Stari grad Prusac je srednjovjekovni utvrđeni grad u mjestu Prusac. U pisanim tragovima prvi put se spominje 1478. godine u pismu bosanskog sandžakbega Skender-bega koje je uputio Dubrovčanima. U to vrijeme bio je jedan od najvećih gradova u zapadnoj Bosni. Nalazio se na važnom raskrižju glavnog puta koji je iz Dalmacije vodio ka Istoku.
Grad je smješten iznad Prusačke rijeke na vrhu litice na nadmorskoj visini od 710 m. Prirodna konfiguracija terena štitila je grad sa svih strana, osim s južne koja se stepenasto spušta. Sagrađen je iz tri cjeline: tvrđave, obora i Donjeg grada. Tri kule i pet bastiona bilo je povezano zidovima debelim od 1 do 2,5 m u potpunosti prilagođenim stjenovitom terenu i fortifikacionim pravilima. Najdeblji i najbolje opremljen puškarnicama i otvorima za topove je jugoistočni zid. Ispod grada je nastalo podgrađe – civilno naselje (ćaršija).
Povijesno područje – Stari grad Prusac proglašen je 2004. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Srednjovjekovni utvrđeni grad Prusac

Osmanlije zauzimaju Prusac 1463. godine. Iste godine u jesen vojska hercega Vladislava Hercegovića (najstariji sin hercega Stjepana Kosače) osvaja grad i ponovo ga stavlja pod svoju upravu. Konačno Prusac osvaja Mustaj-beg (sin Skender-bega) 1502. godine.
U ugarsko-turskim ugovorima iz 1503. i 1519. godine spominje se pod imenom Biograd. U svim ispravama i spisima na turskom jeziku piše Akhisar, što je doslovni prijevod za Biograd.
Grad je više puta proširivan i utvrđivan. Imao je stalnu posadu na čelu sa dizdarom. Nakon što je izgubio strateški značaj napušten je 1838. godine. U 18. vijeku unutar grada sagrađena je sahat-kula, visine 10 m. Po dolasku austrougarske vojske u Bosnu 1878. godine, tvrđava je kratko vrijeme korištena u vojne svrhe.
Prusac – povijesno mjesto


Prusac je naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina. Nalazi se oko 5 km južno od Donjeg Vakufa. Naselje broji oko 1200 stanovnika. Za vrijeme osmanske vladavine Bosnom jedno vrijeme Prusac je bio kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. Bila je to živopisna čaršija sa osam mahala koje su imale svoje dućane, svoje zanate kao što je tabački, svoje obrazovanje, dvije medrese (srednje škole) i visoku školu – Darul Hadiz, Hasan Kjafije Pruščaka.
U blizini Prusca (oko 7 km) nalazi se najveće dovište muslimana u Bosni i Hercegovini – Ajvatovica. Tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija koja se održava više od pet stotina godina u mjesecu junu. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter, prerastao iz višestoljetne tradicije molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva.

Tri nacionalna spomenika BiH u Pruscu
1. Povijesno područje – Stari grad Prusac proglašen je 2004. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini: tvrđava, obor, Donji grad i pokretno naslijeđe koji se nalazi u Arheološkoj srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
2. Graditeljska cjelina – Handanija džamija u Pruscu (Handan-begova, Handan-agina, Hajdar Ćehajina ili Čaršijska džamija) proglašena je 2005. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini: džamija i mezarje u okviru haremskog zida, te haremski zid sa ulaznom kapijom i česmom.
3. Graditeljska cjelina – Hasana Kjafije džamija (Pruščakova džamija) proglašena je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini: džamija i džamijski harem sa nišanima, turbe Hasana Kjafije, objekat medresa i mehkema, i pokretnog naslijeđa koje čine levha izrezbarena u drvetu i kamena ploča – natpis o obnovi sultan Bajezidove džamije.
Naslovna slika: Stari grad Prusac – Biograd, Akhisar

