Stari grad Prusac – Biograd, Akhisar

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Srednjovjekovni utvrđeni grad Prusac

Osmanlije zauzimaju Prusac 1463. godine. Iste godine u jesen vojska hercega Vladislava Hercegovića (najstariji sin hercega Stjepana Kosače) osvaja grad i ponovo ga stavlja pod svoju upravu. Konačno Prusac osvaja Mustaj-beg (sin Skender-bega) 1502. godine.
U ugarsko-turskim ugovorima iz 1503. i 1519. godine spominje se pod imenom Biograd. U svim ispravama i spisima na turskom jeziku piše Akhisar, što je doslovni prijevod za Biograd.
Grad je više puta proširivan i utvrđivan. Imao je stalnu posadu na čelu sa dizdarom. Nakon što je izgubio strateški značaj napušten je 1838. godine. U 18. vijeku unutar grada sagrađena je sahat-kula, visine 10 m. Po dolasku austrougarske vojske u Bosnu 1878. godine, tvrđava je kratko vrijeme korištena u vojne svrhe.

Prusac – povijesno mjesto

Prusac je naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina. Nalazi se oko 5 km južno od Donjeg Vakufa. Naselje broji oko 1200 stanovnika. Za vrijeme osmanske vladavine Bosnom jedno vrijeme Prusac je bio kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. Bila je to živopisna čaršija sa osam mahala koje su imale svoje dućane, svoje zanate kao što je tabački, svoje obrazovanje, dvije medrese (srednje škole) i visoku školu – Darul Hadiz, Hasan Kjafije Pruščaka.
U blizini Prusca (oko 7 km) nalazi se najveće dovište muslimana u Bosni i Hercegovini – Ajvatovica. Tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija koja se održava više od pet stotina godina u mjesecu junu. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter, prerastao iz višestoljetne tradicije molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva.

Tri nacionalna spomenika BiH u Pruscu

1. Povijesno područje – Stari grad Prusac proglašen je 2004. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini: tvrđava, obor, Donji grad i pokretno naslijeđe koji se nalazi u Arheološkoj srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

2. Graditeljska cjelina – Handanija džamija u Pruscu (Handan-begova, Handan-agina, Hajdar Ćehajina ili Čaršijska džamija) proglašena je 2005. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini: džamija i mezarje u okviru haremskog zida, te haremski zid sa ulaznom kapijom i česmom.    

3. Graditeljska cjelina – Hasana Kjafije džamija (Pruščakova džamija) proglašena je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini: džamija i džamijski harem sa nišanima, turbe Hasana Kjafije, objekat medresa i mehkema, i pokretnog naslijeđa koje čine levha izrezbarena u drvetu i kamena ploča – natpis o obnovi sultan Bajezidove džamije.


Komentariši