Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (6. dio)”
Author Archives: Braco Babić
Z. Bibanović, BiH – kulturna kapija Evrope
Knjiga Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope, na revijalan način, kroz odabrane primjere, interpretira osobenosti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Smatra se veoma važnim doprinosom u rekonstruiranju bosanskohercegovačkog identiteta koji nije neka nadnarodna tvorevina već civilizacijski proces koji traje na našem tlu od početaka pisane historije. Spomenici materijalne i duhovne kulture svjedočeNastavi čitati “Z. Bibanović, BiH – kulturna kapija Evrope”
Bjelašnica, na snježnim vrhovima Oblja
Obalj je visoki planinski masiv koji se nalazi oko 4 km zračne linije jugozapadno od najvišeg vrha Bjelašnice (2067 m/nv). Masiv Oblja je oivičen na istočnoj strani dolinom Studenog potoka, na zapadu Poljem i Mrkovaljem, na sjeveru Crvenim klancem i Dugim poljem, na jugu kanjonom rijeke Rakitnice. Najviši vrh u masivu Oblja je na 1896Nastavi čitati “Bjelašnica, na snježnim vrhovima Oblja”
Kazani na rijeci Željeznici
U neposrednoj blizini sela Turovi, rijeka Željeznica je probijajući se na svom putu kroz stjenovitu krečnjačku gredu izdubila korito dužine od oko 150 m, duboko 8-10 m i široko 2-4 m. U tom dubokom i uskom koritu rijeka je stvorila niz okruglih udubljenja u kojima voda ključa kao u vrelom kazanu (loncu) i po tomeNastavi čitati “Kazani na rijeci Željeznici”
Stari grad Vranduk – “Kapija Bosne“
Stari grad Vranduk se nalazi oko 10 km zračne linije sjeverno od Zenice na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Sagrađen je krajem 14. stoljeća na stijenovitom uzvišenju (315 m/nv) kojeg rijeka obilazi u poluluku stvarajući hrid jako strmih padina. Smješten na ulazu klisure štitio je i nadzirao trgovački put koji je povezivao panonsku regiju saNastavi čitati “Stari grad Vranduk – “Kapija Bosne“”
Braco Babić: Hajdemo u planine
Planinarenje u posljednje vrijeme postaje sve popularniji oblik rekreacije, posebno među mlađim generacijama. Savremeni način života mnoge ljude udaljio je od prirode. Svakodnevni boravak u zatvorenom prostoru uz višesatno sjedenje u školi, u uredu, u kući kraj televizora i računara, vožnja automobilom, dizalom, pokretnim stepenicama. Praktički nestaje svaka iole zamjetna tjelesna aktivnost koja je važnaNastavi čitati “Braco Babić: Hajdemo u planine”
Dinara, vrh Veliki Troglav
Planina Dinara se nalazi u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine gdje čini prirodnu granicu sa susjednom državom Hrvatskom. Na vršnim dijelovima Dinare nema izraženih oštro odsječenih grebena pa administrativna granica prati granice nekadašnjih pašnjaka. Pravo ispaše između Bosanaca iz Livanjskog polja i Dalmatinaca bilo je predmet dugotrajnih sporova. Nakon mira u Požarevcu 1718. godine, tuNastavi čitati “Dinara, vrh Veliki Troglav”
Hambina Carina na Trebeviću
Hambina Carina je naziv za ulicu koja se nalazi na sjevernim padinama Trebevića. Smještena je u gradskom naselju na području Mjesne zajednice ”Širokača” u općini Stari Grad Sarajevo. Riječ je o saobraćajnici koja je služila još u antičkom razdoblju. U vrijeme osmanske uprave u kraju u kojem se nalazi ova ulica, bila je dumrukhana (carinarnica),Nastavi čitati “Hambina Carina na Trebeviću”
Stari grad Kučlat / Kušlat
Stari grad Kučlat ili Kušlat nalazi se s desne strane iznad ušća rijeke Jadar u Drinjaču, južno od Zvornika (oko 20 km). To je majstorsko djelo vještih graditelja na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i karavanski put još iz vremena Rimljana. Grad Kučlat prvi put se spominje 1345, a 1346. godineNastavi čitati “Stari grad Kučlat / Kušlat”
Treskavica, vrh Oblik
Vrhovi Treskavice oduvijek su bili izazovni za planinarenje, a među njima su: Oblik (1876 m), Zubovi (1793 m), Ilijaš (1879 m), Ogorjeli kuk (1943 m), Djevojački kuk (1950 m), Ćabenske stijene (2060 m), Krajačića klanac (1971 m), Nikoline stijene (1908 m) i Veliki Treskač (1969 m). U stijenama ovih vrhova ispenjane su brojne alpinističke smjeri.Nastavi čitati “Treskavica, vrh Oblik”
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 