Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda.
Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i okna koja narod najćešće naziva “šuplja vrata“ ili “okno“.
Ove geološke tvorevine nalaze se u teško pristupačnim i krševitim stijenama do kojih najlakše mogu pristupiti planinari i njihovu ljepotu zabilježiti svojim fotografskim aparatom.
Fotografije sa opisom pristupa do kamenitih vrata i okna, koje sam obišao na mnogim planinama, ovdje će biti objavljene u narednih nekoliko nastavaka.
Sadržaj (4. dio):
– Prenj, okno u Ledenici (1680 m/nv)
– Durmitor, okno u Zubcima (2309 m/nv)
– Bjelašnica, okno u Oblom kuku (1750 m/nv)
– Lebršnik, okno u Ravnoj gredi (1650 m/nv)
– Kamniško-savinjske Alpe, okno u Turskoj gori (2200 m/nv)
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Prenj, okno u Ledenici (1680 m/nv)
Ledenica je prostrana i duboka spilja u koju se ulazi kroz okno. Spilja je izložena kiši i snijegu kroz veliki otvor na svodu. Led se zadrži od jedne do druge zime i po tome je spilja dobila ime. Kad su ljeti visoke temperature u Ledenici je prijatan hlad.
Najpovoljnija ishodišna tačka za pristup do Ledenice je Tisovica (1370 m/nv) od raskršće planinarskih staza na gornjem kraju doline. Raskršće je označeno putokaznim tablama na stupu za sljedeće pravce: pl. kuća Vrutak (45 min.), vrh Zelena Glava (2 h), pl. kuća Bijele vode (4 h 30 min.), vrh Lupoglav (5 h), pl. kuća Međuprenje (5 h), Lučine (3 h), Idbar (3 h).
Od raskršća krenuti planinarskom markiranom stazom za Lupoglav. Staza se odmah u početku uspinje na Prevor a dalje bez nekog velikog uspona vodi Za Kantarom gdje se nalazi vrelo pitke vode. Staza dalje vodi između Crnoglava (1892 m/nv) i Kantara (kota 1851 m/nv). Po dolasku u podnožje sjeverne padine Crnoglava gdje se teren počinje obarati prema Čemerikovim docima nalazi se okno smješteno u kršljivoj stijeni kroz koje se ulazi u spilju Ledenicu (lijevo od pl. staze oko 10 m).
Do ishodišne tačke u Tisovici može se prići automobilom iz Konjica. Najbolje je koristiti terensko vozilo zbog loše ceste. Iz Konjica voziti cestom koja vodi za Boračko jezero. Nakon prolaska kroz selo Polje – Bijela na raskršću kod restorana “Lupoglav“ skrenuti desno i nastaviti dalje uskom asfaltiranom cestom kroz nekoliko sela smještena u dolini konjičke Bijele: Mladeškovići, Kula i Mlake. Na kraju doline je pilana od koje treba dalje nastaviti šumskim putem. Na nekoliko mjesta pokraj puta postavljene su planinarske oznake. Proći pokraj raskršća za pl. dom na Raptama i nastaviti dalje do Tisovice. Od Konjica do Tisovice ukupno je oko 25 km.
Napomena: Radnim danima od ponedeljka do petka na prostoru Gornja Bijela – Rakovo laz vrši se bojevo gađanje municijom u pravcu padina Prenja. Na tabli za upozorenje su naznačeni termini zabrane za prolazak pješaka i vozila.
Durmitor, okno u Zubcima (2309 m/nv)
Okno se nalazi u stjenovitom grebenu Zubaca koji je teško dostupan osim alpinistima. Greben je dobio ime po špicastim stijenama oštrih poput zuba. Okno se može vidjeti iz pravca Surutke i Zelenog vira. Zubci (2309 m/nv), Šareni pasovi (2248 m/nv) i Prutaš (2293 m/nv) su najslikovitiji vrhovi u masivu Durmitora i svojim estetskim vrijednostima plijene pažnju planinarima i ljubiteljima prirode koji pohode ovu planinu.
Do podnožja Zubaca može se pristupiti markiranom planinarskom stazom sa planinskog prijevoja Sedla (1907 m/nv) pravcem: Uvito ždrijelo – Suvi tavani – Surutka – Zeleni vir. Ukupno uspon traje 1 h i 30 min. Od Zelenog vira dalje može se nastaviti na Bobotov kuk (2523 m/nv) – najviši vrh Durmitora, ukupno uspon traje 1 h i 30 min.
Bjelašnica, okno u Oblom kuku (1750 m/nv)
Okno je smješteno na samom rubu litice u isturenom grebenu Oblog kuka. Najpovoljniji pristup do okna je iz sela Umoljani (1353 m/nv) planinarskom markiranom stazom do katuna na Gradini (1490 m/nv). Od katuna dalje nastaviti putem koji vodi prema dolini Studenog potoka. Prije ove doline treba skrenuti s puta na čobansku stazu kojom se preko Gornjeg polja stiže do vrela sa koritom pod Oblim kukom. Od vrela dalje prema oknu nema nikakve staze i pristup je zahtjevan. Od Umoljana do okna potrebno je 2 sata hoda.
