Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda.
Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i okna koja narod najćešće naziva “šuplja vrata“ ili “okno“.
Ove geološke tvorevine nalaze se u teško pristupačnim i krševitim stijenama do kojih najlakše mogu pristupiti planinari i njihovu ljepotu zabilježiti svojim fotografskim aparatom.
Fotografije sa opisom pristupa do kamenitih vrata i okna, koje sam obišao na mnogim planinama, ovdje će biti objavljene u narednih nekoliko nastavaka.
Sadržaj (1. dio):
– Julijske Alpe, Planine Kanin / Montagne Canin, okno u Prestreljeniku (2393 m/nv)
– Pivska planina, okno u kanjonu Pive (750 m/nv)
– Volujak, okno u kanjonu Sutjeske (800 m/nv)
– Prokletije / Bjeshkët e Nâmuna, Ljumbardska planina, okno u Rudini (2250 m/nv)
– Durmitor, okno u Prutašu (2200 m/nv)
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Julijske Alpe, Planine Kanin / Montagne Canin, okno u Prestreljeniku (2393 m/nv)
Okno u Prestreljeniku se nalazi na 2393 m/nv na zapadnoj strani vrha Prestreljenika / Monte Forato (2498 m/nv). Pristup do okna je od skijališta na Kaninu (sa slovenske strane) do kojeg vozi kabinska žičara iz Bovca za 40 minuta. Žičara je izgrađena 1974., a obnovljena 2016. godine i od donje polazne stanice “A“ (436 m/nv) do gornje izlazne stanice “D“ (2202 m/nv) svladava 1766 m visinske razlike.
Sa italijanske strane do skijališta na Kaninu također vozi kabinska žičara od Sella Nevea (1140 m/nv) do sedla Sella Prevala (2067 m/nv). Gornje stanice kabinskih žičara na slovenskoj i italijanskoj strani povezane su ski-liftovima na Sedlu pod Presteljenikom (2292 m/nv).
Na Prestreljeniškim podovima malo iznad stanice “D“ je raskrižje sa putokaznim tablama na stupu. Krenuti lijevo planinarskom markiranom stazom preko sipara. Ubrzo slijedi raskrižje za planinski dom Petra Skalarja. Proći ovo raskrižje i nastaviti ravno stazom u podnožje južne strane vrha Prestreljenika. Na sljedećem raskrižju napustiti stazu koja dalje nastavlja za vrh Visoki Kanin / Monte Canin Alto i skrenuti desno. Završni uspon do okna je preko stijene na kojoj je staza osigurana sa sajlom i klinovima.
Okno je približnih dimenzija 10 x 8 m. Kroz okno prolazi slovensko-italijanska granica a označena je graničnim kamenom br. 14-2 (kamena ploča ugrađena u stijenu). Odmah pored je limena kutija sa upisnom knjigom za posjetioce.
Iz okna može se pristupiti na vrh Prestreljenika. Penjački uspon je II stepena teškoće po policama sjeverne strane vrha. Na ovaj vrh može se pristupiti i “via normale” planinarskom markiranom stazom sa sedla pod Prestreljenikom (2292 m/nv).
Pogled iz okna je nezaboravan. Na sjeveru u grupi visokih vrhova ističu se: Jôf di Montásio / slov. Montaž (2753 m) i Jôf Fuárt / slov. Viš (2666 m). U dolini ispod okna vidi se skijalište Sella Nevea. Na slovenskoj strani vide se mnogi vrhovi u nizu počevši od Triglava (2864 m/nv) na istoku sve do Krna / Monte Nero (2244 m/nv) na jugu. Također vidi se planinski dom Petra Skalarja na Kaninskim podovima.
Od stanice “D“ do okna u Prestreljeniku stiže se za 45 minuta hoda.
Pivska planina, okno u kanjonu Pive (750 m/nv)
Okno se nalazi na 750 m/nv u stjenovitim vrletima iznad Pivskog jezera, povrh tunela na dionici magistralnog puta: Šćepan polje – Plužine – Nikšić. Ovo veličanstveno okno ostalo bi skriveno od pogleda ljudi da nema ove ceste. Naime cesta je izgrađena u sklopu realizacije projekta HE “Piva“. Cesta kao i brana su remek djelo jugoslovenskog graditeljstva. Probijeno je 47 tunela, podignuta dva prelijepa mosta i niz manjih. Cesta prelazi preko lučne betonske brane – jedna od najviših u Evropi, visoka 220 m. Elektrana ima instaliranu snagu od 360 MVA, a u pogonu je od 1976. godine. Pivsko jezero je vještačka akumulacija nastalo izgradnjom brane i jedno je od najvećih na Balkanu, dugo je 42 km, kapaciteta 800 miliona kubika vode.
Volujak, okno u kanjonu Sutjeske (800 m/nv)
Okno se nalazi na 800 m/nv u kanjon rijeke Sutjeske na Vrataru. Okno je u vrletnoj stijeni poznatoj pod nazivom Kođa pogled i može se vidjeti sa magistralnog puta na dionici: Tjentište – Čemerno. Od Vratara započinje impresivni kanjon koji je izdubila plahovita planinska rijeka Sutjeska na svom putu ka Drini razdvajajući Volujak i Zelengoru – dvije prelijepe bosanskohercegovačke planine.
