Category Archives: Legende

Po narodnom predanju u davnoj prošlosti hercegovački stočari – Humljani, obavljali su jedan neuobičajen mistični obred jedinstven u našim planinama. Naime, oni su na najvišem vrhu Visočice ostavljali kriške sira u znak zahvalnosti što im je ova planina pružila izdašnu ispašu za stoku. Obred se obavljao na kraju svake ljetne sezone i potiče iz drevnihNastavi čitati “Vrh Džamija na Visočici  “

Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nemuna) je atraktivna gorska skupina koja svojim kontrastima i visinom, te izazovnim vrhovima, privlači veliki broj planinara i ljubitelja prirode. Nalaze se u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku, koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Ukupna površina Prokletija iznosi oko 3500 km². Zauzimaju površinu od Skadarskog jezera doNastavi čitati “Prokletije – “Proklete planine”   “

Bogaz je strana riječ turskog podrijetla i znači grlo, ždrijelo, ali i planinski tjesnac – neprohodno mjesto. U durmitorskom kraju ova riječ je poprimila novo značenje: osmatračnica, lovačka čeka za divlje zvijeri. U planinskom masivu Durmitora ima nekoliko bogaza koji su nazvani po imenima lovaca. Najpoznatiji su Minin bogaz po imenu Mine Šimšala; drugi jeNastavi čitati “Durmitorski bogazi”

Kučka krajina je planinski kraj u kojem su odvajkada boravili stočari iz crnogorskog plemena Kuči, po kojima je ovaj kraj dobio ime. Bujni pašnjaci kojima obiluju ove planine privukle su još jedno drevno pleme – Bukumire, koje se naselilo na prostorima oko Bukumirskog jezera. Bili su to miroljubivi ljudi koji su voljeli da žive uNastavi čitati “Bukumirsko jezero u Kučkoj krajini”

Na visoravni između Bjelašnice i Treskavice podno Hojte (1672 m/nv) u blizini sela Ledići nalazi se nekoliko izdašnih vrela koja predstavljaju svojevrsnu prirodnu rijetkost i krajolik za odmor i rekreaciju koje treba urediti i zaštiti. Pažnju ljubiteljima prirode privlače: vrelo Senabot i Husrevbegova vrela na Husremovcu, vrelo Zbišće u selu Ledići i slapovi na LedićkomNastavi čitati “Vrelo Senabot kod Ledića”

Jednog dana krenuo je u lov Ćiro Stijepović sa svojim sinom jedincem. Ćiro je bio čuveni lovac, za njega se govorilo da je mogao strijelu kroz bačen prsten u zrak proturiti. Lovili su cio dan i dosta divokoza ulovili, ali im umakne jedan ogroman divojarac. Oni se tada dadoše u potjeru za njim, a onNastavi čitati “Ćirova pećina na Bobotovom kuku”

Za Kozju Ćupriju vezano je narodno predanje koje govori o dvojici braće Mehmedu i Sinanu, kako su čuvajući koze u blizini gaza na Miljacki, gdje se danas nalazi ova ćuprija, našli blago skriveno u jednoj pećini na Jarčedolima. Kad su blago podijelili na jednake dijelove, Mehmed sagradi most preko Miljacke, koju narod nazva Kozja Ćuprija,Nastavi čitati “Kozja Ćuprija na Miljacki”

Hajdučka vrata nalaze se u istočnom dijelu hercegovačke planine Čvrsnice. Smještena su na 2000 m/nv u stjenovitom grebenu iznad Strmenice. Hajdučka vrata su oblika velikog kamenog prstena, promjera oko 5 m. Od Hajdučkih vrata pruža se širok vidik na dolinu Divu Grabovicu, Mezića stijene, vrhove Mali Medvjed, Veliki Medvjed, Pesti brdo (Ploča), Veliki Kuk iNastavi čitati “Hajdučka vrata na Čvrsnici”