Umoljani su smješteni u širokoj dolini na južnoj strani planine Bjelašnice. Udaljeno je oko 50 km od Sarajeva (asfaltna cesta). U selu je nekoliko ugostiteljskih objekata koje pružaju usluge noćenja i domaće hrane. Po broju stanovnika Umoljani je najveće selo na području Zabjelašnice, prostrane visoravni omeđene sa svih strana planinama: Treskavicom (2086 m/nv), Visočicom (1967 m/nv) i Bjelašnicom (2067 m/nv). Umoljani su zanimljivo mjesto i poznato je po legendi o okamenjenoj aždahi (zmaju), džamiji u kojoj je za vrijeme Drugog svjetskog rata čuvana Sarajevska Hagada (danas u Zemaljskom muzeju). Džamija je preživjela mnoge oštre zime i tri rata. O džamiji postoji nekoliko priča. U blizini sela je Studeni potok koji se na kraju svog toka obrušava slapovima preko visokih kaskada u kanjon rijeke Rakitnice. Također je zanimljiva pješačka tura iz Umoljana u selo Gornji Lukomir. U prvom dijelu staza prolazi dolinom Studenog potoka a poslije iznad kanjona rijeke Rakitnice.
Vrijedi spomenuti da je selo Umoljani povoljna polazna tačka za uspon na mnoge vrhove u jugozapadnom masivu Bjelašnice a među njima su najznačajniji: Obalj (1896 m), Ograđenik (1843 m), Rasuha (1842 m), Kobilica (1826 m), Vaganj (1908 m), Krvavac (2067 m), Veliki Ljeljen (1907 m), Vjetreni kuk (1947 m), Vjetreno brdo (1968 m) i Žuljsko brdo (1896 m).
Lebršnik, okno u Ravnoj gredi (1656 m/nv)
Okno je smješteno na samom rubu litice u isturenom grebenu Lebršnika koji je nakon grebena na Veležu najduži u planinama Bosne i Hercegovine. Greben je stjenovt i proteže se na teritoriji dvije države Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ukupna dužina grebena je oko 10 km. Greben je sjeverne orijentacije i vrlo slikovit na kojem su stijene poredane kao listovi stranica knjige i možda je planina dobila ime od latinske riječi libris – knjiga. Prosječna visina stijene iznosi od 200 – 300 m ali nije kompaktna i zbog toga je alpinisti zaobilaze.
Najviši vrh Lebršnika je Orlovac (1985 m/nv) i nalazi se na području CG, a najviša visinska tačka na području BiH je Vilina pećina (1859 m/nv). Sa grebena Lebršnika pružaju široki razgledi na susjedne planine: Volujak – vrh Velika Vlasulja (2336 m/nv), Bioč – vrh Veliki Vitao (2397 m/nv) i Zelengora – vrh Bregoč (2014 m/nv).
Do okna se može pristupiti od sela Čemerno (1302 m/nv) pravcem pokraj vrela Dobra voda do izlaska na greben šumskim putem koji vodi do objekta RRS i antenskog stupa. Uspon traje 2 sata hoda u jednom pravcu. Od objekta i antenskog stupa može se pristupiti do Viline pećine za 1,3 sati hoda a do vrha Orlovac za 3 sata hoda. Pristup do okna nije markiran i za orijentaciju koristiti TK BiH, sekcija Lebršnik, R=1:25.000, VGI Beograd 1975. god.
Kamniško-savinjske Alpe, okno u Turskoj gori (2251m/nv)
Okno se nalazi na sjevernoj strani u isturenom grebenu Turske gore (2200 m/nv). Planinari su ovom oknu dali ime “Sod brez dna“ (“Posuda bez dna“). U biti to je prirodno vertikalno okno kroz koje je provedena dobro osigurana planinarska staza sa sajlom pričvšćena klinovima za stijenu. Tursku goru obilaze planinari na višednevnim turama kroz Kamniško-savinjske Alpe. Do okna može se pristupiti iz tri pravca:
Prvi pravac: Iz Logarske doline (1000 m/nv) preko Okrešlja, Turskog žleba i vrha Turska gora (2251 m/nv), 4 sata i 30 minuta hoda;
Drugi pravac: Iz doline Kamniške Bistrice (600 m/nv) preko Kamniškog sedla i Kotlića, 4 sata i 30 minuta hoda;
Treći pravac: Sa Kokrskog sedla (1793 m/nv) preko Slemena i vrha Turska gora (2251 m/nv), 3 sata i 30 minuta hoda;
Sva tri pravca vode markiranim planinarskim stazama i vrlo su zahtjevni. Na eksponiranim mjestima su postavljene mnogobrojne sajle i klinovi kao osiguranje. Također treba savladati veliku visinsku razliku iz doline do okna.
Jedna od izazovnih planinarskih tura je na pravcu: Kokrsko sedlo (1793 m/nv) – Kamniško sedlo (1864 m/nv) preko tri izuzetna alpska vrha: Štruca (2457 m/nv), Skuta (2532 m/nv) i Turska gora (2251 m/nv). Ova tura je vrlo zahtjevna i ukupno traje 7 sati hoda. Ponijeti dovoljnu količinu vode za piće, komplet za samoosiguranje i kacigu.
Naslovna slika: Prokletije, Šuplja vrata u Kranfilima (2060 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 