Braco Babić

Stolac – “Grad Muzej”

Stolac se nalazi na jugoistoku Bosne i Hercegovine, smješten na obalama rijeke Bregave. Znakovi povijesti nalaze se svuda u gradu i njegovoj bližoj okolini. Stolac spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina.Stolac je jedan od onih gradova koji bi cijeliNastavi čitati “Stolac – “Grad Muzej” “

Svatovsko groblje na Morinama

Na visoravni Morine, udaljenoj dvadesetak kilometara od Nevesinja na starom karavanskom putu za Ulog i Kalinovik, nalazi se nekropola stećaka koju je narod u ovom zabačenom planinskom kraju nazvao imenom “Svatovsko groblje“. O tom groblju postoje tri legende a najčešće se pripovjeda ova koja govori o svađi između Ali-bega Ljubovića iz Odžaka kod Nevesinja iNastavi čitati “Svatovsko groblje na Morinama”

“Josipova staza” na Bjelašnici

“Josipova staza“ na Bjelašnici je planinarska staza koju su uredili i markirali sarajevski planinari visokogorci Josip Sigmund i Josip Nepomucki. Staza je pješačka i vodi na najviši vrh Bjelašnice (2067 m/nv), a polazna tačka je sa Velikog polja od Valentinovog bunara (1199 m/nv) na Igmanu. Sa Velikog polja pravac uspona vodi preko Vratla, Kasovog dolaNastavi čitati ““Josipova staza” na Bjelašnici”

Miholjsko ljeto

“Miholjsko ljeto” je naziv za razdoblje toplog vremena koje u jesen nastupi nakon blagdana sv. Mihovila, 29. septembra (prema kalendaru Rimokatoličke Crkve) a 12. oktobra (prema kalendaru Pravoslavne Crkve). Ovaj meteorološki fenomen je karakterističan za sjevernu Zemljinu poluloptu gdje se mijenjaju četiri godišnja doba i može da potraje nekoliko sedmica zaredom.Prema narodnoj tradiciji dok trajeNastavi čitati “Miholjsko ljeto”

Kamenita vrata i okna (3. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (3. dio)”

Zamak Bran u Transilvaniji – “Drakulin dvorac”

Bez sumnje, najposjećenija rumunjska turistička atrakcija je dvorac Bran u istiomenom selu. No, rijetko tko će ga prepoznati kao Bran jer ga svi znaju kao – “Drakulin dvorac” kojeg godišnje posjeti pola milijuna turista i obožavatelja vampira u potrazi za mitovima i legendama vezanim uz slavnog grofa Drakulu.Sagradili su ga u srednjem vijeku na stjenovitojNastavi čitati “Zamak Bran u Transilvaniji – “Drakulin dvorac””

Bh. planinari u svjetskim velegorjima – kronologija uspona

Bosanskohercegovački planinari su učestvovali u mnogim alpinističkim ekspedicijama i trekking pohodima u svjetskim velegorjima. Kronologija sadrži podatke o usponima i imenima učesnika od prve registrovane ekspedicije sve do danas.Ovo je najkompletnija evidencija takve vrste u našoj zemlji i regionu. U kronologiji nisu zabilježeni usponi u europskim gorjima osim prvog pristupa na najviši vrh Alpa kojiNastavi čitati “Bh. planinari u svjetskim velegorjima – kronologija uspona”

Olimp, vrh Mitikas – “Planina bogova”

Olimp (grč. Όλυμπος) je, prema mitologiji stanovnika antičke Grčke, sveta planina na kojoj su živjeli njihovi bogovi. Skup olimpijskih bogova grčkog Panteona sastojao se od dvanaest božanstava. U hijerarhiji je bio veći broj od ovoga a prema važnosti zastupljeni su sljedeći bogovi: Zeus (vrhovni Bog), Apolon, Ares, Afrodita, Artemida, Atena, Demetra, Dionis, Hefest, Hera, HermesNastavi čitati “Olimp, vrh Mitikas – “Planina bogova””

Blagajska tekija na Buni

Za Blagajsku tekiju na Buni vežu se dvije legende. Prema prvoj legendi, koju narod priča u Blagaju, za vrijeme vladavine Osmanlija, pred sami sumrak jašući na bijelom konju kroz čaršiju je prošao starac duge sijede brade, odjeven u zelenoj odori i sarukom (šalom) na glavi. Otišao je prema vrelu Bune. Ljudi su upravo tada klanjaliNastavi čitati “Blagajska tekija na Buni”

Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske”

Bohinjsko jezero nalazi se na sjeverozapadu Slovenije u regiji Gorenjska. Smješteno je na 526 metara nadmorske visine u Bohinju, dubokoj kotlini na južnoj strani Julijskih Alpa. Jezero je ledenjačko-tektonskog porijekla. Hidrološki pripada slivu Crnog mora. Glavni pritok jezera je rijeka Savica. Više od trećine vode teče u jezero iz podzemnih krških izvora ispod površine jezeraNastavi čitati “Bohinjsko jezero – “Dragulj Gorenjske””