevojke vremenom je postala legenda. U legendi, Tahir-bega je ubio kum Divine porodice Arslan-aga Zukić.
Diva Grabovčeva se našla u raznim pjesmama, dokumentarnom filmu, dramskim djelima, imenima ulica i pričama naroda tog područja. Dr Ćiro Truhelka (1865. – 1942.), arheolog, povjesničar i kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu istražio je Divin grob i objavio knjigu o tome „Djevojački grob – legenda iz bosanske prošlosti“.
U Ibrahimovom Dolcu, podignut je spomen Dom Divi Grabovčevoj. Izgrađena je replika stare ramske kuće ispred koje je postavljen brončani kip djevojčice i rad je akademskog kipara Ilije Skočibušića iz Tomislavgrada. Dom je svečano otvoren 01.05.2014. godine.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Selo Ibrahimov Dolac (1168 m/nv) nalazi se na području Općine Prozor/Rama. Selo i nekoliko zaseoka smješteno je u podnožju južnih padina planine Raduša na Zahumu prostranoj zaravni iznad Ramskog jezera.
U selu je nekoliko napuštenih starih kuća koje privlače pažnju svojim izgledom. Također i zgrada nekadašnje osnovne škole je napuštena i propada u njoj više ne odjekuje školsko zvono i ne čuje se vriska i smijeh djece. Kuće treba obnoviti i zaštititi od daljnjeg propadanja. Kuća je važan spomenik tradicijske kulture koji treba sačuvati za mlađi naraštaj da upozna način života koji se na ovim prostorima odvijao prije više od tri stoljeća. Ovaj prostor već sada ima svoju kulturnu i turističku vrijednost.
Proljeće u ovom planinskom kraju stiže kasno i tada Ibrahimov Dolac i zaseoci na Zahumu potpuno ožive. Vrtovi i njive se počinju okopavati i orati a čobani izgone svoja stada ovaca i krda goveda u planinu. Početkom jeseni djeca i stariji ljudi napuštaju Zahum i silaze u sela oko Ramskog jezera. U selu i zaseocima ostaju samo oni snažniji i hrabriji koji će preko zime hraniti i braniti stoku od napada divljih zvijeri.
Nakon posjete spomen Domu Dive Grabovčeve vrijedi otići do vidikovca na Humnoj glavi (1250 m/nv) u blizini Ibrahimovog Dolca. Sa vidikovca se pruža najljepši pogled na Ramsko jezero (595 m/nv). Jezero iz ovog pravca u poslijepodnevnim satima, obasjano suncem sa zapadne strane, poprima izgled kao sa slika majstora renesansne umjetnosti. Ibrahimov Dolac često posjećuju i planinari jer je najpogodnija ishodišna tačka za pristup na najviši vrh planine Raduše – Idovac (1956 m/nv). Najviše tjeme ove lijepe planine je ujedno i najrazgledniji vrh u našim planinama i po tome je poznat. Naime sa Idovca se vidi 30 planina u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj. Možda je nekada davno originalni naziv najvišem vrhu Raduše bio Vidovac zbog širokih vidika koji se pružaju na horizontu i kasnije promjenjen u Idovac. Tim prije jer mještani na Zahumu selo Ibrahimov Dolac nazivaju Braimov Dolac.
Naslovna slika: Ibrahimov Dolac (1168 m/nv), spomen Dom posvećen Divi Grabovčevoj
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 