Tvrđave Prilep i Kulina su smještene jedna nasuprot druge na samom izlazu iz kanjona rijeke Bistrice. Nalaze se oko 2,5 km nizvodno od Miljevine, malog mjesta kod Foče. Ove dvije srednjovjekovne utvrde nalazile su se na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i karavanski put još iz vremena Rimljana. Vjerojatno su služile kao kule-stražarnice u širem tvrđavskom sistemu župe Bistrice u Gornjem Podrinju.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Bosna i Hercegovina je jedna od najstarijih država na Balkanu. O njenoj hiljadugodišnjoj postojanosti svjedoče mnogi srednjovjekovni utvrđeni gradovi. Među njima se ubrajaju i tvrđave Prilep i Kulina na Bistrici.
Tvrđava Prilep
Prilep je smješten na desnoj strani kanjona Bistrice na lokalitetu Hodža (791 m/nv), kod sela Gornja Kuta. Srednjovjekovni grad Prilep spominje se u dubrovačkim izvorima 28.2.1392. godine. U posjedu herceg Stjepana Vukčića Kosače spominje se 1454. godine. Pod Osmansku vlast pao je 1465-66. godine. Nema podataka da li su Osmanlije u njemu držali posadu. Nema ni tragova tabija. Arheolozi nisu istraživali ovaj grad. Ostaci grada su sada obrasli šikarom i visokom vegetacijom. Grad se sastojao od glavne utvrde i većeg prostora nepravilnog četvorougla ograđenog bedemima veličine 38 x 35 m. U ovom povelikom oboru bilo je nekoliko stambenih zgrada čiji su ostaci i danas vidljivi. Glavna utvrda se sastojala od tri kvadratične kule od kojih su prva i druga bile povezane bedemom, dok je treća, slobodnostojeća bila zaštićena vlastitim bedemom sa tri strane. Prva kula je imala vanjsku stranu kvadrata oko 4 m, druga oko 5,5 m, a treća oko 5 m. Debljina zidova kula je bila oko 1,20 m, a debljina je varirala od 0,70 m – 1,00 m. Ukupna površina grada je oko 150 m². Prilep je velika utvrda priljepljena uz liticu, odakle mu vjerovatno potječe naziv. U podnožju prve kule na sjevernoj strani nalazi se manja pećina sa grobnicom. Sarkofag u grobnici je isklesan u “živoj“ stijeni. Nema podataka ko je ovdje bio sahranjen. U blizini utvrde se nalazi srednjovjekovna nekropola sa nekoliko stećaka.
Tvrđava Kulina
Kulina je smještena na lijevoj strani kanjona Bistrice na lokalitetu Čelina (830 m/nv), kod sela Donji Budanj. Pretpostavlja se da je tvrđava sagrađena u 14-15. vijeku. Prema ovoj dataciji bila je u posjedu vlastele iz dinastije Kosača. Ne pominje se u dosad poznatim pisanim izvorima. Arheolozi nisu istraživali ovaj grad. Ostaci grada su sada obrasli šikarom i visokom vegetacijom. Tvrđava je sagrađena na najvišem tjemenu litice visoke oko 350 m. Osnovu utvrđenja čine bedemi koji zatvaraju plato ukupne površine oko 65 m². U sjeverozapadnom dijelu otkriveni su tragovi četiri polukružne kule prečnika 2,5 m. Utvrđenje je imalo dvije zgrade veličine 4 x 9 m i cisternu za vodu čiji su ostaci i danas vidljivi. Pokraj ostataka utvde se nalaze i dvije kamene stolice (sofe) isklesane u “živoj” stijeni. Sa vidikovca kod tvrđave se pruža lijep pogled na kanjon rijeke Bistrice, susjednu tvrđavu Prilep, sela Donja i Gornja Kuta i vrh Kmur (1508 m/nv). U blizini sela Donji Budanj (680 m/nv) se nalaze i pješčane piramide kao jedinstven prirodni fenomen zanimljive forme i kolorita. Na tom se području nalaze i četiri pećine: Tamnica, Toplica, Ledenjača i Mala Kutlača. Na Čelini se nalazi i srednovjekovna nekropola Grabe sa nekoliko stećaka.
Ekipa BHRT je posjetila tvrđave Prilep i Kulinu na Bistrici i zabilježila u kakvom su stanju danas. Pogledajte dokumentarni film koji je tom prilikom snimljen, kliknite na link:
Naslovna slika: Panorama sa vidikovca na Kulini (830 m/nv)
Pronađite svoj unutrašnji mir i postignite uspjeh, bez sagorijevanja.
U današnjem svijetu, obilježenom globalnim izazovima, mnogi se suočavaju s visokom dozom stresa. Ratovi, sukobi, inflacija, konstantan pritisak na poslu, lični problemi i svakodnevna životna borba utiču na naše mentalno i fizičko zdravlje. Visok krvni pritisak, ubrzan rad srca, emocionalna nestabilnost, gubitak energije, samo su neke od posljedica stresa.
