Planinsko cvijeće (5. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu za uloženi trud pri usponu. 
Fotografije planinskog cvijeća koje sam snimio na mnogim planinama biće ovdje objavljene u narednih nekoliko nastavaka. Svaka galerija sadrži 30 odabranih fotografija i klikom na bilo koju od njih možete saznati naziv planine na kojoj raste ovo cvijeće.   

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Photo Gallery 1 – 10

Photo Gallery 11 – 20

Photo Gallery 21 – 30

Naslovna slika: Trebević, Sofe (1629 m/nv)

Šta je Outdoor Coaching i kako Vama može koristiti u životu?

Mnogi ljudi imaju životni ili poslovni problem koji već dugo vremena nikako ne uspijevaju da riješe sami. Zapali su u nepoželjnu situaciju iz koje ne vide izlaz. Nezadovoljni su svojim životom, brakom, poslom, karijerom, ili možda zaradom i slabim poslovnim rezultatima. Prolaze kroz neku veliku životnu promjenu i teško im je. Žele nešto poduzeti ali ne znaju još tačno šta. Ili možda znaju, ali se ne usuđuju to napraviti. I tako im životno vrijeme prolazi u nezadovoljstvu i frustraciji, na pogrešnim mjestima, sa pogrešnim ljudima, u vozu zvanom njihov život, koji juri u sasvim pogrešnom smijeru.

Ako ste se prepoznali u priči, dobra vijest je da još uvijek nije kasno da preuzmete kontrolu nad svojim životom. Vi možete riješiti sve svoje probleme i promijeniti sve na bolje. Možete sebi stvoriti fenomenalan život i karijeru o kojoj ste oduvijek maštali, ali jednostavno nije imao ko da Vas tome nauči ili niste vjerovali da je za Vas moguće da to ostvarite.

Životni i poslovni problemi dolaze u paketu sa visokom dozom stresa, te se u takvim situacijama od izuzetne pomoći pokazao Coaching u prirodi. Može da se radi individualno ili u grupama, online, putem video poziva ili uživo, putem ličnog susreta. U ovom članku saznajte o ovoj vrsti Wellness NLP Coachinga koji radim sa svojim klijentima i kako i Vi možete promijeniti svoj život na bolje.

Pitate se: “Šta je NLP Coaching i za šta će to meni?”

Promjenom načina na koji razmišljamo možemo promijeniti realnost koju živimo. Ono što mislimo o sebi, priče koje sebi stalno pričamo, kreiraju naš život. Jednom kada promijenimo tu priču, tj. promijenimo svoje misli i uvjerenja, počinjemo donositi bolje odluke, mijenjamo ponašanje i pravimo promjenu na bolje.

Život može da bude upravo onakav kakav mi želimo da nam bude, a ne da nam se dešava.

NLP – Neuro Lingvističko Programiranje je metoda koja provjereno pomaže ljudima da postanu uspješniji. Radi se o metodi uz pomoć koje možemo promjeniti svoju perspektivu i uvjerenja, pronaći opcije i doći do rješenja nekog problema koji nam se činio nerješiv, za vrlo kratko vrijeme.

LIFE & BUSINESS COACHING pomaže ljudima da izgrade novi stav prema svom životu i usvoje novi korisniji način razmišljanja i ponašanja kojim će riješiti svoje trenutne probleme, napraviti trajnu pozitivnu promjenu u budućnosti i postaviti sebe za uspjeh u životu i karijeri. Uz vodstvo i podršku stručne osobe tj. Coacha, pronalaze pravi put i strategiju kojom će postići željeni cilj. Coach ih kroz proces osnažuje, pomaže im da se riješe unutrašnjih prepreka i prevaziđu one vanjske, kako bi postigli svoj cilj.

OUTDOOR COACHING – je vrsta Wellness NLP Coachinga koji se može raditi u obližnjem parku, ili šumi, na planini, pored mora, bilo gdje gdje čovjek može obnoviti svoju životnu energiju. Sigurno znate kako je divan osjećaj biti u prirodi. Outdoor Coaching ipak nije tek puki boravak u priodi, niti je to običan izlet. Radi se o Coaching sesiji, u prirodi, gdje kroz razgovor i specijalno osmišljena pitanja radimo na promjeni načina razmišljanja, radimo na rješavanju problema koji su uzrok stresa, i na stvaranju neophodne promjene kako bi se unaprijedio kvalitet života i sačuvalo zdravlje. Prirodno okruženje koristimo kao teren za izvođenje praktičnih NLP vježbi za lični razvoj i prevazilaženje ličnih izazova, što ovakav Coaching čini posebnim doživljajem. Metodama za relaksaciju kao što su meditacija, autogeni trening i mindfulness, radimo na oslobađanju od stresa i postizanju unutrašnjeg mira, uz dodatni efekat prirode koja obnavlja životnu energiju.

Ukoliko mislite da bi Vam ovo baš trebalo i godilo, uskoro planiram jednodnevnu radionicu u prirodi. Saznajte više o radionici na linku Coachingu u prirodi ili zavirite u ovaj inspirativni video.

Kroz NLP Coaching sesije i rad na svom ličnom razvoju, i Vi možete postati osoba koja je zadovoljna sobom i svojim životom, koja se sa lakoćom nosi sa životnim izazovima, zna tačno šta želi u životu i to i postiže. NLP Coaching je put ličnog razvoja kojim Vas mogu dovesti do Vaše željene promjene.

Ko sam ja i zašto se ovim bavim?

Ja sam Elena Babić-Đaković, Certificirani Coach i NLP Master akreditovana od strane ICI – Internacionalne Asocijacije Coaching Instituta, sa sjedištem u Berlinu. Životna iskustva koja sam preživjela dovela su me na put ličnog razvoja. Nakon 20 i više godina karijere vizualne dizajnerice (što je i dalje moja primarna profesija), otkrila sam NLP i Coaching što je transformativno djelovalo na moj život i razvoj mojih liderskih vještina. Inspirisana svojim napretkom, odlučila sam da naučim više. Zaronila sam u svijet ličnog razvoja i isprobala i primijenila prvo sve na sebi. Posljednje 4 godine sam intenzivno učila, od najboljih Coacheva na svijetu, i naučila kako da ja pomognem drugim ljudima. O mojim referencama možete detaljno saznati ovdje.

Kao Coach, pronalazim svoju svrhu i misiju u dijeljenju svoga znanja i životne mudrosti sa drugim ljudima kako bih im pomogla da konačno postanu potpuno zadovoljni sobom i životom koji žive. Da se dobro osjećaju u svojoj koži, ostvare svoje pune potencijale i postignu uspjeh kojem teže, i žive u skladu i miru sa drugim ljudima.

Radeći na sebi, zajedno stvaramo bolji i mirniji Svijet.

Sada sam tu pred Vama, spremna da Vam pružim svo moje znanje i podršku kako biste i Vi napredovali u svom životu i karijeri. Imam znanje, Coaching i NLP vještine koje provjereno daju rezultate i iskustvo praktičnog rada sa ljudima, na individualnim Coaching sesijama.

Ukoliko prepoznajete da imate neku svoju temu ili problem koji Vas muči duže vrijeme, za koji Vam je potrebna podrška, nudim Vam priliku da bez obzira gdje se nalazite na svijetu, ukoliko imate stabilnu internetsku vezu, osigurate sebi stručnu podršku i visoko personalizirane Coaching sesije, prilagođene Vašim potrebama i ciljevima kojima ćete konačno riješiti te probleme u koje ste zapali i postići lakoću i ljepotu življenja.

Oblasti i teme na kojima mogu pomoći i gdje imam profesionalno i životno iskustvo:

LIČNI RAZVOJ – Rješavanje problema. / Postavljanje ciljeva i stvaranje plana za uspjeh. / Upravljanje promjenom. / Upravljanje sobom, svojim emocijama i mislima. / Izgradnja i usvajanje uma pobjednika. / Buđenje ličnih potencijala i jačanje unutrašnjih moći. / Podizanje samopouzdanja i samopoštovanja. / Mentalna snaga, otpornost i prolazak kroz krizne situacije. / Oslobađanje od strahova i limitirajućih uvjerenja. / Bolje raspolaganje vremenom. / Povećanje fokusa, performansi i produktivnosti. / Pronalazak svoje svrhe i misije. / Re-Dizajniranje svog života. / Dizajniranje svoje budućnosti.

KOMUNIKACIJA I ODNOSI S LJUDIMA – Poboljšanje važnih odnosa u porodici ili na poslu. / Povezivanje sa ljudima i bolje razumijevanje sebe i drugih. / Izaći na kraj sa teškim ljudima (mobing na poslu, partnerski odnos). / Rješavanje konflikta.

KARIJERA I FINANSIJE – Napredak i promjena u karijeri: Ponalazak pravog poziva ili posla, koji vas raduje, ispunjava, kroz koji ostvarujete svoju svrhu, svoje pune potencijale i talente i kojim ostvarujete odličnu zaradu. / Napustiti stalni posao, postati slobodan i uspješan. / Veća zarada. / Prelazak na novi posao ili poziciju. /Pronalazak boljeg posla. /Traženje povišice. / Balans privatnog i poslovnog za zaposlene ili samozaposlene roditelje. / Pokretanje novog biznisa.

LIDERSTVO – Razvoj transformativnih lidera_ica. / Strateško razmišljanje. / Donošenje odluka. / Komunikacija, davanje feedbacka, motivacija i rad sa timom. / Rješavanje konflikata i kriznih situacija. / Iznijeti se sa lošim rezultatima. / Restrukturiranje organizacije. / Važni razgovori. / Pregovaranje. / Priprema za medijske i javne nastupe. / Buđenje potencijala. / Izgradnja asertivnosti. / Vladati sobom i svojim emocijama. / Pretvaranje slabosti u snage. / Jačanje ličnih moći. / Upravljanje vremenom i delegiranje. / Napredak u karijeri.

ŽIVOTNA PROMJENA – Prolazak kroz veliku životnu promjenu: Nova životna ili poslovna uloga. / Preseljenje. / Razvod. / Otkaz. / Penzionisanje.

WELLNESS – Izaći na kraj sa stresom i ostati zdrav. / Eliminacija uzroka, rješavanje problema i stvaranje promjene. / Promjena navika. / Zdrav stil života. / Uspostavljanje balansa između karijere i privatnog života. / Planiranje i upravljanje vremenom. / Povećanje životne energije i radosti. / Tehnike za relaksaciju: Autogeni trening, Meditacija,  Mindfulness. / Outdoor Coaching.

NLP Coaching je proces transformacije neželjenih sadašnjih situacija u pozitivnu promjenu u budućnosti.

Najveće benefite daje ako osoba lično želi da radi na sebi i želi napraviti promjenu.

Coaching može da se radi individualno ili u grupama, a koristan je i za timove.

Coaching nije savjetovanje. Nije terapija. Fokusiran je na budućnost.

Ukoliko Vam je potrebna podrška na nekoj od spomenutih tema, ovo su koraci kojima možete postići željenu promjenu:

  • Coaching započinje tako što ćete konačno odvojiti jedan sat vremena samo za sebe i doći na BESPLATNU online stratešku sesiju, na kojoj se upoznajemo i na kojoj otkrivamo da li je Coaching uz moju podršku pravo rješenje za Vašu situaciju. Na toj sesiji ja ću pažljivo da Vas slušam i da Vam postavljanjem specifičnih Coaching pitanja pomognem da odredite jasno smijer u kojem želite da idete. Na taj način Vi ćete steći dojam kako je biti na Coaching sesiji. I dobićete odgovore na Vaša pitanja. Na kraju ćete dobiti svoj personalizirani plan i ponudu za moje Coaching sesije, uz korake koje možete napraviti da postignete pozitivnu željenu promjenu u Vašem životu ili karijeri. Ukoliko se odlučite da investirate u sebe i radite na rješavanju svoje situacije uz moju podršku, dogovaramo broj potrebnih sesija, termine i cijenu.
  • Tokom narednih Coaching sesija, radimo na Vašoj temi za koju se odlučite, na Vašem ličnom razvoju. Na sesijama razgovaramo. Ja postavljam Coaching pitanja pomoću kojih Vi dolazite do svojih spoznaja, opcija, rješenja i odluka. Radimo NLP vježbe za lični razvoj na papiru i u prostoru, te Vas osnažujem da možete napraviti željenu promjenu. Sesije se održavaju jednom sedmično tokom perioda od 1 mjesec do godinu dana, ovisno o Vašim potrebama. Uz sesije, svake sedmice radite samostalno dodatne vježbe za lični razvoj, uz konsultaciju putem emaila ili poruka. Sesije mogu da se održavaju putem video poziva, uživo u radnom prostoru u Sarajevu, ili u prirodi u okolini Sarajeva. Pojedinačna sesija traje 60 minuta. Uz to, imate i mogućnost moje telefonske podrške u hitnim slučajevima. Sesije se održavaju na B/H/S ili Engleskom jeziku. Tokom procesa klijenti već mogu da primjenjuju stečene vještine i stvaraju željenu promjenu u svom životu.
  • Nakon završenih sesija, klijenti se osjećaju osnaženi, motivirani, imaju jasan cilj i detaljan akcioni plan kojim će napraviti željenu promjenu. Imaju novi pogled na život, probuđene unutrašnje moći i osvještene potencijale i odlučnost da nezaustavljivo idu ka svom cilju. Obogaćeni su novim znanjem i imaju vlastite NLP i Coaching alate koje mogu samostalno dalje koristiti po potrebi cijeli svoj život kako bi uspjeli i živjeli sa radošću i lakoćom. Bitno je naglasiti da je odgovornost za stvaranje promjene na klijentu. Coach Vas vodi, osnažuje i pokazuje put kojim ćete uspjeti. Da li će se to desiti ovisi o Vama jer samo Vi možete sprovesti promjenu u svom životu. Ukoliko i dalje imaju potrebu i žele raditi na svojim drugim temama, klijenti se javljaju za nastavak rada na svom ličnom razvoju.

