U dolini rijeke Drežnice, krajem 19. stoljeća živio je neki vješt lovac poznat po imenu Mezić. Često je odlazio u lov na divokoze po kojima je Čvrsnica bila nadaleko poznata. Strast za lovom dovela ga jednog dana u vrletima Dive Grabovice. Krenuo je koritom Radave tragajući za divokozama. Malo, pomalo stigao je do pod velikeNastavi čitati “Mezića stijene na Čvrsnici”
Author Archives: Braco Babić
365 vrela na Treskavici
Po narodnom predanju jednom davno dvojica trgovaca stokom vraćajući se kući sa pijace iz Sarajeva zakasnili su i mrak ih je zatekao usred planine Treskavice. Morali su zanoćiti daleko od svoje kuće. Bojali su se vila i vilenjaka o kojima je narod na sijelima pripovjedao strašne priče. Smislili su plan kako da ih prevare, iNastavi čitati “365 vrela na Treskavici”
Lala Mulalić – Stajić, Moj put
S Lalom Mulalić – Stajić povodom izlaska iz štampe njene knjige Moj put razgovarao je glavni i odgovorni urednik ovog izdanja Braco Babić Piše: Braco Babić, Sarajevo, april 2010. god. O čemu govori Vaša knjiga Moj put? Knjigu čini izbor od 30 priča iz mog planinarskog života. Iz dnevnika koji sam vodila izabrala sam interesantneNastavi čitati “Lala Mulalić – Stajić, Moj put”
Braco Babić: Sačuvajmo prirodu za buduće naraštaje
Razgovor sa Bracom Babićem, sarajevskim planinarom, o zaštiti prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini. Asaf Bečirović, Magazin START BiH, br. 472, 07.03.2017. Fotografije: Braco Babić Nadzornik ste parkova prirode, planinarski i turistički vodič. Šta je park prirode, koliko ih ima u BiH i šta ih krasi? Park prirode je zaštićeno područje od posebneNastavi čitati “Braco Babić: Sačuvajmo prirodu za buduće naraštaje”
Prenj – kronologija povijesnih događaja
21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Prenj – kronologija povijesnih događaja”
Planinska jezera Bosne i Hercegovine
Planinska jezera u Bosni i Hercegovini se, na žalost, nalaze u završnoj evolutivnoj fazi razvoja i neka od njih već su, poodavno, poprimila odlike močvara ili bara. Do nekih jezera se može doći automobilom i s pravom postoji bojazan o sve većoj ugroženosti i nestanku ovih prelijepih “gorskih očiju“ koja svojom bistrom vodom ukrašavaju našaNastavi čitati “Planinska jezera Bosne i Hercegovine”
Travnička kronologija
Grad Travnik (503 m/nv) je smješten u uskoj dolini kojom protiče rijeka Lašva, okružen planinama Vilenice (Kicelj 1235 m/nv) sa juga i Vlašićem (Paljenik 1933 m/nv) sa sjevera. Travnik se nalazi oko 90 km sjeverozapadno od Sarajeva na glavnom magistralnom putu M5 koji je povezan sa svim važnijim magistralnim pravcima u BiH. Pogodan geografski položaj,Nastavi čitati “Travnička kronologija”
Treskavica, topografska karta – Ćaba i Treskač
Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova,Nastavi čitati “Treskavica, topografska karta – Ćaba i Treskač”
Uzeir Beširović – Bešo, Bosanskohercegovačke planine 1958 – 1988
Udruženje planinarsko društvo “Treskavica“ Sarajevo u želji da sačuva sjećanje na svog člana Uzeira Beširovića povodom desetogodišnjice od smrti izdalo je monografiju koja sadrži priče i fotografije iz njegove obimne i vrijedne zaostavštine. Za ovu monografiju izdvojili smo samo jedan dio iz brojnih zapisa i fotografija sa bosanskohercegovačkih planina koji obuhvataju period njegovih planinarskih iNastavi čitati “Uzeir Beširović – Bešo, Bosanskohercegovačke planine 1958 – 1988”
Hrlin greb na Visočici
Legendu o Hrlinom grebu na planini Visočici prvi put sam čuo od hodže Zejnila ef. Bibera i po njegovom sam je kazivanju zapisao u svoj planinarski dnevnik. Na višednevnoj planinarskoj turi po Visočici koja je trajala od 8.- 10.8.1997. godine konačili smo u hodžinoj kući u selu Luka (na području Bjelimići). Na tim turama tadaNastavi čitati “Hrlin greb na Visočici”