Prokoško jezero na Vranici

Legenda o postanku Prokoškog jezera na Vranici kaže kako ćobanice i ćobani iz ljetnih stanova ništa ne peru u jezeru, ni rublje ni suđe. Među njima postoji predanje da jezero nije bilo tamo gdje je sada već u drugoj uvali, kroz koju sada teče potok Jezernica. Nekakva žena pošla na to prijašnje jezero, da opere dječije pelene. Ali, tek što je smočila pelene, jezero se uzburka i stvore se veliki valovi koji krenuše prema njoj. Ona u strahu počne bježati, a sva voda iz jezere se izlila i krenula za njom. Tada joj neko doviknu da baci sa sebe maramu i da stane. Ona to učini. Na onu stranu gdje je bacila maramu sva voda se slila i danas tu stoji. Po tom predanju u jezeru se ni dan danas niti pere niti se u njega što prosipa što je nečisto.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Prokoško jezero se nalazi u središnjem području planine Vranice. Leži u širokoj kotlini, okružene s jedne strane vrhovima visokim preko 2000 metara nadmorske visine. Jedno je od najvećih i najljepših jezera u planinama Bosne i Hercegovine. Ledničkog je porijekla. Ovalnog je oblika, dugo je 430, široko 190 i duboko 13 metra. Napaja se iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora i nekoliko potoka. Poribljeno je kalifornijskom pastrmkom. U jezeru živi vodeni gušter (Triton alpestris), endemični vodozemac. U okolini jezera raste planinska orhideja (Orchis bosniaca). A u barskoj vegetaciji – šaši, povremeno boravi divlja patka (Anas bosha). Jezero je proglašeno spomenikom prirode. Jedno je od najugroženijih naših planinskih jezera. Negativni fizičkogeografski procesi i veliki broj stočarskih koliba i vikendica izgrađenih posljednje decenije na jugozapadnoj jezerskoj slivnoj strani (najbogatijom pritočnim vodama) pridonijeli su stvaranju većeg sistema močvarne i barske vegetacije. Jedna trećina jezera već je dobro zamočvarena i ako se ne poduzmu sanacioni radovi u cilju zaštite u dogledno vrijeme mu prijeti nestanak. Ovom treba pridodati i regresivnu eroziju koja se odvija po uzdužnom profilu jezerske otoke koja zahvata sve veće količine jezerske vode. Procesu su pogodovali zahvati prilikom izgradnje šumskog puta kojim je presječena jezerska otoka.
Na obali jugoistočne strane jezera okružene rijetkom šumom smrče i klekovinom bora obnavlja se planinarski dom, na temeljima starog doma koji je izgorio u požaru 1983. godine.

Do Prokoškog jezera se može prići automobilom pravcem: Fojnica – Tovarište – Jezernica – Vlaška ravan – Hrid – Prokoško jezero (oko 22 km, od toga 18 km makadama). Od jezera se mogu napraviti usponi na mnoge visoke vrhove: Nadkrstac (2110 m/nv) – najviši vrh Vranice, Međukrstac 2105 m/nv, Krstac (2069 m/nv), Devetaci (2004 m/nv), Rosinj (2059 m/nv), Bijela Gromilica (2072 m/nv), Loćika (2107 m/nv), Treskavica (2023 m/nv), Ćoso 1864 m/nv i Stražica 1806 m/nv. Uspon na bilo koji od gore navedenih vrhova traje oko 2 – 3 sata hoda, srednje težine, tehnički nezahtjevnim markiranim planinarskim stazama. Vranica je najveća planina po površini u BiH i na petom je mjestu po nadmorskoj visini.
Prokoško jezero je proglašeno spomenikom prirode Bosne i Hercegovine.