Ne morate čekati idući ponedjeljak niti Novu godinu da promijenite svoj život na bolje! 🙂 To možete uraditi već sada.

Napravite prvi korak ka svom ljepšem životu i uspjehu tako što ćete zakazati svoju uvodnu BESPLATNU stratešku sesiju i saznati kako Vam Coaching uz moju podršku može koristiti.

Zakažite svoj termin za BESPLATNU stratešku sesiju

Nemojte dozvoliti da Vas predrasude koje svi imamo prema nečemu što je novo i nepoznato spriječe da promijenite stvari u svom životu i ostanete i dalje tu gdje jeste.

Odluke i izbori koje pravimo direktno oblikuju život kakav ćemo da živimo. Sve što učinimo ili ne učinimo ima svoj efekat.

Odlučite se za pozitivnu promjenu. Iskoračite iz zone komfora. Otkrijte svoju snagu, otključajte svoje potencijale.  Stvorite sebi konačno fenomenalan život i karijeru i živite baš onako kako ste maštali i kako i zaslužujete. Uživajte u svom životu jer možete, a sada na dohvat ruke imate i osobu koja Vam može pomoći da to postignete.

Bilo da želite raditi na svom ličnom razvoju ili možda imate potrebu da unaprijedite tim koji vodite, budite slobodni da mi se javite. Prijavite se na linku ispod i čujemo se uskoro

Zakažite svoj termin za BESPLATNU stratešku sesiju

Živite punim plućima!
🙂
Elena

Znakovi dobrog i lošeg vremena na planini  

Vremenska prognoza, ponekad zna da omane jer se fizičko stanje atmosfere stalno mijenja. Te promjene nastaju brže nego što to meteorolozi mogu predvidjeti. Nepredvidljive vremenske promjene se događaju u sva četiri godišnja doba. Planinarima je veoma važno kakvo će biti vrijeme dok borave na planini. Iz tog razloga najbitnija je lokalna vremenska prognoza. Treba znati da se vremenska prognoza za planinsko područje po mnogo čemu razlikuje od prognoze za područje gdje preovladava ravnica zbog razlike u konfiguraciji terena i promjene atmosferskog tlaka zavisno od nadmorske visine.
Boravak na planini u lošim vremenskim uvjetima stvara loše raspoloženje zbog neispunjenih ciljeva, a kod višednevnog boravka i nepotrebne materijalne izdatke. Ako izgubimo strpljenje pa na uspon krenemo po lošem vremenu izlažemo se objektivnim opasnostima i možemo doživjeti niz nevolja koje se mogu ponekad završiti i tragično. Lijepo vrijeme je bitan činilac za uspješan izlet na planini.

Vidi objave na blogu:
Snježne lavine – opasnosti u planini (1. dio), 20.03.2023.
Magla – opasnosti u planini (2. dio), 17.04.2023.
Vjetar – opasnosti u planini (3. dio), 15.05.2023.
Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio), 14.08.2023.
Znakovi dobrog i lošeg vremena u planini 26.07.2024.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Meteorološka prognoza – dobro je unaprijed znati kakvo će vrijeme biti na planini

• prije polaska pratite dnevnu ili višednevnu meteorološku prognozu za lokalno planinsko područje na koje idete;
• obratite pažnju na moguć razvoj ciklona nad Đenovskim zaljevom (talijanski: Golfo di Genova) koji donosi nestabilno, promjenjivo i kišovito vrijeme na planinama u Bosni i Hercegovini (pripadaju Dinarskom lancu) i može duže potrajati (4 – 6 dana). Dolazak ciklona iz pravca Alpa puno kraće traje (1 – 3 dana).
• barometarski tlak se mijenja sa nadmorskom visinom te uslijed temperature i vlage u zraku, neka vas stoga ne zbuni ako na malim horizontalnim razdaljinama tlak zna biti različit. Radi male orijentacije o promjeni tlaka poslužit će sljedeća tabela:
Nadmorska visina (m): 0   500  1000   2000
Zračni tlak (mm): 760   718    678     697
• pad temperature sa jakim vjetrom na sniježnoj padini, grebenu ili vrhu osjeća se ovako:
Temperatura zraka (°C), Brzina vjetra (m/s), Fiziološki osjećaj (°C)
0                                             5                                   -8
0                                             10                                -15
0                                             15                                -18
-10                                         5                                  -21
-10                                        10                                 -30
-10                                        15                                 -34

I pored redovitih meteoroloških prognoza uvijek su moguće nagle vremenske promjene na nekom relativno manjem planinskom području, zato treba posmatrati znake na nebu i okolišu koje predskazuju nastupanje određenih vremenskih promjena. Nastojte zapamtiti ovih nekoliko znakova nastupanja dolazećeg dobrog i lošeg vremena:

Znakovi dobrog vremena

• jaka jutarnja rosa;
• jutarnja magla silazi u dolinu;
• velika temperaturna razlika između dana i noći;
• jasno večernje rumenilo na zapadu;
• ako zvijezde na nebu jako trepere;
• kad puše sjeverni i sjeveroistočni vjetar;
• vedro nebo i pojedinačni svjetli oblaci;
• smanjenje vlage zraka;
• porast barometarskog tlaka dok je loše vrijeme.

Znakovi lošeg vremena

• snažno jutarnje rumenilo;
• dolazak jutarnje guste magle iz doline sa maglom u visinama;
• magličasta korona oko sunca ili mjeseca;
• ako vjetar puše ujutru prije izlaska sunca, biće kiše
tog dana;
• oblak vertikalnog razvoja sa nakovnjem;
• brzo kretanje visinskih oblaka od istoka;
• kad puše zapadni, jugozapadni i južni vjetar;
• veliki porast vlažnosti zraka;
• pad barometarskog tlaka dok je lijepo vrijeme.

Ovo su samo kratke naznake. Proširujte svoje znanje i uočavajte znakove u prirodi i stičite vlastito iskustvo. Cilj ovih uputa je da uživate na planinarskim izletima, turama i usponima na vrhovima i da se zadovoljni vratite svom domu. Vrijeme u tome igra jako važnu ulogu.  

Narodna meteorologija

Čovječanstvo je od najranijih dana svoga postojanja pratilo vremenske prilike i neprilike, a s vremenom su različite kulture razvile načine predviđanja vremenskih prilika na temelju određenih iskustava. Gotovo svaki narod ima čitav pregršt poslovica kojima se predviđa kakvo će biti vrijeme u slijedećem razdoblju. Zapravo, na veliko iznenađenje meteorologa, takve pradavne prognoze su u velikom broju slučajeva – tačne, evo neka od tih predviđanja:

Znakovi dobrog vremena

– Na zalasku sunca boja neba se mijenja iz žute u zlatno-ružičastu – bit će vedro vrijeme;
– Kad komarci lete u rojevima – bit će dobro vrijeme;
– Lastavice lete visoko – bit će lijepo vrijeme;
– Žabe glasno krekeću – bit će vedar dan;
– U košnicama nema pčela, otišle da sakupljaju nektar – neće biti kiše;
– Ako su se latice cvijeća prije mraka zatvorile – vrijeme će biti dobro;
– Kad golubovi guguću – bit će lijepo vrijeme;
– Večernja rosa prvi je znak vedrog vremena za sutra;
– Ako rano ujutru leptiri izlete iz svojih skrovišta – bit će vedro vrijeme;
– Kasno uveče, ako cvrčci dugo i glasno cvrkuću – bit će lijepo vrijeme;
– Kad noću krijesnice (svjetlaci, svici) sjaje posebno jako – bit će lijep dan;
– Kukavice obično pjevaju po lijepom vremenu, kada su dani topli i vedri;
– Ako su mravi odmakli daleko od mravinjaka – kiša se ne očekuje.

Znakovi lošeg vremena

– Ako rosa ne padne na livade – sutra će padati kiša;
– Sijeno koje se po danu osušilo, a noću postalo vlažno – bit će kiša;
– U očekivanju kišovitog vremena, latice cvjetova sljeza, ruža i šipka se ne otvaraju;
– Djetelina na livadama snažno miriše prije kiše;
– Ujutro na travi i listovima cvijeća vidljive su prozirne kapljice rose – danju će padati kiša;
– Lastavice lete nisko – bit će kiša;
– Ako je nebo na zalasku crveno, a sunce prekriveno oblakom, zbog čega su vidljivi samo njegovi zraci – sutra će padati kiša;
– Jačanje vjetra u večernjim satima je znak da će sutra doći do pogoršanja vremena;
– Vrapci se kupaju u prašini ili pijesku – bit će kiša;
– Krekeću li žabe promuklo – sutra će padati kiša;
– Ako djetlić ne kuca po stablu – bit će kiše;
– Pčele se vraćaju u košnicu navečer kasnije nego obično – dugo će trajati loše vrijeme;
– Ako ujutro pčele ne izlete iz košnica, u toku dana bit će kiša;
– Masovni povratak pčela u košnice u jutarnjim i popodnevnim satima znak je početka vjetrovitog i kišovitog vremena;
– Ako ujutru mravi ne izlaze iz mravinjaka – bit će kiše;
– Obadi i konjske muhe posebno su ljuti i ujedaju prije kiše;
– Ako noću cvrčak ćuti – bit će sutra kiša;
– Daždevnjak, puževi golaći i gliste izlaze iz svojih skrovišta – bit će kiša;
– Ako močvarne žabe izađu na obalu – bit će kiše;
– Kad konji leže na zemlji – bit će kiše;
– Vuna ovaca postaje mekša i ispravlja se prije kiše.

Naslovna slika: Vrhovi Prenja u oblacima, slijeva nadesno: Cetina (1991 m/nv) i Izgorjela gruda (1858 m/nv). Pogled sa jezera Grabovica u Glogošnici (160 m/nv).

Kamenita vrata i okna (6. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. 
Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i okna koja narod najćešće naziva “šuplja vrata“ ili “okno“.
Ove geološke tvorevine nalaze se u teško pristupačnim i krševitim stijenama do kojih najlakše mogu pristupiti planinari i njihovu ljepotu zabilježiti svojim fotografskim aparatom. 
Fotografije sa opisom pristupa do kamenitih vrata i okna, koje sam obišao na mnogim planinama, ovdje će biti objavljene u narednih nekoliko nastavaka.

Sadržaj (6. dio):
– Veliki Jakir, Hajdučka vrata (938 m/nv)
– Julijske Alpe, Prednje okno u Prisojniku (2250 m/nv)
– Prokletije, Šuplja vrata u Trojanu (1950 m/nv)
– Prenj, okno u Lupoglavu (2102 m/nv)
– Triglav, okno u Triglavu (2864 m/nv)

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Veliki Jakir, Hajdučka vrata (938 m/nv)

Hajdučka vrata u Velikom Jakiru se nalaze oko 2 km od planinarskog doma smještenog u dolini rječice Duboka (kod Bugojna). Na uspon do vrata najbolje je krenuti po suhom i lijepom vremenu zbog jako strme padine kojom prolazi pl. staza. Od Hajdučkih vrata može se napraviti zanimljiva kružna tura. Po izlasku na stjenoviti greben iznada vrata treba se spustiti u susjednu dolinu rječice Mračajke i nastaviti dalje šumskim putem do pl. doma u Dubokoj. Planinarska staza je markirana i ukupno ova kružna tura traje 2 sata i 30 minuta hoda.
Planinarski dom u Dubokoj je izgrađen 1962. godine, smješten je na nadmorskoj visini od 730 m u blizini sastavaka dviju rječica Mračajke i Duboke. Dom je od Bugojna udaljen 13 km (5 km asfalta i 8 km solidnog makadamaskog puta). U objektu se može smjestiti 60 osoba u višekrevetnim sobama. Dom ima tekuću vodu, sanitarni čvor i električni priključak. Dom radi u svim danima i sezonama i njime upravlja Planinarsko društvo “Koprivnica” Bugojno.
U blizini doma nalazi se vodopad na Mračajki, visok oko 7 m. Od doma se mogu napraviti ture na Hajdučka vrata (1 sat hoda.), Kukavičko jezero (4 sata hoda), Vrana (1758 m/nv) – najviši vrh planine Stožer (5 sati hoda) i druga izletnička mjesta.

