Raduša se nalazi na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pripada Dinarskom planinskom lancu. Najviši vrh Raduše je Idovac (1956 m/nv). Među mnogim vrhovima ističu se: Mlične glavice (1807 m), Kik 1794 m, Ježevača (1781 m), Mali Idovac (1775 m), Razvržđe (1759 m), Raduški kamen / Triskavac (1663 m) i Komar (1599 m).
Granice planine Raduše čine prijevoj Makljen (1123 m) na istoku, planina Ravašnica na jugozapadu (1565 m), Vukovsko polje (1210 m/nv) na zapadu, planina Stožer (1758 m) na sjeverozapadu, visoravan Zahum (1176 m) i Ramsko jezero (595 m) na jugu. Ovo područje ima specifičan tip planinske klime s umjereno toplim ljetima, dok su zime hladne i s velikim snježnim padavinama.
Prijevoj Makljen je vododjelnica dva morska sliva: Jadranskog (Neretva na jugu) i Crnomorskog (Vrbas na sjeveru). Na Raduši se nalaze dva jezera ledenjačkog porijekla: Veliko / Rumbočko jezero (1830 m/nv) i Malo / Voljičko jezero (1730 m/nv). Oba jezera su skromnih dimenzija. U ljetnom periodu služe za napajanje stoke na ispaši.
Na širem području planine nalaze se stočarske kolibe (staje) koje su uglavnom smještene na sjevernim, južnim i istočnim padinama. Nekada je Raduša bila poznata po stočarstvu zbog prostranih pašnjaka na Ravnama, Stupnom polju, Grebovima, Plandištu, Draševu i Sajinoj-planini. Bio je i veliki broj stočarskih koliba koje vrijedi spomenuti da se ne zaboravi: Jaklića staje, Babića staje, Bevandine staje, Pilalove staje, Ivančevića staje, Prskalove staje, Novakovića staje, Arežinove staje i dr.
Raduša je pogodna za planinarenje u sva godišnja doba. Najkraći pristup na vrh Idovac je iz sela Ibrahimov Dolac na Zahumu. Planinarska staza je markirana. Zbog nedostatka planinarskih objekata za boravak i noćenje sve ture su jednodnevne.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Ibrahimov Dolac
Ibrahimov Dolac je najveće selo na području Zahuma. Smješteno je u podnožju južnih padina planine Raduše na nadmorskoj visini od 1176 m. Na tom području nalazi se veći broj zaseoka: Radići, Beškeri, Šarčevići, Ivići, Petrovići, Ilice, Čeprljače, Sandali, Nikolići, Prskali i Zelići. Sva ova naselja se nalaze u zaleđu Humne glave (1250 m/nv) i po tome je ovo područje dobilo ime – Zahum. Sa Humne glave pruža se odličan pogled na Ramsko jezero.
Na samom ulazu u Ibrahimov Dolac nalazi se spomen kuća i kip posvećen narodnoj heroini Divi Grabovčevoj. Prelijepoj djevojci rođenoj u ovom selu čiji je život i tragična sudbina ostao samo mit po otporu prema tadašnjoj osmanskoj okupaciji.
U selu se mogu vidjeti kuće starije više od stotinu godina koje je zub vremena prilično načeo i trajno propadaju jer ih nema ko popravljati. Nažalost i osnovna škola je odavno napuštena, ne čuje se više zvuk školskog zvona, dječija graja i smijeh.
Kad proljeće stigne Zahum potpuno oživi. Vrtovi se okopavaju i njive oru, a na planinskim pašnjacima čobani izgone ovce i goveda. Krajem jeseni gotovo svo stanovništvo silazi u sela oko Ramskog jezera i Prozora. Na Zahumu ostaju samo pojedinci, oni snažniji i hrabriji koji će preko zime čuvati, hraniti i braniti stoku od napada divljih zvijeri.
Planinarski uspon na vrh Idovac
Tura: selo Ibrahimov Dolac na Zahumu – Raulje – Dužje – Gorski Dolac –
Mali Idovac – vrh Idovac – Veliko (Rumbočko) jezero.
