Bjelašnica, topografska karta – Hranisava

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje  austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova, spilja, jama, dolina, vrela, potoka i jezera geometri su prikupljali kod mještana u planinskim selima. Nadmorske visine mjerene tadašnjim instrumentima ne razlikuju se puno od današnjih mjerenja. Na nekim kartama načinjene su greške u nazivu – toponimu (grč. tópos = mjesto + ónoma = ime). Ovakvih je grešaka bilo i kasnije skoro na svim dosadašnjim izdanjima karata. Ispravka podataka na topografskim kartama je skup posao i za bogatije zemlje od Bosne i Hercegovine.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Na topografskoj karti Bjelašnice R=1:25.000, Vojnogeografski institut Beograd, 1975. god. stoji neodgovarajući naziv najvišem vrhu u masivu Hranisave i pogrešno su označena dva najviša vrha u masivu Vlahinje. Na karti je stari naziv Hadži Hasanov vrh preimenovan u Hranisava. Mještani u selima na sjevernoj strani Bjelašnice i dalje ovaj vrh nazivaju njegovim starim imenom. PD „Pazarić“ postavilo je na najvišem vrhu Hranisave željezni jarbol sa državnom zastavom BiH, grbom pl. društva i označila starim imenom – Hadži hasanov vrh 1964 m/nv.

Toponomastika je grana lingvistike koja se bavi porijeklom i značenjem pojedinih toponima. A ta oblast nauke je vrlo nesigurna i nikada nismo sigurni da smo našli pravo rješenje. I zaista je tako, kad pomislite da ste na putu ka istinskom rješenju, pojavi se neko ko vas vrati na početak. Na našim prostorima je to još više izraženo. Tu ima toponima čije je porijeklo iz različitih izvora: predslovenskih, slovenskih, romanskih, orijentalnih/turskih, germanskih.

Hadži Hasanov vrh nalazi se na zapadnoj strani Bjelašnice u masivu Hranisave. Sa vrha pružaju se široki vidici na mnoge planine: Trebević, Romanija, Treskavica, Visočica, Maglić, Bioč, Volujak, Zelengora, Lelija, Crvanj, Velež, Prenj, Čvrsnica, Vran, Ljubuša, Kamešnica, Tušnica, Cincar, Malovan, Raduša, Vranica, Zec, Vitreuša, Bitovnja i druge.

Pristup na Hadži Hasanov vrh

– Iz Tarčina: Mehina luka – bivša Alborina lov. kć. – Alborin put – Pogledić – Kalajli jezero – Alkina kosa – Sedlo – Hadžihasanov vrh (5 h);

– Iz Tarčina: katun Opančak – Kalajli jezero – Alkina kosa – Sedlo – Hadžihasanov vrh (3 h);

– Iz Pazarića: od sela Beganovi ili preko vojnog poligona do pl. doma na Kraljevcu, nastaviti pokraj vrela Kradenik do Kozjače, dalje jednom od dvije varijanti, br. 1 preko Ždrijela – via normale ili br. 2 preko Strugova – osiguranim planinarskim putem (5 h);

– Iz sela Ljubovčići: pored pl. doma na Šavnicima i Hobera, ili preko Bora do Salihagine bajte, dalje pored pl. kuće Pod Gradina do Vjetrenih vrata, nastaviti preko katuna Hranisava i bivše pl. kuće na koti 1953 m.n.v. i grebenom kroz klekovinu do Sedla pod Hadžihasanovim vrhom (5 h);

Pristup automobilom do ishodišne tačke u selu Ljubovčići: Na odvojku za Pazarić skrenuti sa ceste Sarajevo – Mostar (M-17) i nastaviti pored džamije u selu Kahrimani te pored kasarne cestom kroz sela Ferhatlije i Jeleč do prodavnice mješovite robe u selu Ljubovčići (oko 3 km).

– Iz sela Lokve, makadamskom cestom (u dobrom stanju, može i malim kolima) do Salihagine bajte (oko 9 km). Dalje preko Podgradine ili preko Ravne mrtvanje na Vjetrena vrata (4 h).

Prijedlog za pl. kružnu turu, pravcem: selo Ljubovčići – Bor – Salihagina bajta – pl. dom Pod Gradina – Vjetrena vrata – katun Hranisava (Birdžina koliba) – Hadži Hasanov vrh – Ljute strane – Revi do – Padališta – Vjetrena vrata – Ravne mrtvanje – Bor – Ljubovčići. Ukupno vrijeme trajanja ture sa pauzama za odmor 8 sati.

Zaključak

Da bi se izbjegla zbrka i bespotrebna špekulacija oko imena najbolje je najvišem vrhu u masivu Hranisave vratiti njegovo prvobitno ime u Hadži Hasanov vrh pošto stariji naziv nije poznat. Ovaj prijedlog je baziran na kartografskim metodama, koje su u geografskoj naučnoj metodologiji poznate i opće prihvatljive.

---

Naslovna slika: Bjelašnica, Hranisava / Hadži Hasanov vrh (1964 m/nv) i sjeverna stijena Male Hranisave (1800 m/nv) u kojoj je 1958. godine izgrađen osigurani planinarski put (na slici označen crvenom linijom)