Julijske Alpe, Prednje okno u Prisojniku (2250 m/nv)

Prednje okno se nalazi u vršnom grebenu sjeverozapadno od najvišeg tjemena Prisojnika / Prisanka (2547 m). Na Prisojniku osim Prednjeg okna postoji i Zadnje okno koje se nalazi u vršnom grebenu jugoistočno od vrha.
Već samo ime Prisojnik nam govori da se vrh nalazi između tople trentske (na južnoj strani) i hladne gorenjske klime (na sjevernoj strani). Na južnoj strani Prisojnika je dolina Mlinarica, na sjevernoj doline Suha Pišnica i Krnica, na istočnoj strani od Kriški podi je odvojen moćnim vrhovima Razor (2601 m) i Planja (2453 m), a na zapadnoj od Male Mojstrovke (2332 m) je odvojen Vršičem (1611 m) visokim planinskim prijevojem preko kojeg vodi lokalna cesta na relaciji: Kranjska Gora – Vršič – Trenta – Bovec. Prisojnik je jedan od najslikovitijih i najposjećenijih alpskih vrhova u Sloveniji. Najljepši pogled na njegov dug i markantni stjenoviti greben pruža se iz pravca Kranjske Gore.
Do Prednjeg okna u Prisojnik može se pristupiti osiguranim planinarskim putem “Kopiščarjeva pot“ (put), otvoren je 1948. godine i nosi ime po vodiču Antonu Kravanji – Kopiščarju (iz Trente).
Na Kopiščarjevu pot može se pristupiti od Erjavčeve kuće (1525 m/nv), Tičarjevog doma (1620 m/nv) i Poštarske kuće (1688 m/nv), ovi objekti su planinarski i smješteni su pokraj ceste u blizini Vršiča.
Do okna se može pristupiti i planinarskom markiranom stazom uz Gladki rob (rub), iz pravca Tičarjevog doma ili Poštarske kuće, ovaj uspon nije previše tehnički zahtjevan kao predhodni ali na nekim mjestima gdje su postavljene sajle i klinovi najbolje je koristiti komplet za samoosiguranje.    
Kopiščarjeva pot je planinarska markirana staza, tehnički i kondicijski veoma zatjevna i bilo kojim pravcem pristupa potrebno je 4 – 5 sati konstantnog penjanja uz veliku visinsku razliku (preko 1000 m). Obavezna je upotreba kompleta za samoosiguranje i kaciga. U rano ljeto na pojedinim mjestima zna biti zaleđenog snijega i dobro je imati dereze, neka se nađu u ruksaku, mogu zatrebati. Na usponu moguće je vidjeti čuvenu Ajdovsku deklicu (ženski lik u stijeni).
Sa grebena i tjemena Prisojnika pružaju se široki razgledi na mnoge vrhove u Julijskim Alpima: Špičje (2398 m), Plaški Vogel (2348 m), Krn (2244 m), Bavški Grintavec (2344 m), Visoki Kanin (2587 m), Pelc nad Klonicami (2442 m), Veliki Ozebnik (2430 m), Jalovec (2645 m), Viš (2666 m), Montaž (2753 m), Mangart (2679 m), Velika Mojstrovka (2366 m), Mala Mojstrovka (2332 m), Ponca (2274 m), Špik (2472 m), Velika Ponca (2602 m), Oltar (2621 m), Škrlatica (2740 m), Stenar (2501 m), Razor (2601 m), Triglav (2864 m), Planja (2453 m) i Kanjavec (2569 m)…
Posebno je lijep pogled na dolinu Trente i mjesto Kranjska Gora. Također je zanimljiv i pogled na cestu sa mnogobrojnim serpentinama na gorskom prelazu Vršič pokraj koje se nalaze planininarski domovi i kuće.

Prokletije, Šuplja vrata u Trojanu (1950 m/nv)

Šuplja vrata (albanski: Bira biruni) se nalaze na 1950 m/nv istočno od Velikog Vrha (najviši vrh u masivu Trojana). Okno je nastalo u stjenovitoj gredi gdje raste nekoliko velikih stabala crnog bora. Kroz okno prolazi pješačka staza (patrolna staza bivše granične karaule) iz pravca Grope prema Žutim Prlima. Impozantni greben Trojana proteže se duž državne granice Crne Gore i Albanije, pravcem sjever – jug i čine ga tri vrha: Mali Vrh (1922 m), Veliki Vrh (2190 m) i Poboden kamen / Guri ë Kul (2120 m). Trojan je vjerovatno po ovome i dobio svoje ime, što se jasno vidi iz pravca gusinjske doline.  
Do Šupljih vrata i Velikog Vrha može se pristupiti planinarskom markiranom stazom iz dva pravca. Pristup je kondicijski veoma zatjevan i bilo kojim pravcem potrebno je oko 5 sati konstantnog penjanja uz veliku visinsku razliku.
Prvi pravac pristupa vodi iz doline Grebaje sa Prve Livade / Skale pored pl. doma PD “Radnički“ Beograd  (1150 m/nv) do raskrižja (na 1402 m/nv) za vrh Karaulu i dolinu Valušnicu, uspon do ovdje traje oko 45 minuta. Na ovom raskrižju skrenuti desno i nastaviti uzbrdo “Zijovom stazom“ sa lijepo izvedenim serpentinama sve do podnožja vrha Karaule. Od ovog mjesta treba napustiti planinarsku markiranu stazu koja vodi na vrh Karaule i spustiti se nizbrdo ćobanskom stazom (nije markirana!) do katuna Popadija (1576 m/nv). Dalje od katuna preći potok i pored kolibe na Bistrici izaći na Veliku Livadu te nastaviti dobro utrtom stazom do oznaka za Šuplja vrata gdje treba skrenuti lijevo!. Od Šupljih vrata dalje nastavlja planinarska markirana staza na Veliki Vrh do kojeg je potrebno oko 45 minuta jakog uspona.
Drugi pravac pristupa je također kao i prvi sa iste polazne tačke. Sa pomenutog raskršća (na 1402 m/nv) nastaviti pravo uzbrdo dobro utrtom stazom do bivšeg katuna u Valušnici, te pored vodopada izaći na prijevoj Ćafa Popadija (1874 m/nv). Sa prijevoja treba se spustiti do ostataka bivše ljetne graničarske karaule (1685 m/nv) i nastaviti vojnom cestom do katuna Popadija (cesta dalje vodi preko Ravnog Ključa u Grebajsku dolinu oko 6 km). Od katuna Popadija dalje ka Trojanu vidi opis prvog pravca.  
Napomena: Tura se može izvesti kružno i oni sa odličnom kondicijom mogu usput popeti još nekoliko vrhova: Karaulu, Popadiju, Talijanku, Maja e Cami i Valušnicu.
Na Trojan se također može popeti iz Dolja (Kačanik i Ahmedmujovići), obzirom da nisam prošao tim stazama ne mogu dati opis pristupa na vrh iz tog pravca.
Trojan zauzima središnji položaj u odnosu na okolne planine i zahvaljujući tome sa Velikog Vrha se vide mnogobrojni vrhovi na teritoriji tri države: Crne Gore, Kosova i Albanije.
Razgledi sa Trojana su izuzetno lijepi, na zapadu vide se obližnje Kučke planine (2184 m) i Komovi (2487 m) te malo udaljenije Moračke planine (2227 m).
Na sjeverozapadu dobar je pogled prema Durmitoru (2523 m), a pažljiviji posmatrač ugledaće na dalekom horizontu obrise Bioča (2397 m) i Maglića (2386 m).
Na sjeveru u prvom planu je planinska skupina Greben (2196 m), Zeletin (2111 m), Goleš (2125 m) i Visitor / Velika Plana (2211 m). Na istoku su Plavsko jezero (907 m) te mjestašca Gusinje i Plav i prokletijski vrhovi duž državne granice Crne Gore i Kosova, Starac (2352 m), Crni krš / Bandera (2426 m) i Pasji vrh (2405 m), a na Kosovu vrhovi Bogdaš / Qeta ë Marjashit (2533 m), Maja ë Ropës (2501 m) i Đerovica / Gjeravicë
(2656 m).
Na jugoistoku duž granice sa Albanijom u masivu Bjelič ističu se najviši vrhovi Crne Gore: Dobra Kolata / Maja Kollata (2528 m), Zla Kolata / Kollata e Keqe (2534 m) i Rosni vrh / Maja e Rosit (2524 m).
Na jugu iznad doline Grebaja u masivu Vezirova brada – Karanfili pažnju privlače markantni vrhovi Karanfil Ljuljaševića (2250 m), Očnjak / Maja Njert e Krit (2185 m), Sjeverni Vrh / Maja e Balls (2460 m), Kremeni Vrh / Maja Gurt e Zjarmit (2490 m), Zlovrh / Maja Keče (2480 m) dok na suprotnoj strani doline dominiraju vrhovi Maja e Cami (1879 m), Talijanka (2057 m), Popadija (2056 m) i Karaula (1915 m) koja se nadvila iznad doline i stoji kao neki usamljeni kameni stražar.
Također na jugu lijepo se vide mnogi prokletijski vrhovi u Albaniji, a među njima su: Maja e Jezerces / Jezerski vrh (2694 m) – najviši vrh Prokletija ujedno i Dinarida, Maja Forcs (2340 m), Maja Šenikut (2544 m), Maja e Poplukes (2569 m), Maja Nigvacit (2412 m) i drugi izazovni vrhovi. Na jugozapadu u procjepu između masiva Prokletija i Kučkih planina nazire se Skadarsko jezero.

Prenj, okno u Lupoglavu (2102 m/nv)

Okno se nalazi na sjeveroistočnom grebenu vrha Lupoglav (2102 m). Sa bilo koje strane pristup do okna je veoma zahtjevan. Okno se najabolje vidi sa čobanske staze koja iz Gornjih Poljica vodi preko Janjine na prijevoj između Lupoglava i Eraća. Okno se jasno vidi i sa susjednih vrhova Erać (2082 m) – najviši vrh Vjetrenih brda i Ovča (2021 m). 
Drago Šefer (1908. – 1996. god.) doajen Bh. planinarstva i alpinizma opisao je uspon kroz ovo okno u svojoj knjizi “Planinarski zapisi“ (Izdavač: PS BiH, Sarajevo, 1984. god.) u priči: Jedan društveni zadatak i uspon na Lupoglav (str. 67 – 73) uz ilustracije a među njima je i jedna fotografija sa ucrtanom trasom uspona kroz okno. Na Lupoglav je krenuo jednog proljetnog dana 1936. godine od planinarske kuće na Jezercu i stigavši u Poljice od kojih je izveo prvenstveni uspon sjeveroistočnim grebenom kroz okno na vrh Lupoglava.
Evo jedan isječak iz te njegove priče:
“Sjedim kraj vrela na Poljicama i promatram piramidu Lupoglava 2102 m. Malo je onih koji mogu reći da su mogli prikriti svoje uzbuđenje kada su prvi put polazili na jedan planinski vrh kao što je Lupoglav. Nemoguće je da nas ne obuzme uzbuđenje kada zakoračimo na strmi snježanik, koji nas dovodi u podnožje strmih stijena i zasnježenih žljebova. Dobro poznajem to osjećanje, ali želja da stanem na njegov vrh bila je veća od straha. Još nisko pod vrhom zakoračih na snježanik i po njemu iziđoh u lupoglavsko okno. To je desetak i više metara stijena u kojoj su prirodne sile stvorile otvor. Sjedim i posmatram vrhove Otiša, Zelene glave i Vjetrenih brda – sve je kao na dlanu. Nadamnom podigla se crvenkasta izlokana južna stijena samog vrha Lupoglava. Vjekovima ona prkosi buri i mećavama, kupa se u suncu, drijema u maglama.“
Vrh Lupoglav je drugi vrh po visini na Prenju i zbog svoje zabačenosti jedan je od teže pristupačnih. Na njegovo najviše tjeme može se pristupiti iz nekoliko pravaca: od Jezerca, iz Tisovice, Poljica, Bijele (Mostarske), preko Velikog Prenja (Has) i Lučina, od Međuprenjeva i bilo kojim od navedenih pravaca potrebno je najmanje 5 – 6 sati hoda u jednom smjeru. Ukupno sa pauzama za odmor i povratkom na ishodišnu tačku to je cjelodnevna tura, kondiciono zahtjevna ali i veoma zanimljiva koja ostaje u trajnom sjećanju posjetilaca.

Triglav, okno u Triglavu (2864 m/nv)

Okno se nalazi u stjenovitom grebenu pod najvišim tjemenom Triglava (2864 m) sa njegove južne strane i najbolje se vidi sa planinarske markirane staze iz pravca Malog Triglava (2725 m). Triglav je najviši vrh Julijskih Alpi i ujedno najviši vrh Slovenije. Vrh je veoma posjećen od strane mnogih planinara iz cijelog svijeta a posebno u ljetnom periodu. Triglav je bio najviši planinski vrh u SFR Jugoslaviji. Nakon osamostaljenja Republike Slovenije, mnogi kažu: nije “pravi” Slovenac onaj ko se nije popeo na vrh Triglava.
Vrh Triglava je gotovo sa svih strana “okovan“ željezom, naime na stazama u vršnoj zoni na eksponiranim mjestima postavljene su čelične sajle i klinovi ali to uopće ne umanjuje doživljaj i ljepotu na usponu već samo daje veću sigurnost penjačima. Na usponu treba koristiti samoosiguravajući penjački komplet i kacigu.

Pristup i uspon na vrh Triglava:

1. Pristup od Triglavskog doma na Kredarici (2515 m). Do doma se može pristupiti pravcem od Vrata, iz Krme, sa Rudnog Polja na Pokljuki, od Stare Fužine u Bohinju za oko 5 – 6 sati hoda.
– uspon na vrh preko Malog Triglava (2725 m) 1 sat hoda (veoma zahtjevno).

