Izdavačka djelatnost u Bosni i Hercegovini u oblasti planinarstva nije zabilježila veći broj izdanja koja možemo smatrati kapitalnim i antologijskim u smislu promocije planina i prirodnih ljepota naše domovine. Među takve publikacije mogla bi se uvrstiti svega dva izdanja: “Kroz planine Bosne i Hercegovine“ ing. Jova Popovića (Sarajevo, 1935. god.) i “Transverzalni vodič po planinama Bosne i Hercegovine“ Mehmeda Šehića (Sarajevo, 1975. god.).
Naravno da ovom konstatacijom ne želimo umanjiti značaj ostalih planinarskih publikacija, ali one prosto nemaju sveobuhvatnost gore navedenih. Treba napomenuti i da je 2004. godine na češkom jeziku u Ostravi izdat turistički vodič pod nazivom “Bosna i Hercegovina i Crna Gora“ autora Mirsada Salihagića, Jakuba Hloušeka i Michala Kleslo.
Konačno objavljivanjem vodiča “Zaboravljena ljepota“ autora Matiasa Gomeza (Sarajevo, 2005. god.) i “Planinarsko-turističkog vodiča po planinama oko Sarajeva” autora Brace Babića i Drage Bozja (Sarajevo, 2006. god.), planinari koji žele da saznaju najvažnije podatke i da posjete najveće i najljepše planine Bosne i Hercegovine dobili su u njima potrebno praktično literarno i vizuelno štivo.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Zašto izdajemo Vodič
Postoje velike mogućnosti korištenja slobodnog vremena. Važno je da pri tome doživite nešto lijepo i uzbudljivo. Možete biti na obali mora, pod palmama, u čamcu, na vodi i pod vodom, ili u zraku, ali aktivan boravak u planini pružit će vam nešto više. Iako u ovom gradu živite stalno ili privremeno, možda niste bili u prilici da upoznate njegov okoliš. Ako ste pak stranac, sa kratkim ili duljim boravkom ovdje, na granici Zapada i Istoka i bili u prilici da upoznate svu raznolikost i ljepotu glavnog grada Bosne i Hercegovine, uz pomoć ovog Vodiča želimo da vam pomognemo da upoznate i ljepote njegovog okoliša. Nadamo se, da ćete dio svog slobodnog vremena provesti na prekrasnim i iznenađujućim planinskim stazama okoline Sarajeva, koje su vam gotovo na dohvat ruke. Nismo neskromni ako kažemo, da se ne može često naći grad kao što je Sarajevo, koji u svojoj neposrednoj blizini ima planine čiji vrhunci dostižu i preko 2000 metara a odakle se pružaju vidici na pejzaže tako raznolike da vas gotovo na svakom koraku dočekuje nešto novo. Uvjerit će te se, da planine u okolini Sarajeva imaju svoju ljepotu i da će vas oduševiti jednako kao i alpski vrhunci.
Danas, kada je moderni čovjek izložen tempu napornog rada svakodnevnice, jedina prava i brza relaksacija može se naći aktivnim odmorom u planini. Upravo planine Crepoljsko, Bukovik, Trebević, Bjelašnica, Igman, Visočica, Bitovnja, Jahorina, Ravna planina, Romanija i Treskavica sa markiranim i nemarkiranim stazama, planinarskim domovima, kućama i skloništima, planinskim selima sa njihovim gostoljubivim stanovnicima, prekrasnim cvjetnim pašnjacima, samoniklim šumama i izazovnim planinskim vrhuncima pružit će vam doživljaj koji niste očekivali.
Iako pomenute planine ne dostižu visine alpskih vrhunaca, nemojte krenuti a da ne vodite računa o svojoj opremi, kondiciji i zdravlju. Ovaj Vodič pomoći će vam da se sigurno krećete i pronađete željeni cilj. Vjerujemo da i sami znate da kretanje planinom nije obična šetnja. Neka vam ne bude teško da u sadržaju ove knjižice pronađete i pročitate naše dobronamjerne savjete, kako biste sa uživanjem ostvarili svoj kraći izlet ili dulju turu i zadovoljni se vratili svojem domu.
