Braco Babić

Kamenita vrata i okna (3. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (3. dio)”

Zamak Bran u Transilvaniji – “Drakulin dvorac”

Bez sumnje, najposjećenija rumunjska turistička atrakcija je dvorac Bran u istiomenom selu. No, rijetko tko će ga prepoznati kao Bran jer ga svi znaju kao – “Drakulin dvorac” kojeg godišnje posjeti pola milijuna turista i obožavatelja vampira u potrazi za mitovima i legendama vezanim uz slavnog grofa Drakulu.Sagradili su ga u srednjem vijeku na stjenovitojNastavi čitati “Zamak Bran u Transilvaniji – “Drakulin dvorac””

Bh. planinari u svjetskim velegorjima – kronologija uspona

Bosanskohercegovački planinari su učestvovali u mnogim alpinističkim ekspedicijama i trekking pohodima u svjetskim velegorjima. Kronologija sadrži podatke o usponima i imenima učesnika od prve registrovane ekspedicije sve do danas.Ovo je najkompletnija evidencija takve vrste u našoj zemlji i regionu. U kronologiji nisu zabilježeni usponi u europskim gorjima osim prvog pristupa na najviši vrh Alpa kojiNastavi čitati “Bh. planinari u svjetskim velegorjima – kronologija uspona”

Olimp, vrh Mitikas – “Planina bogova”

Olimp (grč. Όλυμπος) je, prema mitologiji stanovnika antičke Grčke, sveta planina na kojoj su živjeli njihovi bogovi. Skup olimpijskih bogova grčkog Panteona sastojao se od dvanaest božanstava. U hijerarhiji je bio veći broj od ovoga a prema važnosti zastupljeni su sljedeći bogovi: Zeus (vrhovni Bog), Apolon, Ares, Afrodita, Artemida, Atena, Demetra, Dionis, Hefest, Hera, HermesNastavi čitati “Olimp, vrh Mitikas – “Planina bogova””

Blagajska tekija na Buni

Za Blagajsku tekiju na Buni vežu se dvije legende. Prema prvoj legendi, koju narod priča u Blagaju, za vrijeme vladavine Osmanlija, pred sami sumrak jašući na bijelom konju kroz čaršiju je prošao starac duge sijede brade, odjeven u zelenoj odori i sarukom (šalom) na glavi. Otišao je prema vrelu Bune. Ljudi su upravo tada klanjaliNastavi čitati “Blagajska tekija na Buni”

Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske”

Bohinjsko jezero nalazi se na sjeverozapadu Slovenije u regiji Gorenjska. Smješteno je na 526 metara nadmorske visine u Bohinju, dubokoj kotlini na južnoj strani Julijskih Alpa. Jezero je ledenjačko-tektonskog porijekla. Hidrološki pripada slivu Crnog mora. Glavni pritok jezera je rijeka Savica. Više od trećine vode teče u jezero iz podzemnih krških izvora ispod površine jezeraNastavi čitati “Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske””

Brač – najviši otok na Jadranu

Posjetite li otok Brač, svakako se uputite i na Vidovu goru koja je s nadmorskom visinom 778 m najviši vrh Brača i ujedno najviša tačka svih jadranskih otoka. Vidova Gora nalazi se uz južnu obalu otoka, iznad Bola. Ima oblik izduženog krševitog grebena, strma je s južne strane, dok se sa sjeverne postupno pretvara uNastavi čitati “Brač – najviši otok na Jadranu”

100 godina Knafelčeve markacije

Ove godine navršava se 100 godina od kako je u praksu uvedeno markiranje (označavanje) planinarskih staza sa crveno bijelim krugom, standardnim znakom koji je nazvan po Alojzu Knafelcu (1859. – 1937. god.), slovenskom kartografu i tehničkom crtaču. Knafelc je nakon školovanja jedno izvjesno vrijeme radio kao učitelj, a potom sudjelovao u izgradnji željezničke pruge naNastavi čitati “100 godina Knafelčeve markacije”

Planinsko cvijeće (2. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (2. dio)”

Pirin, vrh Vihren – “Prijestolje Gromovnika”

Pirin je planina u jugozapadnom dijelu Bugarske a njen najviši vrh Vihren (2914 m/nv) je drugi vrh po visini u Bugarskoj i treći na Balkanskom poluotoku. Mnogi planinari smatraju Pirin najljepšom planinom Bugarske. Ova moćna planina prostire se između rijeke Strume na zapadu i rijeke Meste na istoku. Sa sjevera se graniči planinom Rilom, aNastavi čitati “Pirin, vrh Vihren – “Prijestolje Gromovnika””