2. Pristup od doma Planika pod Triglavom (2401 m). Do doma se može pistupiti pravcem iz Krme preko Konjskog sedla, sa Rudnog Polja na Pokljuki, od Stare Fužine u Bohinju, iz Loga u Trenti i Zadnjice za oko 5 – 6 sati hoda.
– uspon na vrh preko Malog Triglava (2725 m) 1 sat i 30 minuta hoda (zahtjevno); 
– uspon na vrh preko Triglavske škrbine (2659 m) 1 sat i 30 minuta hoda (veoma zahtjevno).

3. Pristup iz Tržaške kuće na Doliču (2151 m). Do kuće se može pistupiti pravcem iz Loga u Trenti i Zadnjice, iz Bohinja preko Velo Polja, iz Vrata preko Luknje za oko 5 – 6 sati hoda.
– uspon na vrh preko Triglavskih podi i Triglavske škrbine (2659 m) 2 sata i 30 minuta hoda (veoma zahtjevno).

4. Pristup iz Aljaževog dom na Vratima (1015 m). Do Aljaževog doma može se pristupiti automobilom iz mjestašca Mojstrana (12 km) kod Kranjske Gore.
– uspon na vrh sa Luknje preko Plemenice 7 sati hoda (veoma zahtjevno);
– uspon na vrh Tominškovim putem 6 sati i 30 minuta hoda (veoma zahtjevno);
– uspon na vrh preko Praga 7 sati hoda (veoma zahtjevno).

Naslovna slika: Čvrsnica, okno Hajdučka vrata na Strmenici (2000 m/nv)

Outdoor Life Coaching – with Elena

Jednodnevna grupna radionica u prirodi – sa Elenom

Datum: Druga polovina augusta ili septembra;
Termin: subota ili nedjelja od 08:00 do 16:00 h;
Lokacija: planina Bjelašnica, Bosna i Hercegovina;
Grupa: od 6 do 8 osoba:
Napomena: Poziv ostaje otvoren do popunjavanja mjesta;
Coach: Elena Babić-Đaković / Reference.

Pucate po šavovima? Na poslu stvari ne idu dobro? Jedva čekate godišnji ili je već bio, ali ni to nije pomoglo? Voljeli biste nešto promijeniti, ali ne znate ni šta ni kako?

Pročitajte ovaj članak i saznajte detaljno kako možete pronaći svoj unutarnji mir, postići zadovoljstvo sobom i svojim životom, i postati osoba koja je uspješna u svemu što radi, uz podršku certificiranog Life Coacha, na jednodnevnoj grupnoj Coaching radionici u prirodi, koja će Vam promijeniti život na bolje.

Svakodnevni pritisak i očekivanja na poslu da urade više, da daju uvijek izvrsne rezultate, želja da se dokažu, stvara ogroman stres ljudima. Ovi zaposleni ljudi žele da postignu više, ali jednostavno ne mogu ili ne znaju kako. A ako su još na radnom mjestu izloženi toksičnim ljudima i u lošim odnosima sa radnom okolinom koja ne prepoznaje njihov rad i vrijednost, neminovno dolazi do izgaranja. Osjećaju se loše, neuspješno, bezvrijedno, nezadovoljni radnim mjestom, nedovoljnom platom, teškim šefom, i općenito sobom i svojim životom. Nemaju s kim da podijele svoje probleme. I tako tiho pate u sebi. Željeli bi da nešto promijene, ali ne znaju ni šta ni kako da urade.

Ako se prepoznajete u nekoj od spomenutih situacija, ako želite da naučite tehnike za relaksaciju i strategiju uspjeha da radite na sebi, i ako nismo bliski ni privatno ni profesionalno, ova radionica je za Vas i u tom slučaju Vam može koristiti!

I sama sam u životu prošla slično i napravila brojne pozitivne promjene u karijeri. Na putu svog ličnog razvoja naučila sam pomagati i drugim ljudima te sam 2022. g. postala certificirani Life & Business Coach. Imam znanje, Coaching i NLP vještine,  i iskustvo praktičnog rada sa ljudima na individualnim Coaching sesijama.

Znam kako je teško prolaziti kroz sve sam. Zato sam i kreirala ovu Outdoor Coaching radionicu kako bih pomogla drugim ljudima.

Na mojim Outdoor Life Coaching sesijama i radionicama u prirodi, pomažem zaposlenim osobama pod stresom da se duboko relaksiraju na fizičkom i psihičkom nivou. Učim ih moćnim tehnikama za opuštanje, kojima pronalaze svoj unutarnji mir. Učim ih kako da se nose sa životnim izazovima i kako da rješavaju probleme. Kroz rad na ciljevima, pomažem im da unaprijede svoju karijeru, poboljšaju svoju poziciju, povećaju zaradu, da riješe odnose sa teškim ljudima i kroz sve to što prolaze ostanu zdravi.

Odlazak u prirodu daleko od svakodnevnog okruženja, bez mobitela, cijeli jedan dan, pomaže da se distanciraju od svega, budu sami sa svojim mislima i osjećajima, uz podršku stručne  osobe koja ih razumije i pomaže im da naprave pozitivnu promjenu koju žele. Planina, šuma, nebo, sunce, vjetar, tišina, crvkut ptica, sve dodatno pomaže da obnove svoju životnu energiju i osjećaju se odlično i dugo nakon povratka sa radionice.

Pristup do mjesta gdje će biti održana ova radionica na otvorenom, traje oko 30 minuta. Uspon je lagan,  pješačkom stazom koja je označena planinarskom markacijom. Planinski teren koristimo za aktivno izvođenje praktičnih Coaching i NLP vježbi.

Tokom radionice vodim klijente putem njihovog uspjeha i učim ih strategiji kojom će postići sve što zamisle. Pomažem im da postave svoje ciljeve i stvore svoj plan za pobjedu. Radimo na njihovom oslobađanju od vanjskih i unutrašnjih prepreka, kako bi postigli svoj cilj bez obzira na okolnosti. Učim ih da razmišljaju kao uspješni ljudi, i kako da preuzmu provjerene strategije uspjeha.

Aktivan boravak u prirodi na predivnoj lokaciji, intenzivan rad na sebi i svom životu uz moje direktno vodstvo u trajanju od punih 6 h, i druženje sa ljudima istih interesovanja u sigurnom, empatičnom i povjerljivom krugu, nudi nezaboravno iskustvo, koje mijenja život na bolje.

Nakon završene radionice moji klijenti odlaze kući potpuno relaksirani, puni životne energije, sa probuđenim unutrašnjim moćima, svjesni svojih potencijala. Imaju pobjednički stav i razmišljaju kao uspješnih ljudi. Znaju moćne tehnike koje dalje mogu primjenivati svakodnevno do kraja svog života.  Osnaženi su da idu dalje kroz život puni samopouzdanja, sa lakoćom, sa umom pobjednika, i u stanju su da naprave svaku željenu pozitivnu promjenu u svojoj karijeri i životu.

Plan radionice i cijena:

  • Outdoor Coaching grupna radionica započinje BESPLATNOM grupnom uvodnom Life Coaching Zoom radionicom, na kojoj ćemo se upoznati i na kojoj ćete Vi procijeniti da li je ovo prava stvar za Vas. Radićemo uvod u Life Coaching, na Vašem životu. Saznaćete dosta o sebi, te kako Vam ja mogu pomoći da unaprijedite svoj život i karijeru.
  • Ukoliko se odlučite da krenete na Outdoor Coaching radionicu, potrebno je izvršiti rezervaciju mjesta uplatom punog iznosa unaprijed. Cijena radonice je promotivna, 150 KM.
  • Nakon rezervacija, cijela grupa polaznika Outdoor Coaching radionice se okuplja na Zoomu kako bi se međusobno upoznali i dogovorili sigurnosne uvjete, opremu potrebnu za boravak u prirodi i pravila radionice.
  • Na dogovoreni datum idemo na Bjelašnicu, na jednodnevnu Coaching radionicu gdje ćemo zajedno provesti 6 h. Uz vodstvo mojih saradnika i moje konstantno prisustvo i podršku intenzivno ćemo zajedno raditi na Vašem ličnom razvoju, kroz primjenu Coachinga i NLP-a, u prirodi. Grupa će biti mala, 6 – 8 osoba, istih interesovanja, među kojima se možete opustiti, dobiti podršku i slobodno u povjerenju razgovarati o svojim temama.
  • Ukoliko budete zadovoljni i budete željeli nastaviti raditi na sebi uz moju podršku, imate popust od 20%  na sve moje Coaching usluge i proizvode u 2024.godini.
  • U cijenu Outdoor Coaching radionice je uključen prevoz savremeno opremljenim kombijem, na relaciji Sarajevo-Bjelašnica-Sarajevo i radni materijali.

Specijalni bonus:

  • Članstvo u facebook grupi polaznika radionice, gdje možete nastaviti druženje i međusobno se podržavati do postizanja svojih ciljeva, te biti na izvoru motivacije, ohrabrenja i informacija o budućim Coaching programima za svoj lični i poslovni razvoj.
  • Foto i video zapis sa radionice kao uspomenu na ovaj poseban dan.

Kako da se prijavite na Outdoor Coaching radionicu?

Najlakši način je da se prijavite putem emaila na adresu elenababic79@gmail.com

Druga opcija je da se prijavite na BESPLATNU grupnu Zoom radionicu – Ljetni Life Makeover – Life & Business Coaching – sa Elenom, koju planiram održati 17.jula 2024.u 19h. Tu ćete saznati sve informacije i ukoliko se odlučite, nakon toga možete izvršiti rezervaciju svog mjesta za Outdoor Coaching radionicu. Broj mjesta je ograničen. Zato tople preporuke da se prijavite već danas, na linku ispod

PRIJAVITE SE NA ZOOM RADIONICU OVDJE

Nemojte dozvoliti da Vas predrasude koje svi imamo prema nečemu što je novo i nepoznato spriječe da promijenite stvari u svom životu i ostanete i dalje tu gdje jeste, frustrirani i nesretni.

Ljudi koji su izuzetno uspješni i žive ispunjen život, postigli su to zahvaljujući specifičnom načinu razmišljanja. A to Vam upravo daje ova radionica.

Promijenite li svoj način razmišljanja, stav koji imate prema životu i uvjerenja koja imate o sebi, poboljšaćete i svoj život i svoju karijeru!

Da li želite i dalje ostati tu gdje jeste ili iskoračiti iz zone poznatog, dati sebi šansu i napraviti sebi fenomenalnu karijeru i život u kojem ćete da uživate?

Izbor je Vaš. A ono što biramo i odluke koje donosimo direktno oblikuju život kakav ćemo da živimo.

Ulaganje u sebe i svoje znanje je jedna od najboljih investicija koje čovjek može napraviti. Iskoristite ovu jedinstvenu priliku da investirate u svoj lični razvoj i priuštite sebi stručnu podršku da ostvarite mnogo više u svojoj karijeri i životu, kako i zaslužujete. Benefiti i znanje koje dobijete završetkom ove radionice postaju Vaš doživotni kapital, te će Vam se ulaganje u sebe višestruko vratiti. Sve što čujete i naučite od mene, sve što postanete u procesu rada na sebi na radionici, ostaje Vaše i to možete primjenjivati dalje na sebi tokom cijelog života da napredujete u svim životnim poljima koja su Vam važna.

Preuzmite moje znanje, vještine, i način razmišljanja kojem Vas niko do sada nije mogao naučiti. Istaknite se svojim rezultatima. Postanite produktivniji. Postignite u karijeri i životu sve što želite. Bolje radno mjesto. Veću platu. Fenomenalan radni tim i okruženje. Budite se s radošću. Idite na posao puni elana i životne energije. Postanite ponosni na sebe i nižite svoje uspjehe. A najvažnije od svega sačuvajte svoj unutarnji mir i zdravlje.

Vi to možete! Jer ako mogu drugi možete i Vi, a ja ću Vas osnažiti i pokazati Vam put kako da to postignete.

Prijavite se na linku ispod i vidimo se uskoro.

REZERVIŠITE SVOJE MJESTO

Prijavite se putem emaila na adresu elenababic79@gmail.com

ili se prijavite već danas na BESPLATNU Zoom radionicu koju planiram održati 17.jula 2024.g. u terminu od 19h –21:30 h. Dolaskom na Zoom možete osigurati svoje mjesto na Outdoor Coaching radionici i osvojiti popust na sve moje Coaching usluge u 2024. g. putem linka ispod

PRIJAVITE SE NA ZOOM RADIONICU OVDJE

OUTDOOR COACHING ZA TIMOVE / TEAM BUILDING / INDIVIDUALNI COACHING

Povećajte performanse, produktivnost i motivaciju svoga tima kroz Coaching i Team Building radionice u prirodi, na atraktivnim bosanskohercegovačkim planinama. Savladajte lične izazove, ojačajte svoje liderske vještine i unaprijedite svoje lične performanse kroz Coaching visoko prilagođen Vašim individualnim potrebama i ciljevima.

Radionica se održava na B/H/S jeziku, a moguće su radionice i na Engleskom jeziku.