Izdavanjem ovog Vodiča želimo da izrazimo zahvalnost i divljenje svim onim znanim i neznanim putnicima, znanstvenicima, gorštacima a posebno planinarima koji su hodali ovim prekrasnim planinskim prostorima i davno prije nas utirali staze, kojima danas hodamo a kojima će se kretati i naši i vaši unuci i njihovi potomci i dalje otkrivati ove planinske ljepote.
Zahvaljujemo se Gordanu Čahtareviću, Joži Engelu, Emiru Joldašu, dr. Adviji Mulalić-Stajić, Nerminu Mulavdiću, prof. dr. Dubravki Šoljan i prof. Mirsadu Zorabdiću koji su svojim sugestijama obogatili sadržaj Vodiča. Autori
Sarajevo i okolne planine
U mnogim turističkim vodičima naći ćete podatak da je Sarajevo glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine (cca 350.000 stanovnika) i njen politički, privredni i kulturni centar te da prve nastambe datiraju od trećeg milenija. Smješteno je u kotlini na rijeci Miljacki na nadmorskoj visini od 520 – 700 m. Okružuju ga planine koje pripadaju Dinarskom lancu: Trebević (1629 m/nv), Treskavica (2086 m/nv), Bjelašnica (2067 m/nv), Igman (1647 m/nv), Ozren sa Bukovikom (1534 m/nv) i Crepoljskim (1524 m/nv), Romanija (1652 m/nv) i Jahorina (1910 m/nv) sa Ravnom planinom (1376 m/nv).
Klima u Sarajevu je umjereno kontinentalna te je karakteriziraju relativno kratka i topla ljeta sa dugim i hladnim zimama. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od – 1,3˚C a najtopliji mjesec je juli sa srednjom temperaturom od + 19,1˚C. Prosječna godišnja temperatura u Sarajevu iznosi + 9,5˚C.
Planine koje okružuju Sarajevo neodoljivo privlače svojom ljepotom sa mnogobrojnim vrhovima od 1500 m/nv do 2086 m/nv, gdje se smjenjuju suri masivi, strme litice, duboki kanjoni, blagi prevoji sa pitomim obroncima i cvjetnim visoravnima. Ovakav šarolik pojas je idealno stanište brojnoj i mnogovrsnoj visokoj i niskoj divljači. Planinska jezera, bistri potoci i čiste plahovite rijeke bogate ribom, poseban su ukras i bogatstvo tih planina.
U njedrima ovih masiva nalaze se mnogobrojne pećine i jame, a na površini nepregledni pašnjaci i guste šume. Sve ove prirodne ljepote i bogatstvo su kao stvorene za uživanje, ne samo za planinare, alpiniste, speleologe, ribolovce, lovce i sakupljače gljiva, ljekovitog bilja i jestivog šumskog voća nego i za sve koji traže ljepotu, odmor ili rekreativni sport u prirodi.
Pohodeći planinarske staze, puteljke ili bespuća, uspinjući se uz litice i vrleti, nailazimo na nekropole sa stećcima koji su jedinstveni i autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Stećci su ukrašeni plastičnim prizorima iz života, lova, viteških turnira i natpisima ″bosančicom″, domaćom varijantom ćiriličnog pisma. Oni su spomenici i čuvari tajne jednog, danas zagonetnog i prohujalog, vremena bosanske historije. Čuvari tajne, ali i ključevi za njeno otkrivanje, za dešifrovanje i onog davnog i ovog današnjeg bosanskog čovjeka.
Mreža puteva, hotela i planinarskih domova učinilo je ove planine dostupne svim ljubiteljima prirode, odmora i rekreacije. Planine što okružuju Sarajevo još od ranije su bile poznati zimski sportski centri, a u vrijeme održavanja XIV zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984 bile su sastajalište ljubitelja zimskih sportova iz cijelog svijeta. Tako su održana takmičenja na Bjelašnici u muškim, a na Jahorini u ženskim alpskim disciplinama. Na Igmanu, Velikom polju u skijaškom trčanju i biatlonu, a na Malom polju u skijaškim skokovima i nordijskim disciplinama. Na Trebeviću takmičenja u bobu i sankanju. U dvoranama Zetre i Skenderije takmičenja u umjetničkom klizanju, hokeju na ledu i brzom klizanju.
