Kulturni kalendar Rumunjske ispunjen je velikim ljetnim događajima diljem zemlje, od pijeska delte Dunava do zelenih planinskih sela, od Bukurešta do gradova u Transilvaniji. Jedan od najpoznatijih događaja je Transilvania Citadels Festival koji se svake godine krajem mjeseca augusta održava u povijesnom gradu Sibiu.
Ovaj tradicionalni srednjovjekovni festival traje tri dana i tada su na Piața Mare (Velikom Trgu) postavljene mnoge zanatske radionice za proizvodnju keramike, stolarije, željezarije, ukrasa i nakita. U starom dijelu grada na trgovima i tvrđavama održavaju se koncerti srednjovjekovne poezije i glazbe, kazališne predstave, plesne reprezentacije, rekonstrukcije viteških turnira i streličarstvo. Ulicama ponosno šetaju vitezovi s oklopom i mačevima u pratnji žena odjevenih u dugim svečanim haljinama kako bi se stvorila srednjovjekovna atmosfera u kojoj podjednako uživaju posjetitelji i mještani.
Festival je također prilika da predstavi na najbolji način kako su nekada ljudi u srednjem vijeku živjeli, borili se i opstali u ovom povijesnom gradu.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Sibiu je grad u središtu Rumunjske, sjeverozapadno od Bukurešta udaljen oko 280 km. Grad je smješten na rijeci Cibin i ima oko 155.000 stanovnika. Sibiu je značajan kulturni centar južne Transilvanije, a nekadašnji centar transilvanijskih Saksonaca – Sasa. Grad je nastao pored rimskog naselja, poznatog u srednjem vijeku pod imenom Caedonia, koje je već bilo napušteno u vrijeme dolaska Saksonaca.
Grad Sibiu (Hermannstadt na njemačkom) je bio najveći i najbogatiji od sedam utvrđenih gradova – tvrđava koje su u 12. stoljeću sagradili njemački kolonisti Sasi. Tvrđava Sibiu je opustjela nakon tatarske invazije koja se dogodila 1241. godine.
Tvrđava je u 13. stoljeću popravljena i dodatno ojačana, nakon čega je stekla status grada, pravo na slobodnu trgovinu i oslobođena od poreza. U 14. stoljeću je Sibiu već bio važan trgovački centar sa 19 cehovskih udruga. U 15. stoljeću Sibiu u više navrata (1437., 1438., 1442. god.) su bezuspješno napadali Turci.
Obzirom da je uspio da se odupre turskim osvajanjima, Sibiu je postao najznačajniji etnički njemački grad u Transilvaniji. Sibiu je služio kao sjedište Austrijskog guvernera, i to u dva navrata, od 1703. – 1791., i kasnije od 1849. – 1867. godine.
Stari dio grada Sibiua je zadržao svoj pređašnji sjaj, iz vremena kada su bogati i moćni esnafi upravljali regionalnom trgovinom. Sibiu kao i gradovi Sighișoara i Brașov ima posebnu njemačku atmosferu i šarm.
Dijelovi srednjovjekovnih zidina i danas okružuju povijesni centar Sibiua, u kome uzane uličice presijecaju građevine iz minulih stoljeća, strmih krovova, sa prednjim zabatima okrenutim prema prostranom Piața Mare (Velikom Trgu) i Piața Mică (Malom Trgu) na kome dominiraju crkve.
Stari dio grada je izuzetno pogodan za pješačenje i turistički obilazak može se podijeliti na dvije cjeline: Gornji grad, gdje se nalazi većina kulturno povijesnih spomenika i Donji grad, koji čine šarene kuće i kamenite ulice, omeđene ostacima zidina i obrambenim kulama koje gledaju na rijeku Cibin. Gornji grad je bio za bogate građane i religioznu elitu, dok je Donji grad uglavnom bio za obrtnike i trgovce.
Među mnogim znamenitostima zanimljiva je posjeta evangelističkoj katedrali koja se izdiže iznad krovova živopisnih kuća načičkanih oko nje. Također i Most laži predstavlja jedan od najvažnijih simbola grada, a podignut je 1859. godine na mjestu prethodnog drvenog, kao prvi most od kovanog željeza u Rumunjskoj. Ime je dobio po legendi koja kaže da će se most urušiti ukoliko izgovorite laž dok ga prelazite.
Vrijedi spomenuti da je u Sibiuu 1292. godine utemeljena prva bolnica u Rumunjskoj, 1494. godine prva apoteka, dok je Muzej Brukenthal najstariji u Rumunjskoj, utemeljen 1817. godine. Prva knjiga na rumunjskom jeziku je štampana u Sibiuu 1544. godine. Nedaleko od glavnog željezničkog kolodvora istočno od Starog grada nalazi se Muzej parnih lokomotiva. Među izloženim lokomotivama 23 su širokog kolosijeka i 10 uskog kolosijeka, 7 je u ispravnom stanju, a svi su se vozili na rumunjskim željeznicama između 1885. i 1959. godine.
U blizini Sibiua, u Dumbrava Sibiului, nalazi se Muzej Astra, drugi najveći muzej na otvorenom na svijetu. Rasprostranjeno na 96 hektara, muzej prikazuje preko 400 spomenika narodne arhitekture i graditeljstva, kao i veoma cijenjene etnografske elemente nasljeđa, kuća i zgrada poput mlinova, vjetrenjača, gigantskih prešanja vina, voća i ulja, koji predstavljaju tradicionalne arhitektonske stilove Rumunjske i tehnološko nasljeđe zemlje. Muzej Astra je tijekom godine domaćin brojnih kulturnih događaja, manifestacija, obrazovnih i kulturnih radionica.
Godine 2007., Sibiu je podijelio naslov europskog glavnog grada kulture s Luksemburgom. Dok je Rumunjska postala dio Europske unije iste godine, grad je 2004. osvojio titulu, postajući prvi grad koji nije dio zemlje Europske unije, koji je pobijedio.
Pod sloganom “Grad kulture – Grad kultura”, Sibiu je pokazao svoju multikulturalnost i zanimljivu umjetničku scenu kroz više od 2000 događaja organiziranih tijekom cijele godine.
Naslovna slika: Sibiu, Piața Mare (Veliki Trg)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 