Stari grad Vranduk – “Kapija Bosne“

Stari grad Vranduk se nalazi oko 10 km zračne linije sjeverno od Zenice na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Sagrađen je krajem 14. stoljeća na stijenovitom uzvišenju (315 m/nv) kojeg rijeka obilazi u poluluku stvarajući hrid jako strmih padina. Smješten na ulazu klisure štitio je i nadzirao trgovački put koji je povezivao panonsku regiju saNastavi čitati “Stari grad Vranduk – “Kapija Bosne“”

Braco Babić: Hajdemo u planine

Planinarenje u posljednje vrijeme postaje sve popularniji oblik rekreacije, posebno među mlađim generacijama. Savremeni način života mnoge ljude udaljio je od prirode. Svakodnevni boravak u zatvorenom prostoru uz višesatno sjedenje u školi, u uredu, u kući kraj televizora i računara, vožnja automobilom, dizalom, pokretnim stepenicama. Praktički nestaje svaka iole zamjetna tjelesna aktivnost koja je važnaNastavi čitati “Braco Babić: Hajdemo u planine”

Dinara, vrh Veliki Troglav

Dinara se nalazi na jugozapadu Bosne i Hercegovine gdje čini prirodnu granicu sa susjednom državom Hrvatskom. Na vršnim dijelovima Dinare nema izraženih oštro odsječenih grebena pa administrativna granica prati granice nekadašnjih pašnjaka. Pravo ispaše između Bosanaca iz Livanjskog polja i Dalmatinaca bilo je predmet dugotrajnih sporova. Nakon mira u Požarevcu 1718. godine, tu su graničnuNastavi čitati “Dinara, vrh Veliki Troglav”

Hambina Carina na Trebeviću

Hambina Carina je naziv za ulicu koja se nalazi na sjevernim padinama Trebevića. Smještena je u gradskom naselju na području Mjesne zajednice ”Širokača” u općini Stari Grad Sarajevo. Riječ je o saobraćajnici koja je služila još u antičkom razdoblju. U vrijeme osmanske uprave u kraju u kojem se nalazi ova ulica, bila je dumrukhana (carinarnica),Nastavi čitati “Hambina Carina na Trebeviću”

Stari grad Kučlat / Kušlat

Stari grad Kučlat ili Kušlat nalazi se s desne strane iznad ušća rijeke Jadar u Drinjaču, južno od Zvornika (oko 20 km). To je majstorsko djelo vještih graditelja na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i karavanski put još iz vremena Rimljana. Grad Kučlat prvi put se spominje 1345, a 1346. godineNastavi čitati “Stari grad Kučlat / Kušlat”

Treskavica, vrh Oblik

Vrhovi Treskavice oduvijek su bili izazovni za planinarenje, a među njima su: Oblik  (1876 m), Zubovi (1793 m), Ilijaš (1879 m), Ogorjeli kuk (1943 m), Djevojački kuk (1950 m), Ćabenske stijene (2060 m), Krajačića klanac (1971 m), Nikoline stijene (1908 m) i Veliki Treskač (1969 m). U stijenama ovih vrhova ispenjane su brojne alpinističke smjeri.Nastavi čitati “Treskavica, vrh Oblik”

Planinsko cvijeće (5. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (5. dio)”

Znakovi dobrog i lošeg vremena na planini  

Vremenska prognoza, ponekad zna da omane jer se fizičko stanje atmosfere stalno mijenja. Te promjene nastaju brže nego što to meteorolozi mogu predvidjeti. Nepredvidljive vremenske promjene se događaju u sva četiri godišnja doba. Planinarima je veoma važno kakvo će biti vrijeme dok borave na planini. Iz tog razloga najbitnija je lokalna vremenska prognoza. Treba znatiNastavi čitati “Znakovi dobrog i lošeg vremena na planini  “

Kamenita vrata i okna (6. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (6. dio)”

Perun – planina Gromovnika

Planina Perun se nalazi oko 50 km sjeverno od Sarajeva, smještena je između Vareš-Majdana i Kraljeve Sutjeske. Ime je dobila po Perunu koji je u slavenskoj mitologiji bio bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova. Perun spada u red nižih bosanskohercegovačkih planina zbog svoje skromne nadmorske visine. Najviši vrh Peruna jeNastavi čitati “Perun – planina Gromovnika”