Do Sarajeva se dolazi zračnim putem na moderno opremljeni međunarodni aerodrom. Željeznicom iz smjera juga i sjevera, te relativno dobrim saobraćajnicama preko graničnih prelaza susjednih zemalja Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Iz sadržaja
Knjiga Planinarsko-turistički vodič po planinama oko Sarajeva obima je 200 strana, bogato ilustrovana fotografijama (167) i može se reći da je namjenjena nešto široj populaciji, kako to i u samom naslovu stoji. Odštampana je na kvalitetnom papiru koji je omogućio reprodukciju karata i fotografija u boji urađeno na visokom tehničkom nivou.
Na početku knjige dat je kratak prikaz organiziranog planinarstva u Sarajevu (1878. – 2004.), te najznačajnije prirodne i kulturne znamenitosti grada koje vrijedi obići prije polaska na okolne planine. Planine u knjizi su predstavljene sljedećim redosljedom: Trebević, Ozren sa Bukovikom i Crepoljskim, Igman, Bjelašnica, Visočica i Bitovnja, zatim pristupi do mjesta Kraljeva Sutjeska, starom gradu Bobovcu, Nišićkoj visoravni i Bijambarskoj pećini. Sveukupno je 25 odabranih tura koje su, pored toga što su detaljno opisane, precizno ucrtane na 14 karata u mjerilu 1:25.000. U prilogu knjige je i 11 šematskih prikaza vidokruga sa vrhova i 25 skica profila terena. Dati su i sumarni podaci o planinama Jahorini, Romaniji i Treskavici.
Opisani su i detaljni pristupi na mnoge vrhove gore navedenih planina, polazne tačke uspona, potrebno vrijeme za uspon, stepen težine, visinska razlika, mjesta za odmor, podaci o vrelima pitke vode i zanimljivim mjestima koja vrijedi vidjeti na turi. Tu su i savjeti o vještini i tehnici hodanja na planinama, poteškoći u orijentaciji, osnovna saznanja o meteorologiji, izbor osnovne planinarske opreme, prva pomoć, ishrana u prirodi, zaštita okoliša i prirode, eventualnim opasnostima od protupješačkih mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava iz minulog rata u BiH.
Na kraju knjige su dati najosnovniji podaci о 20 planinarskih objekta (domovi i kuće) na ovom prostoru sa opisom pristupa i njihovim fotografijama, te prijedlogom za 101 izlet kao polazna tačka od ovih objekata, adresama i telefonima planinarskih društava u Kantonu Sarajevo koji upravljaju ovim objektima i drugim važnim telefonskim brojevima (policija, hitna pomoć i gorska služba spasavanja).
Sve u svemu ovo je kompletna i sadržajna knjiga, uzoran primjerak šta jedan planinarski vodič treba na početku trećeg milenija da sadrži.
Iz recenzije
Vodič vrlo ilustrativno oslikava svaki detalj koji je također vrlo značajan ne samo za planinare koji se nađu u teškim situacijama, nego je njegova posebna vrijednost što su to karakteristike koje dimenzioniraju važne parametre za daljnje širenje turizma kao privredne grane na cijelom bjelašničkom prostoru, koji je dugo vremena bio skoro potpuno zatvoren za šire i masovnije korištenje od strane izletnika.
S druge strane ovaj vodič ima vrijednost u činjenici što je on svojevrsna historijska čitanka za sve one koji imaju priliku da prvi put dobiju sakupljene na jednom mjestu iscrpne informacije o bosanskoj državnosti i mjestima očuvanja iste pred najezdom osvajača. Fascinira detaljisanje u opisima smjerova za penjajne posebno na Bjelašnicu jer su autori svjesni težine penjanja putevima koji nisu markirani, a posebno sa aspekta što je Bjelašnica radi toga i nezamjenjiv izazov radi autentične čudljivosti koja proilazi iz činjenice što je u prošlosti nekoliko čak i iskusnih planinara izgubilo živote na putu ka vrhu Bjelašnice. Na više mjesta autori su u vodiču tako municiozno opisivali pojedine smjerove da prosto zadivljuje. To se može lako dokazati na više mjesta ali neka mi bude dozvoljeno da navedeno pokažem na jednom od bezbroj takvih opisa: „Preći potok i popeti se na livadu, a zatim pažljivo potražiti ulaz u stazu koja vodi za Lukomir. Ulaz je uvijek problematično naći, naročito ljeti kad naraste visoka trava“.
