Category Archives: Legende

Za Blagajsku tekiju na Buni vežu se dvije legende. Prema prvoj legendi, koju narod priča u Blagaju, za vrijeme vladavine Osmanlija, pred sami sumrak jašući na bijelom konju kroz čaršiju je prošao starac duge sijede brade, odjeven u zelenoj odori i sarukom (šalom) na glavi. Otišao je prema vrelu Bune. Ljudi su upravo tada klanjaliNastavi čitati “Blagajska tekija na Buni”

Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Nalazi se na južnim padinama vrha Subre (1679 m/nv). Guvno je elipsastog oblika, sačinjeno od kompaktnog krečnjaka i odvojeno dubokim usjekom od okolnog područja. To je surovi planinski predjel gdje preovladava ljuti krš, prepun dubokih jama i škrapa, koji ljudska mašta teško može dočarati. Ipak ovajNastavi čitati “Vilino guvno na Orjenu  “

Po narodnom predanju u davnoj prošlosti hercegovački stočari – Humljani, obavljali su jedan neuobičajen mistični obred jedinstven u našim planinama. Naime, oni su na najvišem vrhu Visočice ostavljali kriške sira u znak zahvalnosti što im je ova planina pružila izdašnu ispašu za stoku. Obred se obavljao na kraju svake ljetne sezone i potiče iz drevnihNastavi čitati “Vrh Džamija na Visočici  “

Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nemuna) je atraktivna gorska skupina koja svojim kontrastima i visinom, te izazovnim vrhovima, privlači veliki broj planinara i ljubitelja prirode. Nalaze se u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku, koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Ukupna površina Prokletija iznosi oko 3500 km². Zauzimaju površinu od Skadarskog jezera doNastavi čitati “Prokletije – “Proklete planine”   “

Bogaz je strana riječ turskog podrijetla i znači grlo, ždrijelo, ali i planinski tjesnac – neprohodno mjesto. U durmitorskom kraju ova riječ je poprimila novo značenje: osmatračnica, lovačka čeka za divlje zvijeri. U planinskom masivu Durmitora ima nekoliko bogaza koji su nazvani po imenima lovaca. Najpoznatiji su Minin bogaz po imenu Mine Šimšala; drugi jeNastavi čitati “Durmitorski bogazi”

Kučka krajina je planinski kraj u kojem su odvajkada boravili stočari iz crnogorskog plemena Kuči, po kojima je ovaj kraj dobio ime. Bujni pašnjaci kojima obiluju ove planine privukle su još jedno drevno pleme – Bukumire, koje se naselilo na prostorima oko Bukumirskog jezera. Bili su to miroljubivi ljudi koji su voljeli da žive uNastavi čitati “Bukumirsko jezero u Kučkoj krajini”

Na visoravni između Bjelašnice i Treskavice podno Hojte (1672 m/nv) u blizini sela Ledići nalazi se nekoliko izdašnih vrela koja predstavljaju svojevrsnu prirodnu rijetkost i krajolik za odmor i rekreaciju koje treba urediti i zaštiti. Pažnju ljubiteljima prirode privlače: vrelo Senabot i Husrevbegova vrela na Husremovcu, vrelo Zbišće u selu Ledići i slapovi na LedićkomNastavi čitati “Vrelo Senabot kod Ledića”

Jednog je dana krenuo u lov Ćiro Stijepović sa svojim sinom jedincem. Ćiro je bio čuveni lovac, za njega se govorilo da je kroz bačen prsten u zrak mogao strijelu proturiti. Lovili su cio dan i ulovili nekoliko divokoza, ali im umakne jedan veliki divojarac. Oni se tada dadoše u potjeru za njim, a onNastavi čitati “Ćirova pećina na Bobotovom kuku”

Za Kozju Ćupriju vezano je narodno predanje koje govori o dvojici braće Mehmedu i Sinanu, kako su čuvajući koze u blizini gaza na Miljacki, gdje se danas nalazi ova ćuprija, našli blago skriveno u jednoj pećini na Jarčedolima. Kad su blago podijelili na jednake dijelove, Mehmed sagradi most preko Miljacke, koju narod nazva Kozja Ćuprija,Nastavi čitati “Kozja Ćuprija na Miljacki”

Hajdučka vrata nalaze se u istočnom dijelu hercegovačke planine Čvrsnice. Smještena su na 2000 m/nv u stjenovitom grebenu iznad Strmenice. Hajdučka vrata su oblika velikog kamenog prstena, promjera oko 5 m. Od Hajdučkih vrata pruža se širok vidik na dolinu Divu Grabovicu, Mezića stijene, vrhove Mali Medvjed, Veliki Medvjed, Pesti brdo (Ploča), Veliki Kuk iNastavi čitati “Hajdučka vrata na Čvrsnici”