Braco Babić

Planinsko cvijeće (4. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (4. dio)”

Subrin amfiteatar na Orjenu

Subrin amfiteatar je jedan od najsurovijih kutaka u cjelokupnom planinskom masivu Orjena i ujedno je najzanimljiviji reljef u primorskim Dinaridima. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani vrha Subra. Čine ga vrhovi Kabao (1553 m/nv), Subra (1679 m/nv) i Domiter (1593 m/nv). U podnožju ova tri vrha je ledenjačka dolina (cirk, valov) oivičena grmljem i rijetkom šumomNastavi čitati “Subrin amfiteatar na Orjenu”

Park-šuma Marjan u Splitu

Marjan je brdo koje predstavlja jedan od glavnih simbola grada Splita. Često je bio opjevan od splitskih pjesnika a najpoznatiji je po hrvatskoj domoljubnoj pjesmi “Marjane, Marjane”. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Marjan je još 1964. godine proglašen park-šumom kako bi se što bolje očuvalo njegovu floru, faunu i prirodno – kulturološke znamenitosti.Nastavi čitati “Park-šuma Marjan u Splitu”

Carev Do na Magliću

Ovo je jedna stara čobanska priča vezana za Carev Do. Nekad davno su čobani iz sela Mratinja izabrali jednoga između sebe da im bude predvodnik. Bio je to najjači i najspretniji momak od sviju njih. Svi čobani su ga poštovali. Kako je osjetio da mu raste moć, taj se momak bio toliko osilio te počeoNastavi čitati “Carev Do na Magliću”

Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka

Kako je ljeto najzgodnije doba za taborovanje u planini, sa dvojicom mojih prijatelja odlazim na Trnovačko jezero (1513 m/nv) od kojeg ćemo se svakog dana penjati na vrhove Bioča (2397 m/nv), Maglića (2386 m/nv) i Volujka (2336 m/nv). Ove tri gorostasne i krševite planine nalaze se na sjeverozapadu Crne Gore u pograničnoj zoni sa BosnomNastavi čitati “Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka”

Vrelo Donji Krupac kod Uloga

Vrelo Donji Krupac nalazi se u klisuri na gornjem toku rijeke Neretve, nizvodno od mjestašca Ulog (oko 7 km zračne linije). Smješteno je na 540 metara nadmorske visine s desne strane Neretve u podnožju sela Luko (900 m/nv). Prekoputa vrela s lijeve strane rijeke nalazi se selo Ljusići (780 m/nv).Donji Krupac izvire ispod jedne pećineNastavi čitati “Vrelo Donji Krupac kod Uloga”

Kraljevski dvorac Peleš u Rumunjskoj

Iz zapisa sa putovanja u Rumunjsku, zemlji vrletnih planina, nepreglednih šuma, mističnih priča o vampirima, vlaške magije i drevnih gradova. Za vrijeme boravka u Rumunjskoj najprije smo otišli u Planine Fagaras (Munții Făgăraş) koje su dio planinskog masiva Južnih Karpata (Carpaţii Meridionali) gdje smo pristupili na tri najviša vrha a među njima i na MoldoveanuNastavi čitati “Kraljevski dvorac Peleš u Rumunjskoj”

Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)

Grmljavinske oluje, kao demonstracija sirove snage prirode, predstavljaju ozbiljnu opasnost i mogu prouzročiti lakšu ili težu ozljedu pa čak i smrtni ishod. Grmljavinske oluje najčešće se stvaraju tokom proljetnih i ljetnih mjeseci. Najveći broj nesreća od udara groma upravo se događa u tom periodu. Ključni uvjeti potrebni za stvaranje grmljavinske oluje su prekomjerna vlaga u zraku i atmosferskeNastavi čitati “Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)”

Vodopadi Kravica i Koćuša na Trebižatu

Trebižat je jedna od najčišćih rijeka u jugoistočnoj Europi, a sedrena područja oko vodopada Kravica i Koćuša spadaju u geološke spomenike prirode Bosne i Hercegovine. Sedreni slapovi rijeke Trebižat jedinstveni su prirodni fenomen. Nastali su zadnjih deset hiljada godina, nakon posljednjeg ledenog doba, kad su nastali povoljni klimatski uvjeti za razvoj vegetacije i taloženje kalcijevaNastavi čitati “Vodopadi Kravica i Koćuša na Trebižatu”

Hvar – “Sunčani otok“

Hvar je otok koji se smatra najsunčanijim jadranskim otokom, isključivo iz razloga što se na njemu nalazi mjerna postaja za mjerenje sunčanih sati. Mještani na drugim hrvatskim otocima često s pravom znaju kazati da i oni imaju jednak, ako ne i veći broj sunčanih dana. Hvar je poznat po ugodnoj klimi s blagim zimama, toplimNastavi čitati “Hvar – “Sunčani otok“”