Autori svojim poznavanjem mnogobrojnih detalja u opisivanju puta-ture (radi lakšeg snalaženja) jednostavno impresioniraju ne samo čitaoca, nego će čak iznenaditi i mještane koji i ne slute kakvim bogatsvom su okruženi kao osobenostima za pamćenje.
prof. dr. Faruk Mekić
Iskreno me raduje pojava ovog vodiča koji su napisala dva rasna bosanskohercegovačka planinara i planinarska vodiča, Drago Bozja i Braco Babić.
Raduje – jer je to još jedna potvrda postojanja darovitih, poduzetnih, a za naše prilike i hrabrih planinara koji se upuštaju u rizik pisanja nečega što u današnje vrijeme, u društvu koje nema nikavih vrijednosnih kriterija u kulturi, neće dobiti baš nikavu afirmaciju u bilo kom obliku.
Rastužuje – jer podsjeća, i pored duge planinarske i književno-planinarske tradicije u Bosni i Hercegovini, na rijetka izdanja planinarskih knjiga (planinarski vodiči se mogu nabrojati na prste jedne ruke), časopisa, transverzalnih vodiča, planinarskih karata, koja su osim jednog ili dva izdanja, više ličila na „samizdat“ literaturu nego li na ozbiljna izdavačka pregnuća kakva se i očekuju od izdanja koja treba da budu podsticaj novim planinarima, ali i lična karta jedne zemlje.
A da je za sve to vrijeme bilo vrsnih pisaca pokazuju imena kojih se ne bi postidjela niti jedna nacionalna planinarska organizacija: Ivan Rangjeo, Suljo Suljagić, Vejsil Čurčić, Uzeir Beširović, Drago Entraut i dr. Među kojima je bilo vrsnih fotografa. Dakle, nedostajalo je samo organizacijske sposobnosti, a tu se jedini krivac mora tražiti u planinarskoj organizaciji, i to onoj, da upotijebim jedan novi termin – „krovnoj“. Jer svaki će planinar u svojoj kućnoj biblioteci rado imati knjigu o domaćim planinama, ako ne radi sebe, onda radi svoje djece i prijatelja.
mr. Jasminko Mulaomerović
Promocija knjige
Knjiga Planinarsko-turistički vodič po planinama oko Sarajeva predstavljena je u Sarajevu 14.4.2006. godine u dvorani UNITIC-a. U prisustvu mnogobrojnih planinara i ljubitelja prirode o knjizi su govorili promotori:
– prof. dr. Dubravka Šoljan: “Vodič koji će svakoga motivirati da krene sigurnim stazama do odabranog cilja na planinama oko Sarajeva”.
– prof. dr. Josip Jurišić: “Djelo koje doživljavam kao prelijepu priču o Sarajevu i njegovim atraktivnim ljepotama”.
– dipl. ing. arh. Lidumil Alikalfić: “Knjiga koja je ujedno i opomena svima nama da zaštitimo osnovne vrijednosti i ekološki opstanak sarajevskih olimpijskih planina“.
Bosansko izdanje
Impressum
Braco Babić, Drago Bozja
PLANINARSKO-TURISTIČKI VODIČ PO PLANINAMA OKO SARAJEVA
Izdavač: Fondacija za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice,
(”pro BITR-a”), Sarajevo
Za izdavača: Alija Mulaomerović, Mustafa Agović
Recenzenti: prof. dr. Faruk Mekić, mr. Jasminko Mulaomerović
Design & DTP: Elena Babić, Davor Đaković
Lektura: Jasna Ljubuškić
Korektura: Enisa Babić
Karte, vidokruzi i profili: Braco Babić
Fotografija na koricama: Bjelašnica – Obalj, Obli kuk pogled od Gradine
Štampa: BEMUST, Sarajevo
Sarajevo, 2006.
