Kamenita vrata i okna (5. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (5. dio)”

Ani – “Grad sa 40 kapija”

Ani (armenski: Անի) je srednjovjekovni grad smješten u turskoj provinciji Kars, u blizini granice s Armenijom. Najveći procvat je doživio od 961. – 1045. godine kada je postao glavni grad srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva dinastije Bagratuna. Ani je poznat kao “Grad sa 40 kapija” ili “Grad sa 1001 crkvom”, naziv je dobio po mnogobrojnim gradskim vratimaNastavi čitati “Ani – “Grad sa 40 kapija””

Golem Korab – vrh Makedonije i Albanije

Vrh Golem Korab (albanski: Maja e Korabit) na nadmorskoj visini od 2764 m je najviši vrh planine Korab i ujedno najviši vrh Republike Sjeverne Makedonije i Republike Albanije. Masiv Koraba čini izrazitu prirodnu granicu između dviju država. Prostire se između Šar-planine na sjeveru i Dešatom na jugu. Ukupna površina iznosi 580 km² od koje Sjevernoj MakedonijiNastavi čitati “Golem Korab – vrh Makedonije i Albanije”

Klek – ”Carstvo vještica”

Iznad ogulinske kotline dominira vrh Klek (1181 m/nv). Njegova markantna stijena 200 m visine i stijene susjednog vrha Klečica (1058 m/nv) uvijek privlače poglede znatiželjnika i istraživača. Gledan iz pravca jugoistoka nalik je golemom okamenjenom divu koji se tu zaustavio da spava ili odmori. To je ujedno i najviši vrh planine Klek koja je sastavniNastavi čitati “Klek – ”Carstvo vještica””

Klobuk – “Sveto brdo”

Brdo Klobuk nadmorske visine 478 m nalazi se u blizini granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom i udaljeno je oko 10 km zapadno od grada Ljubuškog. Prema kazivanju mještana za vrijeme vladavine Osmanlija na Klobuku su se okupljali vjernici kršćani radi molitve i obreda. Pretpostavlja se da je na vrhu brda nekada stajala crkvaNastavi čitati “Klobuk – “Sveto brdo””

Orlov kuk na Zelengori

Orlov kuk se nalazi na zapadnoj strani planinskog masiva Zelegore. Smješten je na nadmorskoj visini 1906 m, južno od Kladopoljskog jezera (oko 3,5 km zračne linije). Orlov kuk je markantan i atraktivan vrh čija je sjeveroistočna stijena visoka oko 150 m i široka oko 250 m. Do sada ova stijena alpinistički nije ispenjana.Naziv Orlov kukNastavi čitati “Orlov kuk na Zelengori”

Dugo Polje na Bjelašnici

Dugo Polje je smješteno na južnim padinama planinskog masiva Bjelašnice na nadmorskoj visini 1480 m. Dugačko je oko 5 km a široko od 250 – 500 m. Pruža se pravcem istok-jugozapad. Okruženo je mnogim visokim vrhovima, na sjevernoj strani nalaze se Šiljata glavica (1737 m), Obla glav. (1816 m), Strug (1791 m) i Vaganj (1908Nastavi čitati “Dugo Polje na Bjelašnici”

Planinsko cvijeće (4. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (4. dio)”

Subrin amfiteatar na Orjenu

Subrin amfiteatar je jedan od najsurovijih kutaka u cjelokupnom planinskom masivu Orjena i ujedno je najzanimljiviji reljef u primorskim Dinaridima. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani vrha Subra. Čine ga vrhovi Kabao (1553 m/nv), Subra (1679 m/nv) i Domiter (1593 m/nv). U podnožju ova tri vrha je ledenjačka dolina (cirk, valov) oivičena grmljem i rijetkom šumomNastavi čitati “Subrin amfiteatar na Orjenu”

Park-šuma Marjan u Splitu

Marjan je brdo koje predstavlja jedan od glavnih simbola grada Splita. Često je bio opjevan od splitskih pjesnika a najpoznatiji je po hrvatskoj domoljubnoj pjesmi “Marjane, Marjane”. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Marjan je još 1964. godine proglašen park-šumom kako bi se što bolje očuvalo njegovu floru, faunu i prirodno – kulturološke znamenitosti.Nastavi čitati “Park-šuma Marjan u Splitu”