Braco Babić

Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske” izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi”

Jahorina – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Jahorina – kronologija povijesnih događaja”

Meteorološka opservatorija na vrhu Bjelašnice

Meteorološka osmatranja u Bosni i Hercegovini počinju sa prvim vojničkim stanicama osamdesetih godina devetnaestog vijeka. Godine 1892., Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine osniva mrežu meteoroloških stanica sa opremom tadašnjeg zavoda u Sarajevu. Godine 1894., izgrađena je meteorološka opservatorija na najvišem vrhu Bjelašnice, na nadmorskoj visini 2067 m. Ideja za postavljanje meteorološke opservatorije na vrhu BjelašniceNastavi čitati “Meteorološka opservatorija na vrhu Bjelašnice”

Kenan Husremović, Sjećanja sa Rakitnice

Knjiga sadrži dnevničke zapise autora Kenana Husremovića sa njegovog višegodišnjeg planinarenja u području Zabjelašnice i kanjona rijeke Rakitnice. Opis tura ilustrovan je mnogobrojnim fotografijama planinskih sela i izazovnih vrhova po kojima je ovaj planinski kraj nadaleko poznat, skrivenim dolinama i stočarskim katunima kojih je iz dana u dan sve manje. Oduševljen ljepotama Bjelašnice, Visočice iNastavi čitati “Kenan Husremović, Sjećanja sa Rakitnice”

Arheološko područje u Ratajama

U selu Rataja nalaze se ruševni ostaci kule begovske obitelji Čengić. U blizini kule nalazi se i ćelija sa grobnicom uklesana u stijeni, koju mještani nazivaju Pećina ili Svečev grob. Selo je udaljeno oko 1,5 km zapadno od mjestašca Miljevina (na putu Sarajevo – Foča). Obilazak arheološkog kompleksa najbolje je započeti od istaknute stijene u kojojNastavi čitati “Arheološko područje u Ratajama”

Durmitorski bogazi

Bogaz je strana riječ turskog podrijetla i znači grlo, ždrijelo, ali i planinski tjesnac – neprohodno mjesto. U durmitorskom kraju ova riječ je poprimila novo značenje: osmatračnica, lovačka čeka za divlje zvijeri. U planinskom masivu Durmitora ima nekoliko bogaza koji su nazvani po imenima lovaca. Najpoznatiji su Minin bogaz po imenu Mine Šimšala; drugi jeNastavi čitati “Durmitorski bogazi”

Titov vrh na Šar-planini

Titov vrh (albanski: Maja e Titos) je najviši vrh Šar-planine (albanski: Malet e Sharrit) sa 2748 metara nadmorske visine. Masiv Šar-planine se prostire u graničnom području triju država: u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, južnom dijelu Kosova i istočnom dijelu Albanije. Titov vrh je drugi najviši vrh u Sjevernoj Makedoniji. U bivšoj SFR Jugoslaviji bio jeNastavi čitati “Titov vrh na Šar-planini”

Izvor Kupe

Izvor Kupe, jedno je od najjačih, najrasprostranjenijih i najdubljih vrela Hrvatske. Nalazi se unutar područja Nacionalnog parka Risnjak, kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Izvire iz Kupeškoga jezera (321 m/nv), podno stijena Kupičkoga vrha (900 m/nv). Izvorište je veličine 10 ha, a prosječni istjek 283 m³/s. Velika količina vodene mase na izvorištu je oblikovala prelijepoNastavi čitati “Izvor Kupe”

Kraljeva Sutjeska

Kraljeva Sutjeska je živopisno mjestašce, smješteno na 502 metra nadmorske visine u tijesnoj kotlini koju je formirala rijeka Trstionica. Po tome je mjesto i dobilo ime “Sutjeska”. Nalazi se sjeveroistočno od Kaknja od kojeg je udaljeno oko 12 km. Kraljeva Sutjeska je dugi niz godina bila sjedište bosanskih banova i kraljeva. Vladarski dvor u SutjesciNastavi čitati “Kraljeva Sutjeska”

Bukumirsko jezero u Kučkoj krajini

Kučka krajina je planinski kraj u kojem su odvajkada boravili stočari iz crnogorskog plemena Kuči, po kojima je ovaj kraj dobio ime. Bujni pašnjaci kojima obiluju ove planine privukle su još jedno drevno pleme – Bukumire, koje se naselilo na prostorima oko Bukumirskog jezera. Bili su to miroljubivi ljudi koji su voljeli da žive uNastavi čitati “Bukumirsko jezero u Kučkoj krajini”