Tiraž: 2000 primjeraka
————————————————–
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
796.524 (497.6 Sarajevo) (036)
BABIĆ, Braco
Planinarsko-turistički vodič po planinama oko Sarajeva / Braco Babić, Drago Bozja;
– Sarajevo: Fondacija za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, 2005.; – 200 str.: ilustr.; 20,5×14,5 cm
ISBN 9958 – 9377 – 0 – 0
1. Bozja, Drago
COBISS . BH – ID 14418950
————————————————–
English edition
Impressum
Braco Babić, Drago Bozja
MOUNTAINEERING – TOURIST GUIDE ON MOUNTAINS AROUND SARAJEVO Publisher: Foundation for protection of Bjelašnica, Igman, Treskavica and the canyon of Rakitnica river (“pro-BITR-a” Sarajevo) & Cantonal Forest Economic Association for Menagement of State-owned Forests “SARAJEVO ŠUME” d.o.o. Sarajevo
Translated by: Abdulah Kabaš
Reviewers: Prof. Dr. Faruk Mekić, MS. Jasminko Mulaomerović
Design & DTP: Elena Babić & Davor Ðaković
Photography: Braco Babić & Drago Bozja
Maps, profiles, horizons: Braco Babić
Cover page photo: Bjelašnica – Obalj, Obli kuk view from Gradina
Printing-house: Fojnica d.d.o., Fojnica
Sarajevo, 2006.
Edition: 2000 copies
————————————————–
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
796.524 (497.6 Sarajevo) (036)
BABIĆ, Braco
Mountaineering – tourist guide on mountains around Sarajevo / Braco Babić, Drago Bozja (translated by: Abdulah Kabaš). – Sarajevo:
Foundation for protection of Bjelašnica, Igman, Treskavica and the canyon of Rakitnica river & Cantonal Forest Economic Association for Menagement of State-owned Forests “SARAJEVO FOREST” d.o.o. Sarajevo, 2006.
– 200 pag.: ilustr.; 20,5×14,5 cm
ISBN 9958 – 9377 – 1 – 9
1. BOZJA, Drago
COBISS, BH – ID 14637318
————————————————–
Galerija fotografija, izbor iz knjige (1 – 44)
IN MEMORIAM
Drago Bozja (1927. – 2014.), dipl. ecc. po zanimanju, Sarajlija koji je u planine krenuo još od rane mladosti baveći se planinarenjem cijeli svoj život do poznih godina. Drago je bio iskusan planinar – gorski spasavaoc, alpinista i turni skijaš. Vječiti zaljubljenik u prirodu i planine, putopisac, autor je i koautor nekoliko planinarskih publikacija i vodiča. Urednik i ujedno voditelj nekoliko popularnih radio emisija koje su motivirale mnoge ljude da se i oni počnu baviti planinarenjem.
Jedan je od osnivača Gorske službe spasavanja stanice Sarajevo i njen prvi načelnik, gdje je na ovoj funkciji proveo nepekidno punih 16 godina. Njegova uloga i njegov rad u organizovanju XIV zimskih olimpijskih igara ″Sarajevo ′84″ bile su od ključnog značaja za uspjeh ove sportske manifestacije – bio je tada na visokoj funkciji direktora sporta. Drago je bio poznat kao izvanredan planinarski pedagog i učitelj mnogim generacijama bh. planinara: vodio bezbrojne tečajeve GSS-a, škole planinarstva i skijanja, tečajeve iz orijentacije u prirodi. Posebnu je pažnju posvetio u radu s mladima, i mnogi ga smatraju svojim prvim planinarskim učiteljem. Zahvaljujući Draginom entuzijazmu u decembru 1992. godine u hotelu „Holiday Inn“ u tada opkoljenom Sarajevu održana je svečana proslava 100. godišnjice organizovanog planinarstva u BiH (1892. – 1992.).
Drago Bozja je odlikovan najvišim planinarskim priznanjima – Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine i Planinarskog saveza Jugoslavije. Nosilac je značke GSS-a, instruktor GSS-a i značke alpinista PSBiH.
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 