Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje

Ovo je prva knjiga o gljivama planinskih jezera u Bosni i Hercegovini, regiji, ali i šire. Vjerovatno i prva knjiga o gljivama planinskih jezera uopće. Djelomični uvid u diverzitet mikobiote na ovim posebnim staništima, preliminarne spoznaje o ekologiji gljiva u okviru ovih ekosistema, jedinstvene su i naučno izuzetno korisne informacije koje obogaćuju zbirku podataka o biološkoj raznolikosti na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.
Ujedno, ova knjiga sadrži i relevantne, naučno verificirane informacije o rijetkim i ugroženim vrstama gljiva s obala planinskih jezera te je preporučljivo istu razmatrati u slučaju kreiranja konzervacijskih smjernica za određena planinska područja i masive u sastavu Dinarida.

Urednik: Braco Babić

Impressum

Naziv djela: Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje
Autori: Nedim Jukić, Nihad Omerović i Smiljan Tomić
Izdavač: Mikološko udruženje MycoBH, Sarajevo
Za Izdavača: Irma Jukić
Recenzenti: Neven Matočec, Đorđije Milanović
Lektura: Nada Glišić
Makrofotografije: Nedim Jukić, Nihad Omerović (gljive)
Nedim Jukić, Nihad Omerović, Braco Babić (pejzažne fotografije)
Mikrofotografije: Nedim Jukić
Štampa: Izdavačko štamparsko preduzeće Dobra Knjiga d.o.o. Sarajevo
Tiraž: 100
Godina izdanja: 2022.
—————————————————–
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
582.282(497.6)
JUKIĆ, Nedim
Gljive gorskih očiju-svijet koji nestaje / Nedim Jukić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić.
– Sarajevo : Mikološko udruženje MycoBH, 2022. – 162 str. : ilustr. ; 30 cm
Bibliografija: str. 158-160. – Registar.
ISBN 978-9926-8346-3-0
1. Omerović, Nihad 2. Tomić, Smiljan
COBISS.BH-ID 48632838
—————————————————–
Izvod iz uvoda

Gotovo sva planinska jezera u Bosni i Hercegovini smještena su u tzv. razvojnim centrima endemizma koje karakteriše izuzetna biološka raznolikost, a neka od ovih područja su prepoznata i kao centri biodiverziteta na globalnom nivou ili su izrazito značajni razvojni centri planinske flore i vegetacije. Upravo na ovim staništima svoje utočište pronalaze različite vrste stenovalentnih, usko adaptivnih vrsta organizama, a mnogi od njih isključivo žive uz obale planinskih jezera ili u njihovim vodama i ne mogu se pronaći van ovih specifičnih ekosistema. Takav slučaj je i s ovdje prikazanim gljivama.

U okviru projekta istražena su jezera koja se nalaze na 8 planina i visoravni u Bosni i Hercegovini: Šator (Šatorsko jezero), Raduša (Rumbočko i Voljičko), Kupres (Kukavičko jezero), Čvrsnica (jezero Crvenjak), Treskavica (Veliko, Platno, Crno i Bijelo jezero), Bjelašnica (Blatačko i Lokvanjsko jezero), Crvanj (Crvanjsko jezero) i Zelengora (Gornje i Donje bare te Štirinsko, Kladopoljsko i Orlovačko jezero).

Jezera koja su bila predmet istraživanja su izrazito heterogenog karaktera: smještena na visinama od 1050 do 1980 m/nv; dužine od 31 m do 560 m; dubine od 0,5 m do 15 m; s izraženim eutrofikacijskim procesima do jezera čije obale gotovo da i nisu obrasle u barsku vegetaciju i sl.

Implementacija ovog projekta, u relativno kratkom vremenskom periodu (nešto duže od godinu dana), podrazumijevala je značajna odricanja na više polja. Prije svega tu je fizički napor potreban da se dođe do svakog lokaliteta istraživanja, uz istovremeni transport neophodne opreme za mikološka istraživanja i snimanje dokumentarnog filma. Dok je manji broj jezera koja smo istražili dostupan uz korištenje terenskog vozila, posjeta većini jezera je zahtjevala višesatne uspone, a neka od njih su udaljena i do 4 sata hoda u jednom pravcu. Također, vrijeme neophodno za obilazak svih jezera, ali i obradu prikupljenog materijala, zahtjevalo je potpunu posvećenost projektnim istraživanjima, osobito tokom ljeta i dijela jeseni.

