Himalaji i Karakorum – kronologija uspona Bh. planinara

Prije četrdest i tri godine u Himalajima je izveden uspon zapadnim grebenom na najviši vrh svijeta Mount Everest (8848 m/nv). Prvi na svijetu, koji su se tim grebenom popeli bili su alpinisti VII jugoslavenske alpinističke himalajske ekspedicije. Dana 13. maja 1979. godine na vrh su se prvi popeli Andrej Štremfelj i Jernej Zaplotnik – NejcNastavi čitati “Himalaji i Karakorum – kronologija uspona Bh. planinara”

Kamenita vrata i okna (2. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (2. dio)”

Vrh Džamija na Visočici  

Po narodnom predanju u davnoj prošlosti hercegovački stočari – Humljani, obavljali su jedan neuobičajen mistični obred jedinstven u našim planinama. Naime, oni su na najvišem vrhu Visočice ostavljali kriške sira u znak zahvalnosti što im je ova planina pružila izdašnu ispašu za stoku. Obred se obavljao na kraju svake ljetne sezone i potiče iz drevnihNastavi čitati “Vrh Džamija na Visočici  “

Bjelašnica – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Bjelašnica – kronologija povijesnih događaja”

Planinsko cvijeće (1. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (1. dio)”

Planinarski turistički vodiči i Nadzornici parkova prirode

Opredjelili ste se za jednu lijepu i odgovornu aktivnost. Želite voditi ljude, mlade i starije oba spola u prelijepe prirodne krajolike, kako bi uživali i proveli dio svog slobodnog vremena van urbane sredine. Primjenjujući dosadašnja, vlastita iskustva i stečena znanja tokom obrazovanja koje je organizirala Turistička zajednica Općine Centar Sarajevo u suradnji sa “EC ObnovaNastavi čitati “Planinarski turistički vodiči i Nadzornici parkova prirode”

Rila, vrh Musala – “Krov Balkana”

Rila pripada planinskom masivu Rodopa a njen najviši vrh Musala (2925 m/nv) je najviši vrh Bugarske i ujedno Balkanskog poluotoka. Ime planine je trakijskog porijekla od riječi “roula“ i znači “puno vode“. Poznata je po mnogobrojnim ledničkim jezerima i izvorima velikih rijeka. Ima više od 100 vrhova preko 2000 metara nadmorske visine što ovu planinuNastavi čitati “Rila, vrh Musala – “Krov Balkana””

Kamenita vrata i okna (1. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (1. dio)”

Stari grad Borač

Stari grad Borač sagrađen je sa obje strane kanjona rijeke Prače i svojim strateškim položajem predstavljao je pravo orlovsko gnijezdo. Grad je bio centar posjeda i stolni grad srednjovjekovne obitelji Radenović-Pavlović koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine (1380. – 1463. god.). Utvrđeni grad Borač je složenaNastavi čitati “Stari grad Borač”

Prokletije – “Proklete planine”   

Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nemuna) je atraktivna gorska skupina koja svojim kontrastima i visinom, te izazovnim vrhovima, privlači veliki broj planinara i ljubitelja prirode. Nalaze se u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku, koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Ukupna površina Prokletija iznosi oko 3500 km². Zauzimaju površinu od Skadarskog jezera doNastavi čitati “Prokletije – “Proklete planine”   “