Braco Babić

Kraljevski dvorac Peleš u Rumunjskoj

Iz zapisa sa putovanja u Rumunjsku, zemlji vrletnih planina, nepreglednih šuma, mističnih priča o vampirima, vlaške magije i drevnih gradova. Za vrijeme boravka u Rumunjskoj najprije smo otišli u Planine Fagaras (Munții Făgăraş) koje su dio planinskog masiva Južnih Karpata (Carpaţii Meridionali) gdje smo pristupili na tri najviša vrha a među njima i na MoldoveanuNastavi čitati “Kraljevski dvorac Peleš u Rumunjskoj”

Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)

Grmljavinske oluje, kao demonstracija sirove snage prirode, predstavljaju ozbiljnu opasnost i mogu prouzročiti lakšu ili težu ozljedu pa čak i smrtni ishod. Grmljavinske oluje najčešće se stvaraju tokom proljetnih i ljetnih mjeseci. Najveći broj nesreća od udara groma upravo se događa u tom periodu. Ključni uvjeti potrebni za stvaranje grmljavinske oluje su prekomjerna vlaga u zraku i atmosferskeNastavi čitati “Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)”

Vodopadi Kravica i Koćuša na Trebižatu

Trebižat je jedna od najčišćih rijeka u jugoistočnoj Europi, a sedrena područja oko vodopada Kravica i Koćuša spadaju u geološke spomenike prirode Bosne i Hercegovine. Sedreni slapovi rijeke Trebižat jedinstveni su prirodni fenomen. Nastali su zadnjih deset hiljada godina, nakon posljednjeg ledenog doba, kad su nastali povoljni klimatski uvjeti za razvoj vegetacije i taloženje kalcijevaNastavi čitati “Vodopadi Kravica i Koćuša na Trebižatu”

Hvar – “Sunčani otok“

Hvar je otok koji se smatra najsunčanijim jadranskim otokom, isključivo iz razloga što se na njemu nalazi mjerna postaja za mjerenje sunčanih sati. Mještani na drugim hrvatskim otocima često s pravom znaju kazati da i oni imaju jednak, ako ne i veći broj sunčanih dana. Hvar je poznat po ugodnoj klimi s blagim zimama, toplimNastavi čitati “Hvar – “Sunčani otok“”

“Sedam šuma” pokraj Sarajeva

Pokraj Sarajeva, u blizini gradskih naselja Sedrenik i Grdonj nalazi se šuma poznata po nazivu “Sedam šuma”. Lokalitet je dobio ime po sedam parcela sa sadnicama četinarskog drveća. Pošumljavanje ovog lokaliteta realizirano je krajem 19. stoljeća u doba vladavine Austro-Ugara. Vremenom se šuma raširila i parcele spojile u jedinstveni kompleks. Rijetko je bilo poznato daNastavi čitati ““Sedam šuma” pokraj Sarajeva”

Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko”

Plavsko jezero nalazi se u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Jezero je ledenjačkog porijekla. Smješteno je na 906 metara nadmorske visine u plavsko-gusinjskoj kotlini. Kotlina je duga oko 25 km i sa svih strana zatvorena stmim padinama Prokletija, jedino je na sjeveru otvorena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Čitava kotlina obiluje vodama koje se slivajuNastavi čitati “Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko””

Nacionalni park “Risnjak“

Nacionalni park “Risnjak”, smješten je u Gorskom kotaru (Hrvatska). Osnovu parka čini masiv planine Risnjak (1528 m/nv). Park je utemeljen 1953. godine na površini od 3041 hektara. Proširenjem površine Parka 1997. godine pod zaštitu su uključeni i lokaliteti izvor rijeke Kupe (321 m/nv) s gornjim tokom te planinski masiv Snježnika (1506 m/nv), time je ukupnaNastavi čitati “Nacionalni park “Risnjak“”

Tresla se tresla Treskavica

Čobani na Treskavici pričaju kako se jednom davno cijela planina tresla nekoliko dana za redom. Potres je trajao sve dok voda iz unutrašnjosti planine nije izbila na jugozapadnoj strani Treskavice u selu Vrhovina na 1200 m nadmorske visine. U tom selu i danas teče voda iz nekoliko jakih vrela koja formiraju izvorišnu čelenku Vrhovinske rijeke.Nastavi čitati “Tresla se tresla Treskavica”

Kamenita vrata i okna (4. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (4. dio)”

Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)

Vjetar je važan element klime i ima značajnu ulogu za boravak na planini. Dejstvo vjetra odražava se na temperaturu zraka, vlažnost zraka, oblačnost i padavine. Na vjetrove u bosanskohercegovačkim planinama izrazito utiču prirodni faktori, među kojima reljef, odnos kopna Europe i mora u Sredozemlju. Na našim planinama se sukobljavaju hladne kontinentalne i tople sredozemne zračne mase, kadNastavi čitati “Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)”