Ovakav projekat, gledajući s finansijkog aspekta, ne bi bilo moguće realizovati bez podrške Rufford fondacije koja je bila ključna, kako po pitanju nabavke neophodne opreme tako i u vezi s planiranjem i organizacijom logističke podrške.
Ogromnu pomoć pri realizaciji projekta pružio je i Braco Babić, profesionalni planinarski vodič koji nam je omogućio da na svaku od navedenih lokacija stignemo na vrijeme i bezbjedno.

Izvod iz recenzije

Neven Matočec, mikolog

Knjiga “Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje“ autora Nedima Jukića, Nihada Omerovića i Smiljana Tomića bez sumnje predstavlja jedno od najneobičnijih i najkreativnijih monografija u mikologiji, iznimno kvalitetno fokusiranoj u domeni istraživanja bioraznolikosti, te zaštite prirode. Opredjeljenje za koncentrirano biološko istraživanje visokoplaninskih jezera središnjih Dinarida pogađa u sami centar znanstvene razložnosti: ima li išta važnije u znanosti od opredjeljenja i usmjeravanja istraživanja u ono što je najmanje poznato, najviše zanemarivano, ono što nam je najteže dostupno, ono što je geospecifično i jedinstveno, a mogli bismo lako izgubiti? Autori ovog djela svega toga bili su svjesni, kao i koliko je iznimno fizički, vremenski i financijski zahtjevno takvo istraživanje, uz neizvjesnost hoće ili i koliko odlazak na svako pojedino terensko istraživanje uroditi plodom pored svog planiranja i uloženog truda. U tom smislu ova nam knjiga donosi prva i široko obuhvatna znanja o područjima koja su u mikološkom smislu do danas bila terra incognita.
…
Na kraju, treba istaknuti pluridimenzionalnost i plurivalentnost ovog djela čiji je tekst pisan načinom da ga svatko može razumjeti, što mu daje posebnu edukativnu snagu. Ono će biti vrlo vrijedan izvor informacija i spoznaja na nacionalnoj razini, a u komparativnom smislu i za čitatelje svih susjednih zemalja, kako za učenike i studente, te njihove profesore, tako i za državne institucije i sve službenike uključene u sustav zaštite prirode i prostornog planiranja, lokalnu zajednicu i istraživače.

Mikološko udruženje MycoBH je osnovano u februaru 2010. godine pod nazivom Amatersko mikološko udruženje (AMU), sa sjedištem u Sarajevu. Početkom 2018. godine Udruženje mijenja naziv u Mikološko udruženje MycoBH. Udruženje je neprofitna organizacija, a glavni ciljevi udruženja su jačanje mikologije na prostorima BiH i šire, istraživanje i inventarizacija gljiva, te njihova zaštita, odnosno konzervacija i valorizacija njihovih specifičnih i ugroženih tipova staništa. Članovi udruženja provode različite vrste mikoloških istraživanja i naučno-istraživačkog rada te druge vrste ekoloških studija. Kroz dosadašnji rad uspješno su realizovali čitav niz istraživačkih i drugih projekata koji su rezultirali značajnim prilozima kao i unapređenju poznavanja i otkrivanja diverziteta mikobiote Bosne i Hercegovine.

Ko su članovi MycoBH tima?

Stručna lica i znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, skloni zaštiti prirode i očuvanju prirodnih resursa u njihovom najvrijednijem obliku. Cilj je stvoriti respektabilan tim koji će kvalitetno i kontinuirano provoditi različite vrste mikoloških istraživanja na prostorima Bosne i Hercegovine, ali i šire.

Kontakt:
info@mycobh.com
https://www.mycobh.com/

---

Naslovna slika: Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje,
Treskavica, Veliko jezero (1550 m/nv)