Za više informacija i upite o individualnim Coaching sesijama, dnevnim ili višednevnim Coaching radionicama u prirodi za pojedince ili timove, u saradnji sa Elenom i Bracom, budite slobodni da nas kontaktirate putem emaila elenababic79@gmail.com ili zakažite svoj video poziv .

KONTAKTIRAJTE NAS

Živite punim plućima!

Svako dobro! 🙂

Elena

Perun – planina Gromovnika

Planina Perun se nalazi oko 50 km sjeverno od Sarajeva, smještena je između Vareš-Majdana i Kraljeve Sutjeske. Ime je dobila po Perunu koji je u slavenskoj mitologiji bio bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Perun spada u red nižih bosanskohercegovačkih planina zbog svoje skromne nadmorske visine. Najviši vrh Peruna je Karasovina (1472 m/nv) i ujedno je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.
Perun je pitoma planina sa predivnim pejzažima. U ljetnom periodu pruža prijatnu šetnju stazama u hladovini crnogoričnih šuma. U zimskom periodu tereni u vršnoj zoni planine su pogodni za turno skijanja i bordanje. Inače, ovu planinu osim planinara često posjećuju biciklisti i motociklisti a pogodne su i ture terenskim vozilima po šumskim cestama. Jedna od posebnih atrakcija je doživljaj iz “ptičje perspektive” u letjelici za paraglajding sa certificiranim pilotom. Preko Turist info-centra u Varešu mogu se iznajmiti i bicikli za mountain bike vožnje.
U središnjem području Peruna smješten je planinarski dom “Javorje” (1228 m/nv), idealno mjesto za odmor svakome ko se odluči da posjeti Perun. Dom se nalazi svega sat i po hoda obilježenim planinarskim stazama iz Vareš-Majdana ili iz Vareša.
Perun je atraktivna destinacija sa velikim  potencijalom za razvoj planinskog turizma.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Vareš-Majdan

Vareš-Majdan (783 m/nv) je rudarsko naselje koje se nalazi oko 2 km prije Vareša, smješteno je na cesti Breza – Vareš. U popisu Bosanskog Sandžaka iz 1489. godine opisano je naselje Kralupi kao odvojeno mjesto od Vareša koje se nalazilo na području današnjeg Vareš-Majdana. Mjesto je bilo poznato po tadicionalnoj proizvodnji željeza.

Planinarstvo i izletništvo – povijest

Prvo planinarsko društvo u Varešu osnovano je 1926. godine pod nazivom “Kosmos”. Najpoznatija izletišta tadašnjih planinara bila su upravo na Perunu i Krečanama, gdje su sagrađene i planinarske kuće. Planinarski dom na Perunu je početkom Drugog svjetskog rata zapaljen, a obnovljeno planinarsko društvo pod novim nazivom PD “Perun” izgradilo je 1952. godine novi pl. dom “Javorje” na 1228 metara nadmorske visine. U kronologiji razvoja planinarstva Vareša vrijedi spomenuti i sljedeće:
– 1978. god. Počela sa radom Škola skijanja;
– 1982. god. Postavljen ski-lift na Perunu;
– 2013. god. Uspostavljena Vareška transverzala ”Zvjezdane staze”.

Planinarski dom “Javorje” (1228 m)   

Najbolji pristup do pl. doma je iz Vareš-Majdana pravcem preko Velike Upine. Planinarska staza je okružena gustom jelovom i borovom šumom. Do pl. doma je potrebno ukupno 1 sat i 30 minuta hoda planinarskom markiranom stazom. Također može se pristupiti i iz pravca Vareša planinarskom markiranom stazom preko Rajčevca. Domaćom kuhinjom, zdravom hranom i čistom planinskom vodom bit će počašćen svaki gost, koji ima i mogućnosti korištenja roštilja, peke u krugu pl. doma kao i druge usluge po želji posjetilaca i dogovoru sa domaćinom. Pl. dom je kapaciteta 42 ležaja.

Uspon na vrh Karasovina (1472 m/nv)

Od planinarskog doma ”Javorje” do Karasovine – najvišeg vrha planine Perun potrebno je oko 45 minuta hoda. Zanimljivo je spomenuti da na topografskoj karti R=1:25.000 stoji sasvim drugačiji naziv za ovaj vrh koji glasi: Karasanovina i da se nalazi oko 300 m istočno u odnosu na mjesto gdje je na kamenoj piramidi postavljena ploča sa nazivom Karasovina. Vrijedi spomenuti da stariji planinari ovaj vrh također drugačije nazivaju koji glasi: Karahasanovina.
Sam vrh je okružen šumom i iz tog razloga je pogled na okolne planine ograničen, ali se npr. prilikom povratka u pl. dom može obići vidikovac Popov Smet (1401 m/nv), s kojega se pruža pogled na planine središnje Bosne (Budoželjska pl., Čemerska pl., Zvijezda), ali i dalje (Trebević, Jahorina…). Karasovina je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.

Vareška transferzala ”Zvjezdane staze”

Vareška transferzala ”Zvjezdane staze” predstavlja višednevnu izazovnu pješačku turu koja pruža učesniku jedinstvenu priliku da bolje upozna šire područje vareškog kraja, Zvijezde, Peruna i Buduželjske planine. Transferzalu je 2013. godine uspostavio KES ”Perun – Va” koji je ujedno i izdavač Dnevnika transferzale. U Dnevniku su prikazane fotografije i karta sa lokacijama koje obilaznik treba da posjeti. Transferzala ima ukupno 20 KT gdje je postavljen pečat / žig sa kojim obilaznik ovjerava kontrolnu tačku u Dnevniku.
Transferzala povezuje mnoga zanimljiva mjesta kao što su vrh Karasovina (1472 m) na Perunu – najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu, Stari kraljevski grad Bobovac (807 m), dovište na Karićima –  Hajdar dedina džamija (1129 m), vrh Budoželj (1254 m) – najviši vrh Budoželjske planine, vrh Zvijezda (1349 m) – najviši vrh planine Zvijezde i selo Gornje Očevlje (800 m) gdje se na riječici Očevlji nalaze kovačnice na vodeni pogon u kojima se željezo kuje na tradicionalni, stari način (predindustrijski).

Jezero Smreka (820 m/nv)

Jezero Smreka nosi naziv prema istoimenoj lokaciji nekadašnjeg površinskog kopa u kojem se vršila eksploatacija željezne rude. Nalazi se između Vareš-Majdana i Vareša. Ostatak je to površinskog rudarskog kopa koji je napušten za vrijeme rata u BiH 1990-ih, nakon čega se to mjesto prirodnim putem napunilo vodom iz podzemnih izvora. Iz tog razloga je ovo jezero dobilo još jedan naziv: “0” (“Nula”), što je početna razina koja je određivala dubinu površinskog kopa. Jezero je dugo oko 600 m, široko oko 300 m i duboko do 100 m.

Naslovna slika: Najviši vrh Peruna – Karasovina (1472 m/nv) označen je kamenom piramidom

Zaštićeni pejzaž “Bentbaša”

Zaštićeni pejzaž “Bentbaša” nalazi se na istočnom ulazu Sarajeva, u blizini Gradske vijećnice. Područje u kojem je smješteno prostire se duž doline Miljacke, s obje strane rijeke na potezu uzvodno od brane na Bentbaši i izletišta na Darivi sve do ušća rijeke Lapišnice. Proglašeno je Zaštićenim pejzažom 2017. godine – pete kategorije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Ukupni obuhvat zaštićenog područja iznosi 160,9 ha, a podijeljen je u dvije zone: Prva zona – nukleus (najvrednije područje) zauzima površinu od 16,9 ha, Druga zona – zaštitni pojas nukleusa, zauzima površinu od 144 ha, na području općine Stari Grad Sarajevo.
Osnovni cilj stavljanja pod zaštitu područja je održavanje skladnih interakcija prirode i kulture kroz zaštitu pejzaža i tradicionalnog korištenja zemljišta; očuvanje i neuznemiravanje staništa, ekosistema i vrsta, održavanje genetičkih resursa u dinamičnom stanju i stanju razvoja, održavanje utvrđenih ekoloških procesa, očuvanje osobina ustroja pejzaža, očuvanje uzoraka iz prirodnog okoliša u naučne svrhe, monitoring okoliša, svođenja uznemiravanja na minimum putem pažljivog planiranja i vršenja istraživanja i drugih odobrenih djelatnosti, kao i ograničenje pristupa javnosti, otklanjanju i sprečavanju eksploatacije ili posjeta, koje mogu dovesti do promjene i oštećenja prirode.
Valorizacijom prostornog obuhvata ZP “Bentbaša”, konstatovano je da se ovo područje odlikuje visokim stepenom bioloških, geomorfoloških i hidroloških raznolikosti, kao i prisustvom kulturno-povijesnih vrijednosti. Zbog visokog stepena endemičnosti i reliktnosti vrsta, područje predstavlja jedno od najbogatijih na prostoru bosanskohercegovačkih Dinarida.
Zaštićeni pejzaž “Bentbaša” je pod upravom Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, osnovana 2010. godine u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Osnovne vrijednosti ZP “Bentbaša“

Raznovrsna geologija i specifične hidrološke, klimatske i pedološke karakteristike na zaštićenom području uvjetovale su pojavu jedinstvenih tipova staništa refugijalno-reliktnog karaktera posebno u kanjonu Miljacke i njenih pritoka, uz razvoj ekosistema u pukotinama karbonatnih stijena na Jekovcu, Babinom zubu i Orlovači te uz vodotok rijeke Lapišnice, ekosistemi sipara uz lijevu obalu Lapišnice, ekosistemi lišćarsko – listopadnih šuma i šikara na Njivicama uz vodotok rijeke Mošćanice, ekosistemi termofilnih livada i kamenjara ispod Bijele tabije, kao i ekosistemi termofilnih niskih šuma i šikara uz lijevu obalu Miljacke sve do ispod Močila.
Evidentiran je veliki broj različitih tipova staništa, utvrđena je i veoma visoka stopa endemičnosti posebno biljaka, zbog čega se ovo područje može označiti i kao ”endemni centar”. Zbog visokog stepena endemičnosti i reliktnosti vrsta, područje predstavlja jedno od najbogatijih na prostoru bosansko-hercegovačkih Dinarida.

Florističke i faunističke raznolikosti

Zaštićeno područje odlikuje visoki stepen florističke i faunističke raznolikosti. Evidentirano je 70 različitih tipova staništa (u skladu sa EUNIS kategorizacijom), 69 biljnih vrsta sa visokim biološkim i ekološkim vrijednostima, 34 vrste dnevnih leptira, 50 vrsta ptica, 8 vrsta gmizavaca, 6 vrsta riba i 1 vrsta vodozemca.

Geomorfološka i hidrološka raznolikost

Zaštićeno područje karakteriše polimorfnost odnosno pojava iznimnog bogatstva reljefnih oblika na koji su utjecali; neotektonski procesi, heterogeni litološki sastav, morfološke osobine, specifičan geografski položaj područja i djelovanje aktivnih spoljnih egzogeomorfoloških sila. Evidentirana je značajna geomorfološka hidrološka raznovrsnost, koju čine dolina Miljacke sa najrazličitijim (polimorfnim) oblicima krškog reljefa; krški, fluviokrški, padinski, fluvijalni i fosilni-tercijerni reljef, pećine Toplik i Šehova korija, stijene i plato Jekovca sa pećinom, stijena Babin zub i strme padine tipično kraškog terena ispod Bijele tabije, stijena Orlovača, dio ušća i dolina Mošćanice.
Osim toga, prostor obiluje hidrološkomraznolikošću kao što su vodotok rijeke Miljacke, Mošćanice i Lapišnice, vrelo Ebu-Hajat i dr.

Turistički potencijal

Čitavo područje ZP “Bentbaša“ je posebno vrijedan resurs u smislu razvoja turističkih potencijala, rekreacionih zona, kulturoloških sadržaja i ekonomskih djelatnosti. Bentbaša je jedinstven prostor koji se rijetko može pronaći u neposrednoj blizini jednog glavnog grada. Oduvijek je bila omiljeno mjesto građana Sarajeva za porodična okupljanja, šetnju i rekreaciju. Svima znana iz sevdalinke u kojoj je opjevana, ali i po bazenu koji je nekad bio popularno gradsko kupalište.
U sklopu zaštićenog područja nalazi se nacionalni spomenik Kozja Ćuprija. Pećina Šehova korija, vrelo Ebu-Hajat i tekija Zavija koja je nekada bila na Bentbaši čine dervišku sufijsku cjelinu.

