Spomenik prirode “Skakavac”

Spomenik prirode “Skakavac“ nalazi se sjeveroistočno od Sarajeva na padinama planine Ozren (1534 m/nv). Godine 2002., usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac“. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Ozrena i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od 1.430,7 ha. Precizirane su granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja i njegovo zoniranje. Područje je podijeljeno u tri zaštićene zone. Prva zona, odnosno nukleus, koja je zona stroge zaštite, obuhvata 460,8 ha, druga (buffer) 616,9 ha, a treća, tzv. tranzicijska zona, 353,0 ha. Zaštićeno područje omeđeno je sa južne strane Bukovikom (1534 m/nv), Rašljevim brdom (1492 m/nv) na jugoistoku, Vranjskim stijenama (1375 m/nv) na istoku, Peračkom ravni (1364 m/nv) na sjeveroistoku, Crvenim stijenama sa Nebešinom (1418 m/nv) na sjeveru, te Uževicom na zapadu (1387 m/nv), na području općina Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo i Ilijaš.
SP “Skakavac“ odlikuje se visokim stepenom biološke raznolikosti, endemskim i reliktnim vrstama biljaka, gljiva, divljih životinja, rijetkim pticama, jedinstvenim fenomenom eko klime i hidrografskim prilikama, geomorfološkim fenomenima, a to su stijene, pećine, kanjoni i druge krške konfiguracije. Od kanjona vrijedi spomenuti Babin potok i Perački potok, dok se od stijena i pećina po svojoj očuvanosti i vrijednostima izdvajaju vodopad Skakavac, ušće Skakavačkog potoka u Perački potok, Crvene stijene, Kečine stijene, Kozjača i dr. Klima u zaštićenom području je umjereno-kontinentalna sa snažnim uticajem planinske klime.
Spomenik prirode “Skakavac” je pod upravom Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, osnovana 2010. godine u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Planina Ozren / sarajevski

Planina Ozren se nalazi sjeverno od Sarajeva (oko 12 km). Najviši vrhovi Ozrena su Bukovik (1534 m/nv), Crepoljsko (1524 m/nv) i Ozren (1453 m/nv). Osim sarajevskog u Bosni i Hercegovini postoji još jedna planina sa imenom Ozren (Velika Ostravica 918 m/nv) a nalazi se jugoistočno od Doboja.
Sa vrha Bukovik pruža se pogled na Sarajevo i njegove okolne planine Romaniju, Jahorinu, Trebević, Treskavicu, Bjelašnicu i Igman, vide se i planine Lelija, Crvanj, Visočica, Čvrsnica, Vran, Bitovnja, Vitreuša, Vranica, Zec, Vlašić i mnoge druge u Bosni i Hercegovini.
Ozren je poznat po lijepim krajolicima, vidikovcima, spiljama, vodopadima, bistrim potocima i vrelima sa čistom i pitkom vodom. Od davnina privlači pažnju ljubitelja prirode, planinara, alpinista i speleologa. Mnoge pješačke staze su označene sa putokaznim i info tablama te planinarskim markacijama. Zabilježena je velika posjećenost domaćih i stranih turista tokom cijele godine.
Najposjećenije mjesto na Ozrenu je vodopad Skakavac. Popularna su i dva sarajevska izletišta Čavljak i Barice, zatim vodopad na Lučici, vidikovac na Čardaklijama, izvor Nahorevskog potoka poznat pod imenom “Sedam vrela” i dvije srednjovjekovne nekropole sa stećcima kod sela Luke i Donji Močioci.
Istočno od vrha Bukovik (oko 500 m) smješten je planinarski dom na 1469 m nadmorske visine. Ovim područjem prolaze mnogi makadamski putevi koji vode kroz središnji dio planine pa čak i na njen najviši vrh Bukovik te su veoma pogodni za brdsko bicikliranje.

Prirodna baština, flora i fauna

U obuhvatu Spomenika prirode “Skakavac” najveći dio površine je pod šumom i šumskim zemljištem dok manji dio čine livade. Biljni svijet ovog prostora je organiziran u oko 200 ekoloških sistema nivoa asocijacija, 63 nivoa vegetacijske sveze i podsveze, 35 vegetacijskih redova i 21 sistem nivoa vegetacijske klase. U vegetacijsko-ekološkom pogledu, ovo područje pripada oblasti sa najvišim stepenom vegetacijske i ekološke raznolikosti. U sistemu flore i vegetacije ovog prostora konstatirano je preko 1500 vrsta vaskularnih biljaka.
Faunistički elementi slični su kao i u drugim zaštićenim prirodnim područjima na prostoru Kantona Sarajevo: ptice, vodozemci, gmizavci, insekti, leptiri, ribe i sisavci, a njihove vrijednosti su vrlo visoke. Prirodno je stanište sve tri krupne divlje zvijeri – smeđeg medvjeda, vuka i divlje svinje

Kulturno povijesno naslijeđe

Na području Spomenika prirode “Skakavac” nalaze se dvije srednjovjekovne nekropole sa stećcima i jedno mezarje sa nišanima iz osmanskog perioda. Veća nekropola sa stećcima smještena je jugozapadno od sela Luka na desnoj strani Peračkog potoka na 829 m nadmorske visine (oko 800 m nizvodno od sastavaka Babinog potoka i Lješnice). Manja nekropola sa stećcima i mezarjem sa nekoliko nišana smještena je oko 300 m zapadno od sela Donji Močioci na 1280 m nadmorske visine.

