Grbaja (lokalni naziv: Grebaje) je dolina koja se nalazi u masivu Plavsko-gusinjskih Prokeltija, u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Dolina Grbaja (1150 m/nv) je nastavak doline Dolja i smještena je oko 7 km jugozapadno od Gusinja (926 m/nv). Grbaja je atraktivna dolina koja privlači svojim kontrastima i markantnim stjenovitim vrhovima sa nadmorskom visinom od 1781 mNastavi čitati “Prokletije, topografska karta – Grbaja”
Tag Archives: geografija
Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi
Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske” izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi”
Obilježja na vrhovima planina u BiH
Koliko je obilježja postavljeno na vrhovima planina u Bosni i Hercegovini po nacionalo-državno-religijskom osnovu prvenstveno u cilju da se da do znanja ko “posjeduje” teritorij? Ako analiziramo motive “zapišavanja revira”, vidjet ćemo da u suštini ne postoji opravdanje za narušavanje toliko dragocjenog izvornog stanja, čitaj: nakaženje. Prilog posvećen Magliću, Lebršniku, Babi, Jahorini, Bjelašnici, Treskavici, Čvrsnici,Nastavi čitati “Obilježja na vrhovima planina u BiH”
Markiranje planinarskih staza i puteva u BiH
Prve markacije (oznake) u planinama BiH postavljali su čobani i lovci na svojim stazama i putevima. Bili su to “čovuljci“ – male kamene kupe, koje su služile za lakšu orijentaciju na terenu. Ovaj način obilježavanja začet u drevnim vremenima zadržao se i danas na našim planinama. Suvremeni način markiranja u bosanskohercegovačkim planinama primjenjuje se odNastavi čitati “Markiranje planinarskih staza i puteva u BiH”
125 godina Aljaževog stolpa na Triglavu
Aljažev stolp je izuzetan pejzažni motiv i nezamjenjiv simbol Triglava. Ovo malo limeno sklonište valjkastog oblika visine oko dva metra i promjera malo većeg od jednog metra sa zastavicom na krovu za proteklih 125 godina (1895. – 2020.) postalo je važan spomenik za slovensko planinarstvo ali i slovenski narod. Priča o skloništu na najvišem vrhuNastavi čitati “125 godina Aljaževog stolpa na Triglavu”
Bjelašnica, topografska karta – Vlahinja
Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Bjelašnica, topografska karta – Vlahinja”
Bjelašnica, topografska karta – Hranisava
Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Bjelašnica, topografska karta – Hranisava”
Treskavica, topografska karta – Ćaba i Treskač
Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Treskavica, topografska karta – Ćaba i Treskač”
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 