Rijeka Miljacka

Miljacka najvećim dijelom protiče kroz grad Sarajevo. Pripada Crnomorskom slivu. Ulijeva se u rijeku Bosnu kod Butila – zapadno od Sarajeva. Miljacku obrazuju dvije rijeke Paljanska Miljacka (12,9 km) i Mokranjska Miljacka (20,5 km). Izvor Paljanske Miljacke nalazi se u blizini varoši Pale na lokalitetu Begovina pod Ravnom planinom (1010 m/nv). Izvire iz više izdana koji uglavnom nastaju akumuliranjem površinske vode koja propada kroz pukotine krečnjačkog terena. Na svom putu kupi vodu još nekoliko stalnih i povremenih izvora. Mokranjska Miljacka izvire iz velike pećine u Kadinom selu kod Mokrog (1135 m/nv) na padinama Romanije. Pećinu su istražili speleolozi i ustanovili da se radi o velikoj pećini dužine 7.200 m sa mnoštvom pećinskog nakita (2009. god.).
Ove dvije rijeke sastaju se oko 200 m istočno od sela Lučići u blizini tunela bivše željezničke uskotračne pruge Sarajevo – Višegrad. Iznad Sastavaka, na liticama, smještena je srednjovjekovna utvrda – Stari grad Hodidjed. Od Sastavaka (624 m/nv) do ušća u rijeku Bosnu (490 m/nv) duga je 21,2 km. U nju se ulijevaju mnogi vodotoci: Lapišnica, Mošćanica, Ramića banja, Kevrin potok, Čolin potok, Bistrik, Koševski potok, Sušica, Kovačići potok i Buča potok. Skoro svi brdski potoci koji se u gradskoj zoni ulijevaju u Miljacku kanalisani su, odnosno uvedeni u kanalizacione cijevi i natkriveni asfaltom (npr. Alipašina ulica, ispod ceste teče Koševski potok). Od svih potoka slobodno teku još samo potok Ramića banja (u gornjem dijelu), Koševski potok (u gornjem dijelu) kroz Pionirsku dolinu, i u donjem dijelu kod Općine Centar i Sušica (otkriveni dio kod Zemaljskog muzeja). Buča potok je jednim dijelom otkriven, a jednim dijelom natkriven.
Za Miljacku starije Sarajlije znaju kazati kako je nekad bila poznata po čistoći, tolikoj da se voda mogla piti na skoro svakom mjestu. Po kazivanju starijih ribolovaca koji budu često na području Bentbaše osim gaga i pliske u Miljacki su nekad plivali sapače, klijen, potočna pastrmka, mladica, mrena i lipljen. Bilo je ribe i u brdskim potocima koji se ulijevaju u Miljacku. Zanimljivo je spomenuti da je kod rezervoara Mošćanice nekada bilo uređeno mrijestilište, odakle se vršilo poribljavanje Miljacke. Danas u Miljacki i Mošćanici, uprkos svemu, i dalje ima ribe. Ribolovci rado govore i o pojavi rakova u gornjem toku Miljacke, što je znak velike čistoće.

Bentbaša

Na Miljacku još u najstarija vremena bila je izgrađena velika kamena brana koja je služila za mlinove uvakufljene još od Gazi Isa-bega Ishakovića. Od turskog naziva za branu (bent – brana i baša – glavna) čitav kraj uzvodno dobio je naziv Bentbaša. Još prije dolaska Austro-Ugara, u jednoj velikoj bujici nestala je velika kamena brana, i nikada se više nije napravila. Stotinjak metara iznad nje bila je i drvena brana, koja je služila isključivo za sabiranje tomruka (drvenih trupaca). Ova drvena brana nestala je još i prije ove kamene.
Pedesetih godina u prošlom stoljeću na mjestu gdje je bila stara brana izgrađena je nova – željezna brana i pješački žičani most. Brana je regulisala protok vode i ujedno činila vještačko jezero sa bazenima za kupanje koji danas nisu više u funkciji. Još jedna namjena brane na Bentbaši je uspostavljanje prihvatljivog protoka vode, odnosno biološkog minimuma, koji je ugrožen u vrijeme suša, kao i regulacija protoka vode, odnosno spriječavanje velikog protoka vode i izlijevanja Miljacke u kišnim i sniježnim periodima.
Pješački pristup iz Sarajeva do brane i mosta na Betbaši je od Gradske vijećnice šetnicom na desnoj obali Miljacke (uzvodno oko 200 m).

Pećina Toplik i Mevlevijski most

Pećina Toplik, nalazi se na lijevoj obali Miljacke, nešto niže od brane i mosta na Bentbaši. Ova pećina godinama propada, a prije rata u njoj je bila kafana, a jedno vrijeme i diskoteka. Kafana “Toplik“ svoje zlatne dane doživjela je osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najviše je bila posjećena tokom ljeta zbog ugodne hladovine. U pećinu se moglo ući iz dva pravca. Glavni ulaz je od Alifakovca koji se počeo koristiti nakon što je napravljen željezni mostić iznad obale rijeke.
Pješački pristup iz Sarajeva do pećine Toplik je od Gradske vijećnice preko Šeherćehajine ćuprije, nastaviti lijevom obalom Miljacke pokraj Inat-kuće i Hadžijske džamije (uzvodno oko 200 m).

Mevlevijski most premošćuje rijeku Miljacku i povezuje Ulicu Bentbaša i Ulicu Babića bašča Čikma. Današnji most izgrađen je 1990. godine. Most je pješčki a dobio je ime po mevlevijskoj tekiji koja je osnovana u okviru vakufa Gazi Isa-bega Ishakovića (15. st.). Tekija je bila smještena u naselju Brodac s desne strane rijeke u blizini današnjeg mosta, porušena je 1957. godine, a mezarje (groblje) uništeno. Razaranje tekijskog prostora nastavljeno je izgradnjom saobraćajnice prema Palama, benzinske crpke, ugostiteljskih i drugih objekata.   
Na lokaciji gdje je današnji most bio je drveni most koji je izgrađen 1793. godine. Most je služio za vađenje tomruka (drvenih trupaca), koji su splavaranjem spuštani niz brzake rijeke Miljacke kako bi stigla do grada. Drva bi se sjekla u kanjonu i oko njega te spuštala prema izlazu u predijelu današnje Bentbaše. To se obično radilo u jesen, kada bi vodostaj rijeke porastao. Drva su se hvatala capinima, a to su radili snažniji momci, jer je posao bio težak i opasan. Nakon vađenja iz vode drva su rezana na aršinsku dužinu, tačnije na dva aršina, nakon čega bi se uzdužno cijepala i konjima sa posebnim samarima vukla u domaćinstva koja bi kupila drva.
Tako se u Sarajevu razvio zaseban tomrukčijski zanat, koji je naziv dobio baš po tim tomrucima, a ljudi koji su se ovim zanatom bavili, prozvani su tomrukčijama. Svaki tomrukčija imao je svoj poseban znak kako bi se znalo čiji je tomruk. Taj bi se znak urezivao odmah pri sječi i po njemu bi se prepoznavali tomruci na brani.
Pješački pristup iz Sarajeva do Mevelvijskog mosta je od Gradske vijećnice šetnicom na desnoj obali Miljacke (uzvodno oko 300 m).

Jekovac

Iznad Bentbaše visoko se uzdiže stijena Jekovac o kojoj postoji narodno vjerovanje kako izgovorena riječ na njenom najvišem tjemenu odjekuje i tri puta zaredom se ponavlja. U narodu se prepričava i kako su nekada davno ljudi dolazili pod ovu stijenu da bi osluškivali jeku koja dolazi iz pećine. Zvukove (jeku) koja su čula tumačili su svako na svoj način, kakvo će biti ljeto – sušno ili kišno, kakva će biti zima – hladna ili topla, a neki su htjeli saznati šta ih u budućnosti čeka – radost ili tuga i sl.
Postoji i jedna stara legenda koja kazuje kako je davno neka mlada i lijepa djevojka, zbog neuzvraćene ljubavi, skočila sa ove stijene u smrt. Dok je nesretna djevojka padala sa stijene u ponor, “jeka njezine duše bila je tako jaka da je odjekivala čitavom dolinom Miljacke”. Po tome je stijena dobila ime Jekovac, a također i naselje na platou stijene je nazvano istim imenom. 
Pješački pristup iz Sarajeva do podnožja stijene Jekovac je od Gradske vijećnice šetnicom na desnoj obali Miljacke (uzvodno oko 350 m).

Babin zub

Babin zub nalazi se na istočnom ulazu u Sarajevo. Ova markantna stijena koja stoji kao “kameni stražar“ na ulazu u grad poznata je po alpinističkim usponima. Nalazi se na desnoj obali Miljacke na području Darive, popularnom gradskom šetalištu. Stijena se uzdiže odmah iza tunela pod zidinama gradske utvrde Bijela tabija. Prvobitna visina stijene od podnožja do vrha iznosila je oko 90 m, a poslije izgradnjom nove ceste sedamdesetih godina prošlog stoljeća usječena je u donji dio stijene pa  njena visina za penjanje smanjena je za oko 20 m.
U doba SFRJ na tjemenu stijene Babinog zuba povremeno su stajale reklame raznih trgovačkih poduzeća a najpoznatija je bila oficijelni znak 14. Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984.
U povijesti Bh. planinarstva zabilježeno je da su Babin zub prvi popeli sarajevski alpinisti: Drago Entraut i Hidajet Haračić Hari, jugoistočnom stijenom, 30.7.1950. godine. Iduće godine Haračić je život izgubio na usponu u stijenama kod Babinog zuba. U podnožju Babinog zuba PD “Treskavica“ čiji je Haračić bio član podiglo je spomen-ploču o ovom tragičnom događaju koji se dogodio 10.4.1951. godine.
Pješački pristup iz Sarajeva do Babinog zuba je od Gradske vijećnice šetnicom na desnoj obali Miljacke pokraj brane na Bentbaši i Alejom Ambasadora te kroz tunel pod Babinim zubom (uzvodno oko 1 km).  

Dariva i Orlovača

Dariva je popularno gradsko izletište i alpinističko vježbalište koje se nalazi na  području ušća Mošćanice i stijene Orlovača. Italijani su u prošlosti svako na svoj način obilježili ovo područje. Naime Josef Da Riva koji je bio Austrijanac porijeklom iz Italije u Sarajevo je doselio 1884. godine u doba vladavine Austrougarske Monarhije u BiH. Godine 1889., na ušću Mošćanice izgradio je svoju kuću, gostionicu i kupalište s plažom na Miljacki, do kojeg se u ljetnom periodu dolazilo organiziranim prijevozom od Gradske vijećnice (fijakerom) i po tome je ovo područe dobilo lokalni naziv Dariva.
Krajem minulog stoljeća, dva oficira italijanskog kontigenta SFOR-a, pukovnik Roberto Ferrante i kapetan Giorgio Gambeli iz “Brigata Alpina Taurinense“, zajedno sa alpinistima iz Sarajeva i Zenice opremili su 26 penjačkih smjeri u stijeni Orlovače. Vježbalištu su dali ime “Da Riva – Palestra di roccia“ (Da Riva -“Vježbalište na litici“). Svečano je otvoreno 1.11.1997. godine.
Početkom novog milenija u stijeni je opremljeno nekoliko novih penjačkih smjeri. Zanimljivo je spomenuti da je Roberto Ferrante jednu smjer nazvao “Dragica” – po imenu svoje majke, rođene u Sarajevu a udate za Italijana.
Pješački pristup iz Sarajeva do Darive i Orlovače je od Gradske vijećnice šetnicom na desnoj obali Miljacke pokraj brane na Bentbaši i Alejom Ambasadora te kroz tunel pod Babinim zubom (uzvodno oko 2 km).

Kozja Ćuprija  

Kozja Ćuprija na Miljacki nalazi se na istočnoj “kapiji“ Sarajeva. Smještena je na nekadašnjem karavanskom putu za Carigrad. Ovaj jednolučni kameni most, biser orijentalne arhitekture, sagrađen je od bijelog kamena i sedre, sa očuvanim koraklukom (kamenom ogradom) i dva olakšavajuća otvora koji su dio arhitektonskog rješenja, ali i stilska odrednica mosta koja ga svrstava u 16. stoljeće, u vrijeme kada su nastali najljepši mostovi u Bosni i Hercegovini. Most svojom elegancijom, zanatskom obradom detalja i izradom uklapa se u prirodu iz koje se čini kao da izrasta. Dužine je 42 m, raspon svoda je 17,5 m, a širina mosta 4,75 m. Visina mosta u odnosu na nivo riječnog korita je 10 m. Kozja Ćuprija proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (2004. god.).
U doba vladavine Osmanlija kad bi u Sarajevo stigao novi bosanski vezir, tek ustoličenim, na putu za Travnik, dočekali bi ga na ovom mostu ovdašnji uglednici, begovi i age. Zanimljivo je spomenuti da se danas preko ovog mosta pored pješačkog odvija i saobraćaj motornim vozilima.
Za Kozju Ćupriju vezano je narodno predanje koje govori o dvojici braće Mehmedu i Sinanu, kako su čuvajući koze u blizini gaza na Miljacki, gdje se danas nalazi ova ćuprija, našli blago skriveno u jednoj pećini. Kad su blago podijelili na jednake dijelove, Mehmed sagradi most preko Miljacke, koju narod nazva Kozja Ćuprija, a njegov brat Sinan sagradi džamiju na Bistriku koju narod nazva Kečedžijinom džamijom (od turske riječi: keçi – koza).
Pješački pristup iz Sarajeva do Kozje Ćuprije je od Gradske vijećnice šetnicom na desnoj obali Miljacke pokraj brane na Bentbaši i Alejom Ambasadora te kroz tunel pod Babinim zubom (uzvodno oko 3 km).

