Raduša se nalazi na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pripada Dinarskom planinskom lancu. Najviši vrh Raduše je Idovac (1956 m/nv). Među mnogim vrhovima ističu se: Mlične glavice (1807 m), Kik 1794 m, Ježevača (1781 m), Mali Idovac (1775 m), Razvržđe (1759 m), Raduški kamen / Triskavac (1663 m) i Komar (1599 m).
Granice planine Raduše čine prijevoj Makljen (1123 m) na istoku, planina Ravašnica na jugozapadu (1565 m), Vukovsko polje (1210 m/nv) na zapadu, planina Stožer (1758 m) na sjeverozapadu, visoravan Zahum (1176 m) i Ramsko jezero (595 m) na jugu. Ovo područje ima specifičan tip planinske klime s umjereno toplim ljetima, dok su zime hladne i s velikim snježnim padavinama.
Prijevoj Makljen je vododjelnica dva sliva: Jadranskog (Neretva na jugu) i Crnomorskog (Vrbas na sjeveru). Na Raduši se nalaze dva jezera ledenjačkog porijekla: Veliko / Rumbočko jezero (1830 m/nv) i Malo / Voljičko jezero (1730 m/nv). Oba jezera su skromnih dimenzija. U ljetnom periodu služe za napajanje stoke na ispaši.
Na širem području planine nalaze se stočarske kolibe (staje) koje su uglavnom smještene na sjevernim, južnim i istočnim padinama. Nekada je Raduša bila poznata po stočarstvu zbog prostranih pašnjaka na Ravnama, Stupnom polju, Grebovima, Plandištu, Draševu i Sajinoj-planini. Bio je i veliki broj stočarskih koliba koje vrijedi spomenuti da se ne zaboravi: Jaklića staje, Babića staje, Bevandine staje, Pilalove staje, Ivančevića staje, Prskalove staje, Novakovića staje, Arežinove staje i dr.
Raduša je pogodna za planinarenje u sva godišnja doba. Najkraći pristup na vrh Idovac je iz sela Ibrahimov Dolac na Zahumu. Planinarska staza je markirana. Zbog nedostatka planinarskih objekata za boravak i noćenje sve ture su jednodnevne.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Ibrahimov Dolac
Ibrahimov Dolac je najveće selo na području Zahuma. Smješteno je u podnožju južnih padina planine Raduše na nadmorskoj visini od 1176 m. Na tom području nalazi se veći broj zaseoka: Radići, Beškeri, Šarčevići, Ivići, Petrovići, Ilice, Čeprljače, Sandali, Nikolići, Prskali i Zelići. Sva ova naselja se nalaze u zaleđu Humne glave (1250 m/nv) i po tome je ovo područje dobilo ime – Zahum. Sa Humne glave pruža se odličan pogled na Ramsko jezero.
Na samom ulazu u Ibrahimov Dolac nalazi se spomen kuća i kip posvećen Divi Grabovčevoj. Narodnoj heroini, prelijepoj djevojci rođenoj u ovom selu čiji je život i tragična sudbina ostao samo mit po otporu prema tadašnjoj osmanskoj okupaciji.
U selu se mogu vidjeti kuće starije više od stotinu godina koje je zub vremena prilično načeo i trajno propadaju jer ih nema ko popravljati. Nažalost i osnovna škola je odavno napuštena, ne čuje se više zvuk školskog zvona, dječija graja i smijeh.
Kad proljeće stigne Zahum potpuno oživi. Vrtovi se okopavaju i njive oru, a na planinskim pašnjacima čobani izgone ovce i goveda. Krajem jeseni gotovo svo stanovništvo silazi u sela oko Ramskog jezera i Prozora. Na Zahumu ostaju samo pojedinci, oni snažniji i hrabriji koji će preko zime čuvati, hraniti i braniti stoku od napada divljih zvijeri.
Planinarski uspon na vrh Idovac
Ibrahimov Dolac je najpogodnija polazna tačka za pristup na najviši vrh planine Raduše – Idovac (1956 m/nv). Najviše tjeme ove lijepe planine je ujedno i najrazgledniji vrh u našim planinama i po tome je poznat. Naime sa Idovca se vidi veliki broj planina u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj. Možda se vrh nekad davno zvao Vidovac radi odličnih vidika koji se pružaju na sve strane, i kasnije promjenjen u Idovac. Tim prije jer mještani na Zahumu selo Ibrahimov Dolac nazivaju Braimov Dolac.
