Braco Babić

Blagajska tekija na Buni

Za Blagajsku tekiju na Buni vežu se dvije legende. Prema prvoj legendi, koju narod priča u Blagaju, za vrijeme vladavine Osmanlija, pred sami sumrak jašući na bijelom konju kroz čaršiju je prošao starac duge sijede brade, odjeven u zelenoj odori i sarukom (šalom) na glavi. Otišao je prema vrelu Bune. Ljudi su upravo tada klanjaliNastavi čitati “Blagajska tekija na Buni”

Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske”

Bohinjsko jezero nalazi se na sjeverozapadu Slovenije u regiji Gorenjska. Smješteno je na 526 metara nadmorske visine u Bohinju, dubokoj kotlini na južnoj strani Julijskih Alpa. Jezero je ledenjačko-tektonskog porijekla. Hidrološki pripada slivu Crnog mora. Glavni pritok jezera je rijeka Savica. Više od trećine vode teče u jezero iz podzemnih krških izvora ispod površine jezeraNastavi čitati “Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske””

Brač – najviši otok na Jadranu

Posjetite li otok Brač, svakako se uputite i na Vidovu goru koja je s nadmorskom visinom 778 m najviši vrh Brača i ujedno najviša tačka svih jadranskih otoka. Vidova Gora nalazi se uz južnu obalu otoka, iznad Bola. Ima oblik izduženog krševitog grebena, strma je s južne strane, dok se sa sjeverne postupno pretvara uNastavi čitati “Brač – najviši otok na Jadranu”

100 godina Knafelčeve markacije

Ove godine navršava se 100 godina od kako je u praksu uvedeno markiranje (označavanje) planinarskih staza sa crveno bijelim krugom, standardnim znakom koji je nazvan po Alojzu Knafelcu (1859. – 1937. god.), slovenskom kartografu i tehničkom crtaču. Knafelc je nakon školovanja jedno izvjesno vrijeme radio kao učitelj, a potom sudjelovao u izgradnji željezničke pruge naNastavi čitati “100 godina Knafelčeve markacije”

Planinsko cvijeće (2. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (2. dio)”

Pirin, vrh Vihren – “Prijestolje Gromovnika”

Pirin je planina u jugozapadnom dijelu Bugarske a njen najviši vrh Vihren (2914 m/nv) je drugi vrh po visini u Bugarskoj i treći na Balkanskom poluotoku. Mnogi planinari smatraju Pirin najljepšom planinom Bugarske. Ova moćna planina prostire se između rijeke Strume na zapadu i rijeke Meste na istoku. Sa sjevera se graniči planinom Rilom, aNastavi čitati “Pirin, vrh Vihren – “Prijestolje Gromovnika””

Igman – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Igman – kronologija povijesnih događaja”

Vilino guvno na Orjenu

Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Nalazi se na južnim padinama vrha Subre (1679 m/nv). Guvno je elipsastog oblika, sačinjeno od kompaktnog krečnjaka i odvojeno dubokim usjekom od okolnog područja. To je surovi planinski predjel gdje preovladava ljuti krš, prepun dubokih jama i škrapa, koji ljudska mašta teško može dočarati. Ipak ovajNastavi čitati “Vilino guvno na Orjenu “

Pećina Orlovača kod Sumbulovca

Pećina Orlovača kod Sumbulovca spada u red najvećih i najljepših pećinskih sistema u Bosni i Hercegovini. Pećina obiluje sa razvijenim formama i detaljima pećinskog nakita: stalagmitima i stalaktitima, koji se smjenjuju sa fragmentima koralnog i aragonitnog nakita te pećinskim stupovima, koji podsjećaju na renesansne dvorce različitog kolorita. Pećinski pejzaž također obogaćuju salivi okamenjenih vodopada kaoNastavi čitati “Pećina Orlovača kod Sumbulovca”

Planinarska Titova štafeta, od Velikog Troglava do Maglića

Godine 1951. u aprilu i maju mjesecu planinari Jugoslavije su izveli pohod u kojem su preko mnogih planina prenijeli štafetnu palicu povodom pedeset i devetog rođendana voljenom maršalu drugu Titu.Planinarska Titova štafeta je krenula iz Slovenije sa Triglava (2864 m), najvišeg vrha Jugoslavije i prešla preko Velebita (1757 m) u Hrvatskoj, Maglića (2386 m) uNastavi čitati “Planinarska Titova štafeta, od Velikog Troglava do Maglića”