Carigradski drum i pećina Šehova korija

Carigradski drum (grčki: drȍmos = put, cesta) izgrađen je u doba vladavine Osmanlija u Bosni. Nalazio se s lijeve strane Miljacke. Bio je veza Sarajeva prema istoku za Carigrad. Dionica ceste koja vodi od Sarajeva preko Alifakovca do Kozje Ćuprije od povijesnog je značaja ali i nešto više od tog. Kroz minula stoljeća u dolini Miljacke nad kojom je ova cesta prolazila nastali su mnogi sakralni sadržaji a među njima su najznačniji pećina Šehova korija i Popov gaj. Pokraj ceste nalazi se nekoliko osamljeničkih pećina, vrelo Ebu-Hajat i turbe sa nišanima na mezarima dvojici derviša. Travnate padine, šumarci i raskošno raslinje jorgovana, zova i glogova učinili su ovu cestu živopisnim ulazom i izlazom iz Sarajeva.
Krajem sedamdestih godina prošlog stoljeća nakon što je ukinuta željeznička uskotračna pruga na relaciji: Sarajevo – Višegrad izgradnjom gradske zaobilaznice ova povijesna cesta je presječena i djelimično razorena.

Pećina Šehova korija, vrelo Ebu-Hajat i tekija Zavija koja je nekada bila na Bentbaši čine dervišku sufijsku cjelinu. Pećina je smještena s lijeve strane Miljacke u blizini ušća rijeke Mošćanice i stijene Orlovače. Pećina je na vakufskom zemljištu u sklopu poljoprivrednog dobra “Begova Zavija“. Pećina je nekad davno korištena za četrdesetdnevno zatvaranje i osamu sufija i njihov duhovni napredak, gdje su šehovi iz mevlevijske tekije slali derviše kad bi došlo vrijeme za taj duhovni iskorak. U blizini pećine nalazi se turbe sa nišanima koji su podignuti na mezarima (grobovima) dvojici derviša šehu Ahmedu i šehu Abdulmahmudu. Turbe s nišanima smješteno je na dominatnom uzvišenju iznad tunela gradske zaobilaznice. Od turbeta pruža se lijep pogled na Sarajevo i dolinu Miljacke.
U blizini turbeta pokraj Carigradskog druma nalazi se vrelo Ebu-Hajat. Vrelo je smješteno ispod tunela i podzida bivše željezničke uskotračne pruge na relaciji: Sarajevo – Višegrad. Vrelo je poznato po nazivu “Vrelo života“ i nikad ne presušuje. Po narodnom predanju voda iz vrela ima ljekovita svojstva. Na ovom vrelu su derviši uzimali abdest, a umorni putnici odmarali i krijepili se hladnom izvorskom vodom. 
Pješački pristup iz Sarajeva do Šehove korije je od Gradske vijećnice preko Šeherćehajine ćuprije, ulicama Veliki Alfakovac i Alije Bejtića, po izlasku na gradsku zaobilaznicu (Put mladih muslimana) nastaviti lijevom stranom i nakon 200 m treba preći saobraćajnicu na desnu stranu, dalje uzbrdo pješačkom stazom do vrela Ebu-Hajat i derviškog turbeta s nišanima (oko 2 km).

Naslovna slika: ZP “Bentbaša“, brana na Miljacki sa postrojenjem i pješačkim žičanim mostom. Na slici u prvom planu vidi se Mevlevijski most.

Korčula – “Forteca na Humu”

Planinarski usponi na vrhovima jadranskih otoka nisu previše zahtjevni ali su zato veoma izazovni zbog lijepih vidika. Poseban ugođaj na usponu je sunce, plavo nebo i more uz opojni miris cvjetova i mediteranskih biljaka. Motivisani time naša ekipa je krenula na otok Korčulu i tom prilikom posjetila grad Korčulu, Vela Luku i fortecu na Humu.
Forteca je bivša vojna utvrda smještena na vrhu brda Hum (377 m/nv). Nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu otoka Korčule u blizini Vela Luke. Viški boj 1866. godine ukazao je potrebu trajnog nadzora Korčulanskog, Lastovskog i Viškog kanala. Zbog čega je za vrijeme austro-ugarske vladavine sagrađena utvrda na vrhu Hum, u narodu poznata kao forteca (tal. fortteza). Austro-ugarski admiral Tegetthof 1868. godine izdaje naredbu utvrđivanja strateškog brda Hum s kojeg je vidljiva i talijanska obala Jadrana. Radovi na utvrdi su započeli 1890., a završeni 1902. godine. Dodatno je opremljena i naoružana 1912. godine topovima kalibra 120 mm i 205 mm.
Utvrda na Humu je ukopana na mjestu prapovijesne gomile (gromile, tumulusa) od koje je preostalo tek dio kamenog nasipa. Na ulazu u utvrdu stoje teško oklopljena željezna vrata sa puškarnicama. Posadu austrougarske mornarice je činilo 36 mornara sa starješinama.
U Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918. god.) utvrdu su više puta granatirali brodovi Sila Antante, a po njegovom završetku forteca je razoružana. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918. – 1941. god.) posadu utvrde na Humu čine malobrojni graničari i meteorolozi. S početkom talijanske okupacije 1941. godine utvrda je napuštena, a njen inventar opljačkan. Nakon potpunog povlačenja posade jugoslovenske Ratne mornarice 1955. godine unutrašnjost fortece je potpuno devastirana. 

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Vela Luka

Vela Luka je slikoviti mediteranski grad koji se nalazi na zapadnom dijelu otoka Korčule. Smještena je u zaljevu dugom oko 9 km, jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana.
Naseljenost ovih prostora seže u daleku prapovijest. U željezno doba područje naseljava ilirsko pleme Dalmata, koji su ostavili brojne gradine. Zatim dolazi do Grčkih osvajanja, poslije dolaze Rimljani i osnivaju svoju provinciju Dalmaciju.
Vela Luka administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine općina Vela Luka imala je 3.772 stanovnika. Nekada je glavna djelatnost stanovnika Vela Luke bila brodogradnja, pomorstvo, ribarstvo i poljoprivreda a danas se uglavnom bave uslugama u turizmu i ugostiteljstvu. Vela Luka je značajna tranzitna prometna uloga (trajektna veza sa Splitom i Lastovom). Važne su i lučke djelatnosti (za potrebe cijelog otoka).


Planinarski uspon na vrh brda Hum

Uspon na brdo Hum započinje sa nultog nivoa (mora) i do vrha treba savladati ukupno 377 m visinske razlike. Polazna tačka se nalazi u trajektnom pristaništu Vela Luke, kod ureda Jadrolinije gdje je postavljena putokazna tabla. Stazu su obilježili i uredili članovi HPD “Mareta“ iz Vela Luke sa kojima smo krenuli na uspon.
U početku planinarske oznake vode cestom uz brodogradilište te ga sa gornje strane zaobilaze. Nakon posljednjih kuća u gradu, slijedi nakratko uspon cestom kroz borovu šumu a kasnije pokraj maslinika ograđenih kamenim suhozidima. Dalje staza nastavlja u smjeru juga kroz borovu šumu a poslije sve do vrha kroz šumu česvine, vrisa i planike.
Na samom vrhu Huma (377 m/nv) pokraj utvrde stoje telekomunikacijske antene i velike metalne ploče od nekadašnjih mikrotalasnih reflektora koje odavno nisu više u funkciji. 
Sa osmatračke kule na utvrdi pruža se prelijep pogled na zaljev i grad Vela Luku, mjesto Blato, Blatsko polje i vrh Kom (508 m/nv) kao i na susjedne otoke Lastovo, Sušac, Vis i Hvar. Za vrijeme vedrih dana, kada nema izmaglice jasno se vidi rt Monte Gargano (1065 m/nv) poznat kao “mamuza talijanske čizme“.

Sa Huma se vidi i najviši vrh poluotoka Pelješac – Sv. Ilija (960 m/nv), te Sv. Vid (778 m/nv) – najviši vrh otoka Brača i ujedno najviši vrh Jadranskog otočja. Pogled privlači i moćni stjenoviti masiv najviše planine Srednje Dalmacije – Biokovo na kojem dominiraju vrhovi Sv. Jure (1762 m/nv) i Sv. Ilija (1642 m/nv).
U zimskom periodu vide se i planine u Bosni i Hercegovini, tada se na horizontu jasno ocrtavaju zasnježeni masivi Čvrsnice (2228 m/nv), Ćabulje (1780 m/nv), Prenja (2103 m/nv), Veleža (1965 m/nv) i Crvnja (1920 m/nv).
Na uspon se može krenuti i u patikama, ali je bolje u planinarskim cipelama i treba obavezno ponijeti dovoljno vode za piće. Planinarska tura na Humu ukupno sa usponom i silaskom s vrha traje 3 sata hoda.

Korčula održava redovite trajektne i katamaranske linije sa kopnom iz Splita, Drvenika i Orebića.
Trajektne linije:
– Orebić (Pelješac) – Dominče (Korčula), 20 minuta;
– Split – Vela Luka (Korčula), 3 sata;
– Ubli (Lastovo) – Vela Luka (Korčula), 1 sat i 45 minuta.
Napomena:
– Cestovna udaljenost između grada Korčule i Vela Luke je 39 km.

Naslovna slika: Korčula, vrh Hum (377 m/nv). Na slici desno vidi se grad Vela Luka.

Gorski prijelaz Vršič

Gorski prijelaz Vršič nalazi se između vrhova Prisojnik / Prisank (2547 m) i Mala Mojstrovka (2332 m) u Julijskim Alpama na sjeverozapadu Slovenije. Vršič sa nadmorskom visinom od 1611 m najniži je neposredni prijelaz iz doline Soče u Savsku dolinu. Povezuje pokrajinu Gorenjsku s dolinom Trente u Slovenskom primorju. Prijelaz je dobio ime po koti Vršič nadmorske visine 1737 m i obilježena je trigonometrijskim stupom u blizini Poštarske kuće (1688 m).
Preko Vršiča vodila je stara cesta koja je proširena i uređena u Prvom svjetskom ratu za potrebe austrougarske vojske na relaciji od Kranjske Gore do Trente. Cestu su izgradili ruski vojni zarobljenici dovedeni sa istočnog fronta i po tome je dobila naziv ”Ruska cesta”. Izgradnja ceste je trajala od 1915. – 1917. godine.
Nakon Prvog svjetskog rata, od 1918. godine, gorski prijelaz Vršič bio je na granici između Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. godine, zajedno s Gornjom dolinom Soče sjeverno od Gorice, uključen je u sastav SFR Jugoslavije, a zatim u sastav Republike Slovenije.
”Ruska cesta” je asfaltirana od Kranjske Gore preko Vršiča do Trente i ima ukupno 50 oštrih okuka, 24 na strani Kranjske Gore i 26 na strani Trente. Pokraj svake okuke stoji oznaka na tabli s rednim brojem od 1 do 50.  
U zimskom periodu gornji dijelovi ceste neprohodni su zbog obilnih snježnih padavina tijekom većeg dijela zime. Iz tog razloga cesta može biti duže vrijeme zatvorena za saobraćaj motornim vozilima. U ljetnom periodu znatno je pojačan saobraćaj zbog velikog broja turista. Vršič je odlična polazna tačka za mnoge planinarske ture i uspone na okolne vrhove. U neposrednoj blizini ceste smješteni su planinarski objekti (domovi i kuće).  

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Ruska cesta i kapelica sa grobnicom

Za vrijeme Prvog svjetskog rata od 1914. – 1918. godine Kranjska Gora je bila važno raskrižje vojnih prijelaza. Talijanskom objavom rata u maju 1915. godine austrijska vojska je čvrsto držala strateški važnu bojišnicu duž rijeke Soče.
Od 1915. – 1916. godine austrijsko vojno zapovjedništvo angažiralo je više od 10.000 ruskih ratnih zarobljenika na izgradnji ceste od Kranjske Gore preko planinskog prijevoja Mojstrovka (Vršič) do Trente.
U martu 1916. godine, lavina s Mojstrovke zatrpala je više od stotinu ruskih zarobljenika i nekoliko austrijskih stražara. Na tragične događaje podsjećaju grobovi ispod Erjavčeve kuće i grobnica uz Rusku kapelu, koju su preživjeli zarobljenici 1917. godine podigli u spomen nastradalih u lavini.
Ruska kapelica i grobnica su povijesni spomenici u zaštićenom području NP “Triglav”. Nalazi se na 1150 m nadmorske visine na sjevernoj strani gorskog prijelaza Vršič, u neposrednoj blizini lokalne ceste br. 206 na relaciji: Kranjska Gora – Trenta, na lijevoj strani nakon okuke br. 8.  

Spomenik dr Juliusu Kugyu

Spomenik dr Juliusu Kugyju je smješten u dolini Trente u zaštićenom području NP “Triglav”. Nalazi se na 818 m nadmorske visine na južnoj strani gorskog prijelaza Vršič, u neposrednoj blizini lokalne ceste br. 206 na relaciji: Kranjska Gora – Trenta, na lijevoj strani kod okuke br. 48. Pristup do spomenika je pješačkom stazom, obilježena sa putokaznom tablom.
Dr Julius Kugy (1858. – 1944. god.), slovenski pravnik po zanimanju, pjesnik, alpinist, strastveni ljubitelj planinskog svijeta i prirodnih ljepota Julijskih Alpi. Uz pomoć domaćih planinarskih vodiča pristupio je na mnoge vrhove Julijskih Alpi u ljetnim i zimskim uvjetima. Poznat je po nekoliko prvenstvenih uspona na vrhove: Škrlatica, Montaž, Jalovec i dr.
Njegova posebna strast je bila traganje za skrivenom ružom Scabiose trente, za koju se kasnije ispostavilo da je mistifikacija. Nije je našao. Zato, jer je nema! Ali je našao jedinstveno bogatsvo, zemaljsku ljepotu u planinama sjeverozapadne Slovenije i u sjeveroistočnoj Italiji. Planine Julijske Alpe (tal. Alpi Giulie) dobile su ime po Gaju Juliusu Cezaru, rimskom imperatoru.
Spomenik je podigao Planinarski Savez Slovenije (PZS) povodom jubileja 60-godišnjice osnivanja (1893.-1953. god.). Napravio ga je slovenski kipar, pisac i pjesnik Jakob Savinšek (1922. – 1961. god.). Od svih slovenskih planina koje je obišao i istraživao Kugyju je pri srcu bio vrh Jalovec (2645 m/nv) – simbol u grbu PSS (PZS). Zato je njegov spomenik okrenut u pravcu Jaloveca (na slici lijevo od spomenika).  