Ovo je uobičajeni i najkraći planinarski uspon na vrh Idovac koji je poznat kao najrazgledniji vrh u Bosni i Hercegovini. Polazna tačka je obilježena putokaznom tablom kod spomen kuće posvećene narodnoj heroini Divi Grabovčevoj na ulazu u selo Ibrahimov Dolac. Uspon najvećim dijelom vodi trasom šumskog puta gotovo do pod sami vrh. Trasa puta je obilježena planinarskim markacijama i poutokaznim tablama. Za vrijeme uspona prema vrhu odmah u početku pruža se dobar pogled na Vran-planinu, Ljubušu, Tušnicu, Kamešnicu i Ravašnicu-planinu. Kasnije po dolasku na Idovac, s vrha se otvaraju novi razgledi na mnoge planine: Cincar, Malovan, Hrbljine, Vitorog, Stožer, Vlašić, Komar, Kalin, Vranica, Vitreuša, Zec-planina, Baćina-planina, Bitovnja, Bjelašnica, Visočica, Prenj i Čvrsnica. Također se s vrha vide Vukovsko, Ravanjsko i Kupreško polje. Jasno se vide i mjestašca Prozor, Bugojno i Kupres. Planinarsku turu treba završiti na Humnoj glavi gdje je vidikovac sa kojeg se pruža najljepši pogled na Ramsko jezero. Uspon je srednje težine. Ukupno vrijeme sa povratkom traje oko 6 sati hoda.
Kružna tura: Nakon uspona na vrh Idovac treba se vratitii natrag do sedla pod Malim Idovcem gdje put skreće desno za Ibrahimov Dolac. Od sedla krenuti na jugoistok prema Ježovači (1781 m) i Razvržđu (1759 m). Nakon uspona na ova dva vrha slijedi silazak do Šarčeve lokve. Dalje krenuti na jug preko Kapčevog oglavka i Prisojnika te strmim padinama spustiti se u zaseok Šarčevići. Nastaviti sa silaskom prema zaseoku Radići gdje se iznad na Humnoj glavi (1250 m/nv) nalazi vidikovac sa kojeg se pruža najljepši pogled na Ramsko jezero. Od vidikovca nastaviti cestom do spomen kuće Dive Grabovčeve u Ibrahimovom Docu (oko 2 km). Ova kružna tura ukupno s povratkom traje oko 8 sati hoda.
Napomena: Na planini Raduši postoje sumnjive rizične površine od neeksplodiranih ubojitih sredstava i protupješačkih mina. Sumnjiva područja se nalaze pod Malim Idovcem, oko vrha Idovca i iznad Velikog (Rumbočkog) jezera. Uglavnom su to padine obrasle sa klekovinom u koju ne treba zalaziti iz navedenih razloga.
Ramsko jezero
Ramsko jezero je umjetna hidroakumulacija na rijeci Rami. Nalazi se na području općine Prozor-Rama i stvoreno je 1968. godine za potrebe HE “Rama“. U kanjonu je sagrađena betonska brana visine 100 m. Jezero je smješteno na nadmorskoj visini od 595 m. Zapremina akumulacijskog bazena je 487 hm³. Jezero je dugo 12 km, površine oko 1500 ha i dubine do 95 m. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire jugozapadno od naselja Varvara, iz dva snažna vrela. Glavnu količinu vode rijeka Rama dobiva iz kraških vrela Buk i Krupić.
Jezero je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Rijeka Rama je najznačajnija pritoka Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaestak kilometara uzvodno od Jablanice.
Oko Ramskog jezera nalaze se mnoga seoska naselja: Varvara, Gornje Selo, Donje Selo, Kazijevići, Nikolići, Dovčići, Rumboci, Beškeri, Poljane, Krtuša, Franjići, Bulići, Jaklići, Ripci, Matkovići, Podbor, Cripalo, Pirićevina, Ploča, Mluša, Kovačevo Polje, Pavličevići i Draguni. Na najvećem poluotoku u središnjem dijelu jezera nalazi se Franjevački samostan Rama i seoska naselja: Šćit, Dronjići i Banušići.
U ljetnom periodu Ramsko jezero je pogodno za kupanje i sportove na vodi. Jezero je poribljeno (šaran, pastmka, smuđ, zlatovčica, srebrni karas).
Naslovna slika: Raduša, vrh Idovac (1956 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 