Jednog je dana krenuo u lov Ćiro Stijepović sa svojim sinom jedincem. Ćiro je bio čuveni lovac, za njega se govorilo da je kroz bačen prsten u zrak mogao strijelu proturiti. Lovili su cio dan i ulovili nekoliko divokoza, ali im umakne jedan veliki divojarac. Oni se tada dadoše u potjeru za njim, a on ih malo po malo odmami na najviši vrh Durmitora – Bobotov kuk.
Stari i iskusni lovac Ćiro je htjeo baš njega da ulovi te naredi sinu da prođe s druge strane vrha kako bi ga otuda potjerao prema njemu. Sin posluša oca, i kad se Ćiro popeo na najviše tjeme Bobotovog kuka veliki divojarac mu je opet umako i sakrio se nešto niže ispod vrha pod jednom okapinom (kamena streha, polupećinica). Dan je već bio na izmaku i pred sami sumrak krenuo je Ćiro za divojarcem. U tami ispod okapine ugledao je obrise divojarca, zetegne luk i odape strijelu. Istog trenutka se začuo ljudski vrisak. Ćiro brzo pritrča i ugleda kako leži njegov sin jedinac, bio je mrtav, iz čela mu je virila krvava strijela.
Kažu da se od tada Ćiro nikada lovom nije bavio, a kamena okapina gdje se dogodio ovaj tragičan slučaj i danas nosi njegovo ime – Ćirova pećina. Ovo je jedna od mnogih legendi koju Durmitorci prenose s koljena na koljena i rado ih pripovjedaju na sijelima u dugim zimskim noćima.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Planina Durmitor
Durmitor je jedna od najvećih i najljepših planina u planinskom masivu Dinarida. Prostrana durmitorska visoravan ispresjecana je dubokim kanjonskim dolinama Tare, Drage, Sušice i Komarnice. Kanjon rijeke Tare (dubine oko 1300 m) je najdublji u Europi. Na Durmitoru je ukupno 48 vrhova preko 2000 metara nadmorske visine a među njima je najviši vrh Bobotov kuk (2523 m/nv).
Posebnu draž i ljepotu Durmitoru daje 18 ledenjačkih jezera smještena na nadmorskoj visini od preko 1400 m. Najveće i najdublje od njih je Crno jezero (1416 m/nv) u podnožju markantnog vrha Mali Međed (2223 m/nv). Najveće naselje je Žabljak (1450 m/nv) i ujedno na najvišoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori. Žabljak je zimi skijaški, a ljeti planinarski centar.
Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, prevladala je da Nacionalni park Durmitor bude uvršten na UNESCO Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (od 1980 god.).
UNESCO-vim programom “Čovjek i biosfera” rijeka Tara i njena kanjonska dolina, uvrštena je u svjetske ekološke rezervate biosfere (od 1977. god.).
Pristup:
Do najvišeg vrha Durmitora – Bobotov kuk (2523 m/nv) stiže se markiranim planinarskim stazama iz tri pravca.
1. Od Žabljaka (1450 m/nv), “A“ varijanta: Jakšića mlin – Inđini dolovi – Lokvice (Stari katun) – Korita – Ledena pećina – Valoviti do – Velika previja – Bobotov kuk 5 h i 30 min.; “B“ varijanta: preko katuna u Velikim lokvicama i Biljegovog dola 5 h i 30 min;
2. Od Sedla (1907 m/nv): Uvito ždrijelo – Surutka – Zeleni vir – Velika previja – Bobotov kuk 3 h;
3. Od Dobrog dola (1722 m/nv): Urdeni do – Mliječni do – Zeleni vir – Velika previja – Bobotov kuk 2 h i 30 min.
Napomena: Sve tri navedene staze sastaju se kod raskršća na Velikoj previji (2351 m/nv). Staze br. 2 i 3 sastaju se na Zelenom viru (2028 m/nv), dalje istom stazom do raskršća na Velikoj previji.
Naslovna slika: Durmitor, pogled na vrhove slijeva nadesno: Šareni pasovi (2248 m/nv), prijevoj Samar (2075 m/nv), Đevojka (2440 m/nv) i Bobotov kuk (2523 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 