Tag Archives: Bosna i Hercegovina

Sudbinske godine 1697, 1878, 1914, 1941, 1984 i 1992 obilježile su povijest Sarajeva – grada dobrih ljudi, ljudi velikog srca i srdačnog gostoprimstva. Gotovo sve navedene godine su bile tragične osim 1984-te kada je Sarajevo primilo ljude iz cijelog svijeta i preko televizijskih ekrana postalo poznato na svim kontinetima kao domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara.TragičneNastavi čitati “Memorijalni pohod “1000 dana opkoljenog Sarajeva 1992 – 1995“  “

Kad magla prekrije planinu onda je planinarenje u takvim uvjetima znatno otežano. U planini začas može biti tako gusta magla da se ne vidi ništa ispred nas. Gorštaci i pastiri bi rekli: “Ne vidi se prst pred nosom”. Zimi je opasno. Kad nastupi snježna oluja skraćena je vidljivost. Gubitak orijentacije u rijetko naseljenom i besputnomNastavi čitati “Magla – opasnosti u planini (2. dio)”

Snježne lavine spadaju u red najsnažnijih prirodnih pojava u planini. Svake godine odnose brojne žrtve. Najbolje jamstvo protiv nesreće počiva u bogatom iskustvu, promatranju i procjeni vremenskih prilika, nešto u instiktu, i još sve to obogaćeno produbljenim poznavanjem snijega u uvjetima stvaranja lavine.Snježne lavine najčešće nastaju zimi i u ranom proljeću. Obično se formiraju naNastavi čitati “Snježne lavine – opasnosti u planini (1. dio)”

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Treskavica – kronologija povijesnih događaja”

“Josipova staza“ na Bjelašnici je planinarska staza koju su uredili i markirali sarajevski planinari visokogorci Josip Sigmund i Josip Nepomucki. Staza je pješačka i vodi na najviši vrh Bjelašnice (2067 m/nv), a polazna tačka je sa Velikog polja od Valentinovog bunara (1199 m/nv) na Igmanu. Sa Velikog polja pravac uspona vodi preko Vratla, Kasovog dolaNastavi čitati ““Josipova staza” na Bjelašnici”

Bosanskohercegovački planinari su učestvovali u mnogim alpinističkim ekspedicijama i trekking pohodima u svjetskim velegorjima. Kronologija sadrži podatke o usponima i imenima učesnika od prve registrovane ekspedicije sve do danas.Ovo je najkompletnija evidencija takve vrste u našoj zemlji i regionu. U kronologiji nisu zabilježeni usponi u europskim gorjima osim prvog pristupa na najviši vrh Alpa kojiNastavi čitati “Bh. planinari u svjetskim velegorjima – kronologija uspona”

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Igman – kronologija povijesnih događaja”

Godine 1951. u aprilu i maju mjesecu planinari Jugoslavije su izveli pohod u kojem su preko mnogih planina prenijeli štafetnu palicu povodom pedeset i devetog rođendana voljenom maršalu drugu Titu.Planinarska Titova štafeta je krenula iz Slovenije sa Triglava (2864 m), najvišeg vrha Jugoslavije i prešla preko Velebita (1757 m) u Hrvatskoj, Maglića (2386 m) uNastavi čitati “Planinarska Titova štafeta, od Velikog Troglava do Maglića”

Prije četrdest i tri godine u Himalajima je izveden uspon zapadnim grebenom na najviši vrh svijeta Mount Everest (8848 m/nv). Prvi na svijetu, koji su se tim grebenom popeli bili su alpinisti VII jugoslavenske alpinističke himalajske ekspedicije. Dana 13. maja 1979. godine na vrh su se prvi popeli Andrej Štremfelj i Jernej Zaplotnik – NejcNastavi čitati “Himalaji i Karakorum – kronologija uspona Bh. planinara”