Tura: selo Ibrahimov Dolac na Zahumu – Raulje – Dužje – Gorski Dolac –
Mali Idovac – vrh Idovac – Veliko (Rumbočko) jezero. Uspon je srednje težine. Ukupno vrijeme sa povratkom traje oko 6 sati hoda.
Ovo je uobičajeni i najkraći planinarski uspon na vrh Idovac. Polazna tačka je obilježena putokaznom tablom na ulazu u selo Ibrahimov Dolac kod spomen Doma posvećen Divi Grabovčevoj. Uspon najvećim dijelom vodi trasom šumskog puta gotovo do pod sami vrh. Put je pogodan samo za terenska vozila. Trasa puta je obilježena planinarskim markacijama i putokaznim tablama. Za vrijeme uspona prema vrhu odmah u početku pruža se dobar pogled na Vran-planinu, Ljubušu, Tušnicu, Kamešnicu i Ravašnicu-planinu. Kasnije po dolasku na Idovac, s vrha se otvaraju novi razgledi na mnoge planine: Cincar, Malovan, Hrbljine, Vitorog, Stožer, Vlašić, Komar, Kalin, Vranica, Vitreuša, Zec-planina, Baćina-planina, Bitovnja, Bjelašnica, Visočica, Prenj i Čvrsnica. Također se s vrha vide Vukovsko, Ravanjsko i Kupreško polje. Jasno se vide i mjestašca Prozor, Bugojno i Kupres. Planinarsku turu treba završiti na Humnoj glavi gdje je vidikovac sa kojeg se pruža najljepši pogled na Ramsko jezero. Motiv kao sa slika starih majstora renesansnog slikarstva. Tura ukupno s povratkom traje oko 5 sati hoda.
Kružna tura: Nakon uspona na vrh Idovac treba se vratitii natrag do sedla pod Malim Idovcem gdje put skreće desno za Ibrahimov Dolac. Od sedla krenuti na jugoistok prema Ježovači (1781 m) i Razvržđu (1759 m). Nakon uspona na ova dva vrha slijedi silazak do Šarčeve lokve. Dalje krenuti na jug preko Kapčevog oglavka i Prisojnika te strmim padinama spustiti se u zaseok Šarčevići. Nastaviti sa silaskom prema zaseoku Radići gdje se iznad na Humnoj glavi (1250 m/nv) nalazi vidikovac sa kojeg se pruža najljepši pogled na Ramsko jezero. Od vidikovca nastaviti cestom do spomen kuće Dive Grabovčeve u Ibrahimovom Docu (oko 2 km). Ova kružna tura ukupno s povratkom traje oko 8 sati hoda.
Upozorenje: Na planini Raduši postoje sumnjive rizične površine od neeksplodiranih ubojnih sredstava i protupješačkih mina koja su ostala iz minulog rata. Rizične površine se nalaze na području pod Malim Idovcem, oko vrha Idovca i iznad Velikog (Rumbočkog) jezera. Uglavnom su to padine obrasle sa klekovinom u koju ne treba zalaziti iz navedenih razloga.
Ramsko jezero
Ramsko jezero je umjetna hidroakumulacija na rijeci Rami. Nalazi se na području općine Prozor-Rama i stvoreno je 1968. godine za potrebe HE “Rama“. U kanjonu je sagrađena betonska brana visine 100 m. Jezero je smješteno na nadmorskoj visini od 595 m. Zapremina akumulacijskog bazena je 487 hm³. Jezero je dugo 12 km, površine oko 1500 ha i dubine do 95 m. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire jugozapadno od naselja Varvara, iz dva snažna vrela. Glavnu količinu vode rijeka Rama dobiva iz kraških vrela Buk i Krupić.
Jezero je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Rijeka Rama je najznačajnija pritoka Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaestak kilometara uzvodno od Jablanice.
Oko Ramskog jezera nalaze se mnoga seoska naselja: Varvara, Gornje Selo, Donje Selo, Kazijevići, Nikolići, Dovčići, Rumboci, Beškeri, Poljane, Krtuša, Franjići, Bulići, Jaklići, Ripci, Matkovići, Podbor, Cripalo, Pirićevina, Ploča, Mluša, Kovačevo Polje, Pavličevići i Draguni. Na najvećem poluotoku u središnjem dijelu jezera nalazi se Franjevački samostan Rama i seoska naselja: Šćit, Dronjići i Banušići.
U ljetnom periodu Ramsko jezero je pogodno za kupanje i sportove na vodi. Jezero je poribljeno (šaran, pastmka, smuđ, zlatovčica, srebrni karas).
Naslovna slika: Raduša, vrh Idovac (1956 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 