Vodopad Skakavac

Vodopad Skakavac nalazi se u središtu zaštićenog područja. Zahvaljujući specifičnoj geološkoj podlozi, tlu, reljefu i hidrografskim prilikama jedan je od najljepših prirodnih fenomena u okolini Sarajeva. Predstavlja najveću atrakciju u zaštićenom području koje je upravo po njemu dobilo ime. Treba istaknuti da je Skakavac ujedno i najviši vodopad u Bosni i Hercegovini, visok je 98 m. Izvire na 1180 m nadmorske visine, sjeverno od vrha Bukovik (oko 1,5 km), odakle se vodena masa Skakavačkog potoka nakon kratkog toka (oko 300 m) obrušava niz stjenoviti odsjek u grotlo na 1049 m nadmorske visine.
Najveći protok vode bilježi se u proljeće kada dolazi do topljenja snijega. Proticaj vode varira od 10 – 50 l/s. Skakavački potok je lijeva pritoka Peračkog potoka i pripada Crnomorskom slivu.
Na stijenama oko vodopada razvija se vegetacija koja obiluje endemičnim i reliktnim vrstama. Sav prostor je obrastao bjelogoričnom i crnogoričnom šumom. U samoj blizini vodopada su razvijene termofilne šume, kao i šikare crnog graba, jesenje šašike, i crnog jasena.
Od izvora Skakavčkog potoka do vidikovca na vodopad može se pristupiti označenom (markiranom) pl. stazom (10 minuta hoda). Do podnožja vodopada može se pristupiti također označenom (markiranom) pl. stazom od parkinga na Ravnama (30 minuta hoda).
Vrijedi spomenuti da je na zaravni niže izvora Skakavačkog potoka nekad bio planinarski dom. Objekat je izgradilo PD “Planinar“ Vogošća (1957.). Na potoku ispred samog objekta ujedno je bila izgrađena i akumulacija za malu hidro elektranu koja je električnom energijom snabdjevala pl. dom za vlastite potrebe. Planinarski dom je devastiran u minulom ratu (1992. 1995.) a nakon proglašenja zaštićenog područja “Skakavac” objekat je uklonjen.
Briga o očuvanju vodopada Skakavac kao hidrološkog spomenika vodi se još od 1954. godine kada je stavljen pod zaštitu države. Vodopad Skakavac sa pripadajućim prirodnim i drugim vrijednostima, svrstan je u 3. kategoriju zaštite po IUCN-u spomenika prirode.

Pristup do Spomenika prirode “Skakavac”

Najpovoljniji pristup iz Sarajeva do zaštićenog područja i vodopada Skakavac je preko sela Nahoreva (oko 6 km, asfaltna cesta). Do Nahoreva se može stići na više načina: javnim gradskim prevozom – minibusom na liniji br. 69, sa polazne stanice u ul. Sutjeska (ispred Druge gimnazije), taksi prevozom ili osobnim automobilom.
Od Nahoreva (764 m/nv) dalje nastaviti putem kroz selo do ugostiteljskog objekta smještenog malo prije raskršća planinarskih staza za vodopad Skakavac i vrh Bukovik (oko 3 km, asfaltna cesta).
Od ovog raskršća prema vodopadu Skakavac može se pristupiti pješke ili automobilom (oko 3 km):
– Prvi smjer (pješke), od raskršća skrenuti sa makadamske ceste lijevo na uređenu pješačku stazu sa oznakama (markcijama) koja cijelo vrijeme prolazi kroz lijepu bukovu šumu sve do podnožja vodopada (1 sat hoda).
– Drugi smjer (pješke ili automobilom) od raskršća krenuti makadamskom cestom do parkinga na Ravnama gdje je na ulazu u zaštićeno područje postavljena rampa (1 sat hoda).
1. varijanta: od rampe do izvora i vidikovca na vodopad Skakavac nastaviti pješke makadamskom cestom (30 minuta hoda).
2. varijanta: od rampe do podnožja vodopada Skakavac skrenuti lijevo na pješačku stazu sa oznakama (markcijama) koja u početku prelazi livadu a poslije treba se spustiti sa manjeg platoa (odličan vidikovac!) kroz šumu do izvora vode gdje se ova staza priključuje na pješačku stazu od ugostiteljskog objekta. Od izvora dalje nastaviti stazom ispod stijena koje se pružaju sve do podnožja vodopada (30 minuta hoda).