Zabjelašnica

Zabjelašnica je visokoplaninsko područje smješteno u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Područje je omeđeno planinama: Bjelašnicom  (2067 m/nv), Treskavicom (2086 m/nv) i Visočicom (1967 m/nv). Zabjelašnica je poznata po izuzetnoj lijepoti krajolika i često je posjećuju planinari i ljubitelji prirode. Cijelo područje se odlikuje visokim stepenom biodiverziteta i endemizma. Najveću pažnju privlači bogatstvo flore iNastavi čitati “Zabjelašnica”

Slap Savica – “Vrelo života”

Slap Savica je jedno od najzanimljivijih i najpoznatijih slovenskih turističkih odredišta. Nalazi se u Julijskim Alpama na sjeverozapadu Slovenije, pod okriljem moćnog Triglava, u blizini Bohinjskog jezera. Visok je 78 metara i slijeva se iz Crnog jezera, jedno od mnogih iz poznate Doline Triglavskih jezera. Prizor je izuzetno privlačan, naročito u proljeće kada se otapaNastavi čitati “Slap Savica – “Vrelo života””

Ishak Pasha Palace, Doğubayazit – Türkiye

Ishak – Paša palača (turski: İshak Paşa Sarayi) nalazi se kod Doğubayazita u pokrajini Ağri – na istoku Turske. Palača je sagrađena na Putu svile u blizini iranske granice i planine Ararat. Jedan je od rijetkih primjeraka preživjelih povijesnih osmanskih palača.Godišnje palaču posjeti više od 100.000 turista. Palača je prikazana na naličju turske novčanice odNastavi čitati “Ishak Pasha Palace, Doğubayazit – Türkiye”

Vrelo Senabot kod Ledića

Na visoravni između Bjelašnice i Treskavice podno Hojte (1672 m/nv) u blizini sela Ledići nalazi se nekoliko izdašnih vrela koja predstavljaju svojevrsnu prirodnu rijetkost i krajolik za odmor i rekreaciju koje treba urediti i zaštiti. Pažnju ljubiteljima prirode privlače: vrelo Senabot i Husrevbegova vrela na Husremovcu, vrelo Zbišće u selu Ledići i slapovi na LedićkomNastavi čitati “Vrelo Senabot kod Ledića”

Planinska grupa Vranica – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Planinska grupa Vranica – kronologija povijesnih događaja”

Ćirova pećina na Bobotovom kuku

Jednog je dana krenuo u lov Ćiro Stijepović sa svojim sinom jedincem. Ćiro je bio čuveni lovac, za njega se govorilo da je kroz bačen prsten u zrak mogao strijelu proturiti. Lovili su cio dan i ulovili nekoliko divokoza, ali im umakne jedan veliki divojarac. Oni se tada dadoše u potjeru za njim, a onNastavi čitati “Ćirova pećina na Bobotovom kuku”

Lastovo – “Carski otok“

Lastovo je mali udaljeni otok na Jadranu poznat po mnogim skrivenim plažama i uvalama idealnim za odmor, daleko od gužve i buke, kristalno čisto more i svjetionici na stjenovitim hridima privlače veliki broj turista. Do Lastova se stiže iz Splita trajektom na redovnoj liniji. Nakon Splitskih vrata između Šolte s jedne i Brača s drugeNastavi čitati “Lastovo – “Carski otok“”

TD “Prijatelj Prirode“ na Prenju

Turističko društvo “Prijatelj Prirode“ osnovano je u Sarajevu 4.4.1905. godine na inicijativu nekoliko radnika koji su radili u Željezničkoj radionici u Sarajevu. Osnivanje Društva i njegovu aktivnost podržalo je austrijsko međunarodno turističko društvo “Die Naturfreunde” u Beču.Cilj ovog Društva je da radnike u većem broju izvodi u prirodu, u planini i šumama da se moguNastavi čitati “TD “Prijatelj Prirode“ na Prenju”

Kozja Ćuprija na Miljacki

Za Kozju Ćupriju vezano je narodno predanje koje govori o dvojici braće Mehmedu i Sinanu, kako su čuvajući koze u blizini gaza na Miljacki, gdje se danas nalazi ova ćuprija, našli blago skriveno u jednoj pećini na Jarčedolima. Kad su blago podijelili na jednake dijelove, Mehmed sagradi most preko Miljacke, koju narod nazva Kozja Ćuprija,Nastavi čitati “Kozja Ćuprija na Miljacki”

Nekropole po planinama Bosne i Hercegovine

Po planinama Bosne i Hercegovine susrećemo mnoge nekropole (grč. nekros – mrtav, polis – grad) i nadgrobne spomenike: gomile (gromile), stećke, križeve i nišane koji svjedoče o našoj hiljadugodišnjoj kulturi, tradiciji i običajima. Najčešće se nalaze na uzvisinama, brežuljcima, zaravnima brijegova kao i pored drevnih karavanskih i stočarskih puteva.Zbog teške pristupačnosti i zabačenosti terena naNastavi čitati “Nekropole po planinama Bosne i Hercegovine”