Planinarenje i planinarski objekti na Vršiču

Gorski prijelaz Vršič je odlična polazna tačka za planinarske ture i uspone na okolne vrhove: Vršić (1737 m), Sovna Glava (1750 m), Prisojnik / Prisank (2547 m), Razor (2601 m), Planja (2453 m), Mala Mojstrovka (2332 m), Velika Mojstrovka (2366 m), Suhi vrh (2109 m), Nad Šitom glava (2087 m), Slatnica (1815 m), Slemenova Špica (1911 m), Prednje Robičje (1941 m) i Jalovec (2645 m/nv).
Na širem području Vršiča su smješteni sljedeći planinarski objekti: Mihov dom (1085 m), Kuća na Gozdu (1226 m), Erjavčeva kuća (1525 m), Tičarjev dom (1620 m) i Poštarska kuća (1688 m).

Planinarski usponi, naziv vrha i satnica hoda (od Erjavčeve kuće)

– Prisojnik / Prisank (2547 m) zapadnim grebenom pored Prednjeg prozora – 4 sata (zahtjevno), južnim padinama – 4 sata (zahtjevno);
– Prisojnik / Prisank (2547 m) via ferrata “Kopiščarjev put” kroz Prednje okno – 4 sata (vrlo zahtjevno);
– Prisojnik / Prisank (2547 m) “Jubilarni put” preko Mlinarice i Zadnjeg okna – 5½ sati (vrlo zahtjevno);
– Mala Mojstrovka (2332 m) preko južnih padina – 2 sata (zahtjevno);
– Mala Mojstrovka (2332 m) via ferrata ”Hanzov put” – 2½ sata (vrlo zahtjevno);
– Razor (2601 m) kroz Mlinaricu – 6-7 sati (vrlo zahtjevno);
– Planja (2453 m) kroz Mlinaricu – 6-7 sati (vrlo zahtjevno);
– Slemenova Špica (1911 m) – 1½ sati (lahko);
– Jalovec (2645 m) ispod Goličice – 5-6 sati (vrlo zahtjevno);
– Napomena: na usponu via ferratom “Kopiščarjev put” i ”Hanzov put” za samoosiguravanje koristiti kacigu i ferrata set.

Pristup automobilom (do Erjavčeve kuće)

– od Kranjske Gore prema Vršiču, lokalnom cestom br. 206 (12 km);
– od Boveca preko Trente i Vršiča, lokalnom cestom br. 206 (33 km).

Naslovna slika: Julijske Alpe, gorski prijelaz Vršič (1611 m/nv)

Spomenik prirode “Skakavac”

Spomenik prirode “Skakavac“ nalazi se sjeveroistočno od Sarajeva na padinama planine Ozren (1534 m/nv). Godine 2002., usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac“. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Ozrena i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od 1.430,7 ha. Precizirane su granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja i njegovo zoniranje. Područje je podijeljeno u tri zaštićene zone. Prva zona, odnosno nukleus, koja je zona stroge zaštite, obuhvata 460,8 ha, druga (buffer) 616,9 ha, a treća, tzv. tranzicijska zona, 353,0 ha. Zaštićeno područje omeđeno je sa južne strane Bukovikom (1534 m/nv), Rašljevim brdom (1492 m/nv) na jugoistoku, Vranjskim stijenama (1375 m/nv) na istoku, Peračkom ravni (1364 m/nv) na sjeveroistoku, Crvenim stijenama sa Nebešinom (1418 m/nv) na sjeveru, te Uževicom na zapadu (1387 m/nv), na području općina Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo i Ilijaš.
SP “Skakavac“ odlikuje se visokim stepenom biološke raznolikosti, endemskim i reliktnim vrstama biljaka, gljiva, divljih životinja, rijetkim pticama, jedinstvenim fenomenom eko klime i hidrografskim prilikama, geomorfološkim fenomenima, a to su stijene, pećine, kanjoni i druge krške konfiguracije. Od kanjona vrijedi spomenuti Babin potok i Perački potok, dok se od stijena i pećina po svojoj očuvanosti i vrijednostima izdvajaju vodopad Skakavac, ušće Skakavačkog potoka u Perački potok, Crvene stijene, Kečine stijene, Kozjača i dr. Klima u zaštićenom području je umjereno-kontinentalna sa snažnim uticajem planinske klime.
Spomenik prirode “Skakavac” je pod upravom Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, osnovana 2010. godine u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Planina Ozren / sarajevski

Planina Ozren se nalazi sjeverno od Sarajeva (oko 12 km). Najviši vrhovi Ozrena su Bukovik (1534 m/nv), Crepoljsko (1524 m/nv) i Ozren (1453 m/nv). Osim sarajevskog u Bosni i Hercegovini postoji još jedna planina sa imenom Ozren (Velika Ostravica 918 m/nv) a nalazi se jugoistočno od Doboja.
Sa vrha Bukovik pruža se pogled na Sarajevo i njegove okolne planine Romaniju, Jahorinu, Trebević, Treskavicu, Bjelašnicu i Igman, vide se i planine Lelija, Crvanj, Visočica, Čvrsnica, Vran, Bitovnja, Vitreuša, Vranica, Zec, Vlašić i mnoge druge u Bosni i Hercegovini. 
Ozren je poznat po lijepim krajolicima, vidikovcima, spiljama, vodopadima, bistrim potocima i vrelima sa čistom i pitkom vodom. Od davnina privlači pažnju ljubitelja prirode, planinara, alpinista i speleologa. Mnoge pješačke staze su označene sa putokaznim i info tablama te planinarskim markacijama. Zabilježena je velika posjećenost domaćih i stranih turista tokom cijele godine.
Najposjećenije mjesto na Ozrenu je vodopad Skakavac. Popularna su i dva sarajevska izletišta Čavljak i Barice, zatim vodopad na Lučici, vidikovac na Čardaklijama, izvor Nahorevskog potoka poznat pod imenom “Sedam vrela” i dvije srednjovjekovne nekropole sa stećcima kod sela Luke i Donji Močioci.
Istočno od vrha Bukovik (oko 500 m) smješten je planinarski dom na 1469 m nadmorske visine. Ovim područjem prolaze mnogi makadamski putevi koji vode kroz središnji dio planine pa čak i na njen najviši vrh Bukovik te su veoma pogodni za brdsko bicikliranje.

Prirodna baština, flora i fauna

U obuhvatu Spomenika prirode “Skakavac” najveći dio površine je pod šumom i šumskim zemljištem dok manji dio čine livade. Biljni svijet ovog prostora je organiziran u oko 200 ekoloških sistema nivoa asocijacija, 63 nivoa vegetacijske sveze i podsveze, 35 vegetacijskih redova i 21 sistem nivoa vegetacijske klase. U vegetacijsko-ekološkom pogledu, ovo područje pripada oblasti sa najvišim stepenom vegetacijske i ekološke raznolikosti. U sistemu flore i vegetacije ovog prostora konstatirano je preko 1500 vrsta vaskularnih biljaka.
Faunistički elementi slični su kao i u drugim zaštićenim prirodnim područjima na prostoru Kantona Sarajevo: ptice, vodozemci, gmizavci, insekti, leptiri, ribe i sisavci, a njihove vrijednosti su vrlo visoke. Prirodno je stanište sve tri krupne divlje zvijeri – smeđeg medvjeda, vuka i divlje svinje

Kulturno povijesno naslijeđe

Na području Spomenika prirode “Skakavac” nalaze se dvije srednjovjekovne nekropole sa stećcima i jedno mezarje sa nišanima iz osmanskog perioda. Veća nekropola sa stećcima smještena je jugozapadno od sela Luka na desnoj strani Peračkog potoka na 829 m nadmorske visine (oko 800 m nizvodno od sastavaka Babinog potoka i Lješnice). Manja nekropola sa stećcima i mezarjem sa nekoliko nišana smještena je oko 300 m zapadno od sela Donji Močioci na 1280 m nadmorske visine.

Vodopad Skakavac

Vodopad Skakavac nalazi se u središtu zaštićenog područja. Zahvaljujući specifičnoj geološkoj podlozi, tlu, reljefu i hidrografskim prilikama jedan je od najljepših prirodnih fenomena u okolini Sarajeva. Predstavlja najveću atrakciju u zaštićenom području koje je upravo po njemu dobilo ime. Treba istaknuti da je Skakavac ujedno i najviši vodopad u Bosni i Hercegovini, visok je 98 m. Izvire na 1180 m nadmorske visine, sjeverno od vrha Bukovik (oko 1,5 km), odakle se vodena masa Skakavačkog potoka nakon kratkog toka (oko 300 m) obrušava niz stjenoviti odsjek u grotlo na 1049 m nadmorske visine.
Najveći protok vode bilježi se u proljeće kada dolazi do topljenja snijega. Proticaj vode varira od 10 – 50 l/s. Skakavački potok je lijeva pritoka Peračkog potoka i pripada Crnomorskom slivu.
Na stijenama oko vodopada razvija se vegetacija koja obiluje endemičnim i reliktnim vrstama. Sav prostor je obrastao bjelogoričnom i crnogoričnom šumom. U samoj blizini vodopada su razvijene termofilne šume, kao i šikare crnog graba, jesenje šašike, i crnog jasena.
Od izvora Skakavčkog potoka do vidikovca na vodopad može se pristupiti označenom (markiranom) pl. stazom (10 minuta hoda). Do podnožja vodopada može se pristupiti također označenom (markiranom) pl. stazom od parkinga na Ravnama (30 minuta hoda).   
Vrijedi spomenuti da je na zaravni niže izvora Skakavačkog potoka nekad bio planinarski dom. Objekat je izgradilo PD “Planinar“ Vogošća (1957.). Na potoku ispred samog objekta ujedno je bila izgrađena i akumulacija za malu hidro elektranu koja je električnom energijom snabdjevala pl. dom za vlastite potrebe. Planinarski dom je devastiran u minulom ratu (1992. 1995.) a nakon proglašenja zaštićenog područja “Skakavac” objekat je uklonjen.
Briga o očuvanju vodopada Skakavac kao hidrološkog spomenika vodi se još od 1954. godine kada je stavljen pod zaštitu države. Vodopad Skakavac sa pripadajućim prirodnim i drugim vrijednostima, svrstan je u 3. kategoriju zaštite po IUCN-u spomenika prirode.

Pristup do Spomenika prirode “Skakavac”

Najpovoljniji pristup iz Sarajeva do zaštićenog područja i vodopada Skakavac je preko sela Nahoreva (oko 6 km, asfaltna cesta). Do Nahoreva se može stići na više načina: javnim gradskim prevozom – minibusom na liniji br. 69, sa polazne stanice u ul. Sutjeska (ispred Druge gimnazije), taksi prevozom ili osobnim automobilom.
Od Nahoreva (764 m/nv) dalje nastaviti putem kroz selo do ugostiteljskog objekta smještenog malo prije raskršća planinarskih staza za vodopad Skakavac i vrh Bukovik (oko 3 km, asfaltna cesta).
Od ovog raskršća prema vodopadu Skakavac može se pristupiti pješke ili automobilom (oko 3 km):
– Prvi smjer (pješke), od raskršća skrenuti sa makadamske ceste lijevo na uređenu pješačku stazu sa oznakama (markcijama) koja cijelo vrijeme prolazi kroz lijepu bukovu šumu sve do podnožja vodopada (1 sat hoda).
– Drugi smjer (pješke ili automobilom) od raskršća krenuti makadamskom cestom do parkinga na Ravnama gdje je na ulazu u zaštićeno područje postavljena rampa (1 sat hoda).
1. varijanta: od rampe do izvora i vidikovca na vodopad Skakavac nastaviti pješke makadamskom cestom (30 minuta hoda).
2. varijanta: od rampe do podnožja vodopada Skakavac skrenuti lijevo na pješačku stazu sa oznakama (markcijama) koja u početku prelazi livadu a poslije treba se spustiti sa manjeg platoa (odličan vidikovac!) kroz šumu do izvora vode gdje se ova staza priključuje na pješačku stazu od ugostiteljskog objekta. Od izvora dalje nastaviti stazom ispod stijena koje se pružaju sve do podnožja vodopada (30 minuta hoda).

Naslovna slika: SP “Skakavac”, pogled sa Klakiša (1127 m) na dolinu Peračkog potoka i vrh Bukovik (1534 m), na slici krajnje lijevo