Za vrijeme srednjovjekovne kraljevine Bosne na ulazu u Vratar bile su podignute dvije manje utvrde sa obje strane rijeke Sutjeske, sa stalnom posadom radi nadziranja prohodnosti ceste i obezbjeđenja trgovačkih karavana na prolasku kroz kanjon. Carinarnica je bila nizvodno u mjestu Tjentište. Danas nema nikavih ostataka od ovih utvrda a također nema ni tragova od trase ceste koju je kroz minula stoljeća rijeka Sutjeska urušila na dionici kroz kanjon. Pedesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je suvremena saobraćajnica sa nekoliko mostova i tunela na relaciji: Foča – Tjentište – Gacko.
Vrijedi spomenuti maštu i bistrinu ljudi iz ovog kraja koji su mnogim toponimima (slavenskog porijekla) dali odgovarajuće nazive planina, vrhova, vrela, potoka i rijeka prema obliku reljefa: Volujak, Zelengora, Čemerno, Slavigora, Borovno, Kuzmanska stupa, Vilino vrelo, Tiholjica, Badnjine, Samar, Stolac, Prsti, Previja, Izgori, Jabušnica, Sutjeska, Vratar, Prosječenica, Suha, Tovarnica, Planinica, Pleće, Koljeno, Vukova stijena, Često borje, Ravno borje, Gusni put, Borić, Presedla, Kazani, Drenov brijeg, Makaze, Tunjemir, Prijevor, Maglić, Snježnica, Vučevo, Pogledalo, Mokra greda, Perućica, Skakavac i dr.
Prokletije / Bjeshkët e Nâmuna, Ljumbardska planina, okno u Rudini (2250 m/nv)
Okno se nalazi na 2250 m/nv u markantnoj stijeni Rudina i vidi se sa markirane planinarske staze za najviši vrh Ljumbardske planine – Guri i Kuq (2522 m/nv), bivši naziv Žuti kamen. Ljumbardska planina / Bjeshkët e Ljumbardhit na sjeveru je omeđena rijekom Pećka Bistrica, na zapadu dolinom rijeke Bjeluhe, a na istoku i jugu dolinom potoka Miliševac i Jezero. Istočni predjeli Ljumbardske planine tvore njene sjeverne obronke koji se stminama i stjenovitim liticama završavaju u impozantnu Rugovsku klisuru Pećke Bistrice.
Ishodišna tačka do okna je katun Kućiški Nečinat (1450 m/nv) do koje se može pristupiti makadamskom cestom (za terenska vozila) iz sela Kućište (1100 m/nv) u Rugovskoj klisuri (na cesti Peć / Pejë – Čakor). U katunu se može boraviti u lijepo uređenim kolibama namjenjenim turistima. Od katuna krenuti markiranom stazom na Dreljsko jezero / Malo Nečinatsko jezero (1830 m/nv). Vrijeme trajanja uspona na najviši vrh Lumbardske planine traje oko 5 sati hoda.
Oni koji žele da bolje upoznaju ovu gorsku skupinu mogu izvesti kružnu turu i sa vrha Guri i Kuq nastave grebenskim priječenjem vrhova Velika Podina (2424 m/nv) i Malji Nečinat (2275 m/nv) i spuste se na Kučiško jezero / Veliko Nečinatsko jezero (1850 m/nv) te nastave markiranom stazom do katuna Kućiški Nečinat. Ova kružna tura je kondiciono jaka i traje oko 12 sati hoda.
Durmitor, okno u Prutašu (2200 m/nv)
Okno se nalazi na 2200 m/nv sa sjeverne strane vrha Prutaš (2393 m/nv) na planinarskoj markiranoj stazi za Škrčka jezera. Vrh Prutaš, Škrčka jezera i kanjon Sušice čine jedinstveno područje djelovanja tektonskih pokreta, kraške i ledničke erozije. Kao rezultat djelovanja svih ovih faktora, Prutaš je danas izdvojen vrh sa nizom osobenosti. Vrh Prutaš dobio je naziv po vertikalno naslaganim stijenama koje posmatrane iz daljine izgledaju kao prutovi (štapovi) u slojevima jedni uz druge. Zbog ovoga je Prutaš uz Zubce i Šarene pasove jedan od najslikovitijih vrhova u masivu Durmitora.
Na vrh Prutaš može se pristupiti markiranim planinarskim stazama iz dva pravca:
Prvi pravac: Dobri do (1700 m/nv) – vrelo Šarban – Duško valje – Škrčko ždrijelo – Balja grede – Prutaš. Iz Dobrog dola do Prutaša potrebno je 2,15 sati hoda u jednom pravcu.
Drugi pravac: Todorov do (1820 m/nv) – Pištet vrelo (Bjelinovac) – Prutaš. Iz Todorovog dola do Prutaša potrebno je 1,30 sati hoda u jednom pravcu.
Ukupno za obje ture sa pauzama za odmor, bilo kojim pravcem krenete do okna idući preko vrha, potrebno je 5 – 6 sati hoda.
Naslovna slika: Treskavica, kamenita vrata u Velikom Ljeljenu (1974 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 