Treskavica, vrh Oblik

Vrhovi Treskavice oduvijek su bili izazovni za planinarenje, a među njima su: Oblik (1876 m), Zubovi (1793 m), Ilijaš (1879 m), Ogorjeli kuk (1943 m), Djevojački kuk (1950 m), Ćabenske stijene (2060 m), Krajačića klanac (1971 m), Nikoline stijene (1908 m) i Veliki Treskač (1969 m). U stijenama ovih vrhova ispenjane su brojne alpinističke smjeri.
U sjevernoj stijeni Oblika prvi smjer su ispenjali sarajevski alpinisti: M. Novaković, M. Buturović, M. Petrović i D. Entraut, 26.6.1954. godine. U narednim godinama u Obliku su ispenjane i druge smjeri: u sjevernoj stijeni, jugoistočnoj i istočnoj a najatraktivnija je stijena sjeveroistočnog brida. Stijene su visine od 150 – 180 m.
Vrh Oblik bio je kontrolna tačka (KT 3) planinarske transverzale “Stijene i vrhovi Treskavice“. Osnivač transverzale je PD “Treskavica” Sarajevo. Transverzala je puštena u mjesecu oktobru 1987., i bila je u funkciji do 1991. godine. Transverazala nije obnovljena.
Vrh Oblik privlači pažnju i zbog stjenovitog grebena koji posmatran iz daljine predstavlja profil ljudske glave u ležećem položaju, na kojem se jasno ističu čelo, nos i usta. Zanimljivo da se ovo vidi kako sa sjeverne tako i sa južne strane vrha i po tome je vjerojatno vrh dobio svoje ime – Oblik. Važno je spomenuti da postoji još jedan vrh Oblik na Treskavici. Vrh je na 2030 m nadmorske visine i nalazi se oko 500 m sjeverno od vrha Opaljeni kuk (2018 m). Na TK R=1:25.000 stoji samo naziv vrha bez oznake nadmorske visine.
U doba austrougarske uprave i okupacije Bosne i Hercegovine na Turovom stanu (1640 m/nv) istočno od Oblika izgrađena je lovačka kuća koja je nosila naziv ”Katharinen – Hütte”. U doba vladavine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1926. godine u Jablan dolu (1631 m/nv) sjeverezapadno od Oblika izgrađena je prva planinarska kuća na Treskavici.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Planinarski uspon na vrh Oblik

Uspon na Oblik može se izvesti planinarskim markiranim stazama i zavisno od izbora pravca pristupa potrebno je od 4 – 5 sati hoda do vrha. Ukupno tura sa povratkom traje od 7 – 8 sati hoda uz nekoliko kratkih predaha za fotografiranje te jednom dužom pauzom na vrhu za odmor i razgledanje. Najbolje je napraviti kružnu turu i pristupiti na vrh jednim a sići drugim pravcem na početnu tačku uspona.
U nastavku slijedi prijedlog za pet planinarskih tura koje vode na vrh Oblika.

Tura br. 1

Selo Turovi – pl. kuća na Sustavcu – pl. dom na Paleži – Skok – Stari konak – Crno jezero – vrh Oblik.
Napomena: od raskrižja na Skoku moguće je izvesti varijantu uspona pravcem preko potoka Glibovca i prijevoja na Šišanu te pokraj Velikog jezera i Crnog jezera.

Tura br. 2

Selo Turovi – pl. kuća na Sustavcu – Kožljen – Progriženica – Pešter – Turov stan – Volovsko ždrijelo – vrh Oblik.
Napomena: od raskrižja na Turovom stanu moguće je izvesti varijantu uspona pravcem pokraj Zmijskog jezera te kroz Ovčje ždrijelo.

Tura br. 3

Selo Dujmovići – Brda (spomenik) – vrelo Igrište – Klačina – Kukovi – Jablan do – Volovsko ždrijelo – vrh Oblik
Napomena: od raskrižja pod Kukovima i Velike Orlice moguće je izvesti varijantu uspona pravcem preko Velikog Čardaka i Kućara te pokraj pećine Ledenice do prijevoja na Prohinom smetu.

Tura br. 4

Selo Dujmovići – Klepići – Pržine – Pazarište – Crvena kosa – Ždrebanovo vrelo – pećina Ledenica – prijevoj na Prohinom smetu – prijevoj na Volovskom ždrijelu – vrh Oblik.
Napomena: ova pl. tura je najduža zbog velike udaljenosti od početne tačke sve do izlaska na vrh.

Tura br. 5

Selo Godinja – Lastva – Cikuški put – Cikuša – Turov stan – Ovčje ždrijelo – vrh Oblik.
Napomena: ova pl. tura je najzahtjevnija zbog jakog uspona koji cijelo vrijeme traje od početne tačke sve do izlaska na vrh.

Pristup automobilom do početne tačke uspona

Sela Turovi, Dujmovići i Godinja nalaze se u blizini mjestašca Trnovo (oko 30 km od Sarajeva, na putu za Foču, M18) od kojeg dalje vodi lokalna asfaltirana cesta (M442b) do početnih tačaka uspona na vrh Oblika. Do ovih sela može se prići i drugim pravcem također automobilom iz Sarajeva (oko 30 km, M18, M442a i M442b) cestom pokraj kamenoloma u Krupcu koja vodi za olimpijski skijaški centar na Bjelašnici i Igmanu. Sa ove ceste treba skrenuti na raskrižju za selo Dejčići od kojeg dalje također vodi lokalna asfaltirana cesta do sva tri navedena seoska naselja (M442b).