Braco Babić

Rila, vrh Musala – “Krov Balkana”

Rila pripada planinskom masivu Rodopa a njen najviši vrh Musala (2925 m/nv) je najviši vrh Bugarske i ujedno Balkanskog poluotoka. Ime planine je trakijskog porijekla od riječi “roula“ i znači “puno vode“. Poznata je po mnogobrojnim ledničkim jezerima i izvorima velikih rijeka. Ima više od 100 vrhova preko 2000 metara nadmorske visine što ovu planinuNastavi čitati “Rila, vrh Musala – “Krov Balkana””

Kamenita vrata i okna (1. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (1. dio)”

Stari grad Borač

Stari grad Borač sagrađen je sa obje strane kanjona rijeke Prače i svojim strateškim položajem predstavljao je pravo orlovsko gnijezdo. Grad je bio centar posjeda i stolni grad srednjovjekovne obitelji Radenović-Pavlović koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine (1380. – 1463. god.). Utvrđeni grad Borač je složenaNastavi čitati “Stari grad Borač”

Prokletije – “Proklete planine”

Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nemuna) je atraktivna gorska skupina koja svojim kontrastima i visinom, te izazovnim vrhovima, privlači veliki broj planinara i ljubitelja prirode. Nalaze se u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku, koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Ukupna površina Prokletija iznosi oko 3500 km². Zauzimaju površinu od Skadarskog jezera doNastavi čitati “Prokletije – “Proklete planine” “

Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske” izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi”

Jahorina – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Jahorina – kronologija povijesnih događaja”

Meteorološka opservatorija na vrhu Bjelašnice

Meteorološka osmatranja u Bosni i Hercegovini počinju sa prvim vojničkim stanicama osamdesetih godina devetnaestog vijeka. Godine 1892., Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine osniva mrežu meteoroloških stanica sa opremom tadašnjeg zavoda u Sarajevu. Godine 1894., izgrađena je meteorološka opservatorija na najvišem vrhu Bjelašnice, na nadmorskoj visini 2067 m. Ideja za postavljanje meteorološke opservatorije na vrhu BjelašniceNastavi čitati “Meteorološka opservatorija na vrhu Bjelašnice”

Kenan Husremović, Sjećanja sa Rakitnice

Knjiga sadrži dnevničke zapise autora Kenana Husremovića sa njegovog višegodišnjeg planinarenja u području Zabjelašnice i kanjona rijeke Rakitnice. Opis tura ilustrovan je mnogobrojnim fotografijama planinskih sela i izazovnih vrhova po kojima je ovaj planinski kraj nadaleko poznat, skrivenim dolinama i stočarskim katunima kojih je iz dana u dan sve manje. Oduševljen ljepotama Bjelašnice, Visočice iNastavi čitati “Kenan Husremović, Sjećanja sa Rakitnice”

Arheološko područje u Ratajama

U selu Rataja nalaze se ruševni ostaci kule begovske obitelji Čengić. U blizini kule nalazi se i ćelija sa grobnicom uklesana u stijeni, koju mještani nazivaju Pećina ili Svečev grob. Selo je udaljeno oko 1,5 km zapadno od mjestašca Miljevina (na putu Sarajevo – Foča). Obilazak arheološkog kompleksa najbolje je započeti od istaknute stijene u kojojNastavi čitati “Arheološko područje u Ratajama”

Durmitorski bogazi

Bogaz je strana riječ turskog podrijetla i znači grlo, ždrijelo, ali i planinski tjesnac – neprohodno mjesto. U durmitorskom kraju ova riječ je poprimila novo značenje: osmatračnica, lovačka čeka za divlje zvijeri. U planinskom masivu Durmitora ima nekoliko bogaza koji su nazvani po imenima lovaca. Najpoznatiji su Minin bogaz po imenu Mine Šimšala; drugi jeNastavi čitati “Durmitorski bogazi”