Braco Babić

Zaštićeni pejzaž “Bijambare“

Područje Bijambare kod sela Krivajevići na Nišićkoj visoravni zakonom je proglašeno 2003. godine zaštićenim područjem pete kategorije – “zaštićeni pejzaž“. Područje obuhvata prostor između Bijambarskih pećina na sjeveru, Motika na istoku i Dugih strana, odnosno Borka na jugu, u površini od 497,00 ha. U tom planinskom predjelu prosječne nadmorske visine 950 metara naizmjenično se smjenjujuNastavi čitati “Zaštićeni pejzaž “Bijambare“”

Umoljanska džamija na Bjelašnici

Na ulazu u selo Umoljani sa desne strane puta uzdiže se džamija koja je u 20. stoljeću “preživjela“ tri rata. O njenoj opstojnosti na vjetrometini povijesti u narodu se ispredaju mnoge priče i legende. Na prostoru Balkana u minulim ratovima srušeni su mnogi sakralni objekti. U Bosni i Hercegovini srušeno je 613 džamija, 218 mesdžida,Nastavi čitati “Umoljanska džamija na Bjelašnici”

Prokletije / Bjeshkët e Nemuna

Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nemuna) nalaze se u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Administrativnim granicama ovaj, po mnogo čemu specifičan i jedinstven planinski prostor Balkana i Europe, podijeljen je na tri dijela – crnogorske, albanske i kosovske Prokletije. Prokletije su jedan duži vremenski period bileNastavi čitati “Prokletije / Bjeshkët e Nemuna”

Ohrid i Ohridsko jezero

Ohrid je vodeće turističko središte Republike Sjeverne Makedonije. Ohridska starogradska jezgra je smještena na stjenovitom brdu (hridu) iznad jezera po čemu je grad dobio ime – Ohrid. Na vršnom tjemenu brda uzdižu se visoki bedemi Samuilove tvrđave, posljednjeg makedonskog cara. Tvrđava je povijesni spomenik važan za makedonsku državnost, obnovljena je 2003. godine i jedna jeNastavi čitati “Ohrid i Ohridsko jezero”

Vis – “Tajnoviti otok”

Vis je najistureniji naseljeni hrvatski otok na Jadranskom moru, pogodan za ljetovanje i sportove na vodi ali i druge rekreativne sportove na otvorenom. Naime, na otoku su putokaznim tablama i odgovarajućom signalizacijom obilježene mnoge planinarske i biciklističke staze. Posjeta Visu izvan ljetne turističke sezone, u rano proljeće, za nas planinare koji dolazimo “s kopna” pružaNastavi čitati “Vis – “Tajnoviti otok””

Vrelo Ajvatovica kod Prusca

Vrelo Ajvatovica je najveće dovište muslimana i jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Ime je dobilo po Ajvaz-dedi za kojeg legenda kaže da je nastojao dovesti vodu sa ovog vrela u mjesto Prusac, koje je oskudijevalo pitkom vodom. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se velika stijena široka oko 70 i visoka oko 30Nastavi čitati “Vrelo Ajvatovica kod Prusca”

Himalaji, Nepal – exp. “Mera Peak 2009“

Iz dnevnika Brace Babića: Putovanje i pohod na himalajski vrh Mera Peak (6476 m) u Nepalu je trajalo od 12. oktobra do 4. novembra 2009. godine. Ono što je nas privuklo da učestvujemo u pohodu na Mera Peak je to što se ne radi o standarnoj ruti na koju se masovno ide. Za razliku odNastavi čitati “Himalaji, Nepal – exp. “Mera Peak 2009“”

Stari grad Bobovac

Bobovac je bio ključ Bosanskog kraljevstva, administrativno-vojni centar, mjesto gdje se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu su sahranjeni bosanski kraljevi Stjepan Ostoja, Tvrtko II. i Stjepan Tomaš. U pisanim dokumentima prvi put se spominje 1350. godine. Bosansko Kraljevstvo je kroz minula stoljeća imalo nekoliko prijestolnica: Visoki, Sutjesku, Bobovac i Jajce. Bobovac je status bosanske prijestolniceNastavi čitati “Stari grad Bobovac”

Braco Babić: Planinarenjem do zdravlja

Da bi uživali u planini i planinarenju ne smijemo ni u jednom trenutku biti na granici iscrpljenosti. U planinu idemo onoliko daleko i visoko koliko nam je potrebno da se bez naročitog naprezanja i umora vratimo na mjesto s kojeg smo krenuli na početku ture. Zato prije polaska na planinu moramo se pobrinuti da svojuNastavi čitati “Braco Babić: Planinarenjem do zdravlja”

Prenjske tragedije

Na Prenju, jednoj od najljepših bosanskohercegovačkih planina, dogodilo se nekoliko nesreća u kojima su smrtno stradali planinari. Također je bilo i nesreća koje su završile s teškim povredama. Nažalost nesreće u planini se događaju iz raznih razloga a najčešće zbog loših vremenskih uvjeta, nedovoljne psihofizičke kondicije, nepoznavanja terena ili nedostatka odgovarajuće planinarske opreme. Tragedije kojeNastavi čitati “Prenjske tragedije”