Braco Babić

Olimp, vrh Mitikas – “Planina bogova”

Olimp (grč. Όλυμπος) je, prema mitologiji stanovnika antičke Grčke, sveta planina na kojoj su živjeli njihovi bogovi. Skup olimpijskih bogova grčkog Panteona sastojao se od dvanaest božanstava. U hijerarhiji je bio veći broj od ovoga a prema važnosti zastupljeni su sljedeći bogovi: Zeus (vrhovni Bog), Apolon, Ares, Afrodita, Artemida, Atena, Demetra, Dionis, Hefest, Hera, HermesNastavi čitati “Olimp, vrh Mitikas – “Planina bogova””

Blagajska tekija na Buni

Za Blagajsku tekiju na Buni vežu se dvije legende. Prema prvoj legendi, koju narod priča u Blagaju, za vrijeme vladavine Osmanlija, pred sami sumrak jašući na bijelom konju kroz čaršiju je prošao starac duge sijede brade, odjeven u zelenoj odori i sarukom (šalom) na glavi. Otišao je prema vrelu Bune. Ljudi su upravo tada klanjaliNastavi čitati “Blagajska tekija na Buni”

Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske”

Bohinjsko jezero nalazi se na sjeverozapadu Slovenije u regiji Gorenjska. Smješteno je na 526 metara nadmorske visine u Bohinju, dubokoj kotlini na južnoj strani Julijskih Alpa. Jezero je ledenjačko-tektonskog porijekla. Hidrološki pripada slivu Crnog mora. Glavni pritok jezera je rijeka Savica. Više od trećine vode teče u jezero iz podzemnih krških izvora ispod površine jezeraNastavi čitati “Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske””

Vidova Gora na otoku Braču

Vidova Gora s nadmorskom visinom 778 m najviši je vrh otoka Brača i ujedno najviša tačka jadranskog arhipelaga. Nalazi se uz južnu obalu otoka, iznad Bola. Ima oblik izduženog krševitog grebena, strma je s južne strane, dok se sa sjeverne postupno pretvara u blago nagnutu kršku visoravan većim dijelom pokrivena oskudnom travom i grmovima mediteranskeNastavi čitati “Vidova Gora na otoku Braču”

100 godina Knafelčeve markacije

Ove godine navršava se 100 godina od kako je u praksu uvedeno markiranje (označavanje) planinarskih staza sa crveno bijelim krugom, standardnim znakom koji je nazvan po Alojzu Knafelcu (1859. – 1937. god.), slovenskom kartografu i tehničkom crtaču. Knafelc je nakon školovanja jedno izvjesno vrijeme radio kao učitelj, a potom sudjelovao u izgradnji željezničke pruge naNastavi čitati “100 godina Knafelčeve markacije”

Planinsko cvijeće (2. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (2. dio)”

Pirin, vrh Vihren – “Prijestolje Gromovnika”

Pirin je planina u jugozapadnom dijelu Bugarske a njen najviši vrh Vihren (2914 m/nv) je drugi vrh po visini u Bugarskoj i treći na Balkanskom poluotoku. Mnogi planinari smatraju Pirin najljepšom planinom Bugarske. Ova moćna planina prostire se između rijeke Strume na zapadu i rijeke Meste na istoku. Sa sjevera se graniči planinom Rilom, aNastavi čitati “Pirin, vrh Vihren – “Prijestolje Gromovnika””

Igman – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Igman – kronologija povijesnih događaja”

Vilino guvno na Orjenu

Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Nalazi se na južnim padinama vrha Subre (1679 m/nv). Guvno je elipsastog oblika, sačinjeno od kompaktnog krečnjaka i odvojeno dubokim usjekom od okolnog područja. To je surovi planinski predjel gdje preovladava ljuti krš, prepun dubokih jama i škrapa, koji ljudska mašta teško može dočarati. Ipak ovajNastavi čitati “Vilino guvno na Orjenu “

Pećina Orlovača kod Sumbulovca

Pećina Orlovača kod Sumbulovca spada u red najvećih i najljepših pećinskih sistema u Bosni i Hercegovini. Pećina obiluje sa razvijenim formama i detaljima pećinskog nakita: stalagmitima i stalaktitima, koji se smjenjuju sa fragmentima koralnog i aragonitnog nakita te pećinskim stupovima, koji podsjećaju na renesansne dvorce različitog kolorita. Pećinski pejzaž također obogaćuju salivi okamenjenih vodopada kaoNastavi čitati “Pećina Orlovača kod Sumbulovca”