Kako, usprkos tolikom stresu, ostati pametan i zdrav i pri tome još i uspjeti?
Ovo pitanje posebno pogađa lidere, menadžere i ambiciozne prezaposlene profesionalce koji se svakodnevno suočavaju s pritiscima i često cijenu svog uspjeha plaćaju zdravljem.
Odgovor se krije u praktikovanju Mindfulness-a.
Šta je Mindfulness?
Mindfulness je drevna vještina svjesnog usmjeravanja pažnje na sadašnji trenutak.
Iako ga često povezuju sa relaksacijom, Mindfulness nije tu da bismo se mi osjećali bolje, već da bismo postali bolji.
Mindfulness praksa obuhvata meditacije, vježbe disanja, meditativne šetnje, pokret i životne stavove. To je način života i filozofija koja današnjim liderima, menadžerima i ambicioznim profesionalcima može pomoći da:
Upravljaju stresom i ostanu zdravi.
Poboljšaju koncentraciju i donose ispravne odluke.
Razviju emocionalnu i socijalnu inteligenciju.
U današnjem svijetu, stres je neizbježan. Mindfulness nam pomaže da se nosimo s izazovima s lakoćom i sačuvamo zdravlje. U tome je ključna naša sposobnost da se nosimo sa problemima.Problemi će se uvijek pojavljivati, ali naša sposobnost da ih rješavamo se također može razvijati. Kroz redovno praktikovanje mindfulness tehnika, povećavamo našu mentalnu snagu i svakodnevno sebi stvaramo trenutke mentalnog odmora.
Za donošenje racionalnih i ispravnih odluka, lideri, menadžeri i profesionalci moraju posjedovati stabilan i fokusiran um. Mindfulness nam pomaže da upravljamo svojim mislima i emocijama. Mi nismo naše misli. Naš um je alat kojim mi možemo i trebamo upravljati, a ne da on upravlja nama. Lideri, menadžeri i profesionalci koji prakticiraju Mindfulness, efikasno usmjeravaju svoju energiju, održavaju svoje pshofizičko stanje u optimalnom stanju, postižu uspjeh lakše i grade kvalitetne odnose.
Uspješni lideri, menadžeri i profesionalci su svjesni svojih i tuđih emocija. Mindfulness im pomaže da budu prisutni u interakciji s drugima, stvarajući tako kvalitetne veze i snažan pozitivan uticaj na svoju okolinu.
Jednom od tehnika svjesnog disanja, fokusirajući se na sadašnji trenutak, postižemo usporavanje otkucaja srca, snižavanje krvnog pritiska i smanjenje stresa. Kroz redovnu praksu, razvijamo unutrašnji mir i spokoj.
Kako Mindfulness pomaže u postizanju uspjeha?
Uspješni ljudi znaju da je njihovo zdravlje ključno za dugoročni uspjeh.
Mindfulness liderima, menadžerima i ambicioznim profesionalcima omogućuje da:
Ostanu mentalno i fizički zdravi, usprkos pritiscima.
Postignu ciljeve i uspjeh, bez sagorijevanja.
Ostanu sabrani i fokusirani na rješenja.
Donose promišljene odluke.
Efikasno upravljaju svojom energijom i vremenom.
Inspiriraju i motiviraju svoj tim.
Imaju kvalitetne ljudske odnose.
Žive ispunjeno, sa više zadovoljstva.
O meni
Kao neko ko je prevazišao ekstremno stresne situacije, znam iz prve ruke koliko stres može naškoditi zdravlju. Također znam koliko Mindfulness donosi olakšanje i lično ga praktikujem svakodnevno. Kada god je moguće, to radim u prirodi, na mjestima koja me ispunjavaju energijom, gdje se mogu povezati sa sobom i univerzumom na dubokom nivou. Naročito volim raditi Mindfulness pokret koji je proizašao iz Ći Gonga i hodati svjesno po našim planinama, što se malo i vidi na videu.
🌿 Pridružite mi se na trenutak u mojoj mindful šetnji šumom do skrivenog vodopada i uživajte u zvuku vode.
Ponovite onoliko puta koliko Vam godi, dok ne osjetite da ste mentalno tu i da ste bolje, smireni.
Ovom vježbom ćete se opustiti, a može Vam pomoći i navečer da lakše zaspite.
4 sekunde udah – 7 zadrži dah – 8 izdah
Ovo je samo jedna od tehnika disanja. Svjesno disanje je jednostavna, a moćna tehnika kojom možemo da se oslobodimo osjećaja napetosti i prepterećenosti ili ako smo iscrpljeni, da se energiziramo.
Integracija u medicini i psihologiji
Zvanična medicina često samo smanjuje ili uklanja simptome uzrokovane stresom, ali ne rješava uzrok.
Mindfulness i koučing mogu da ponude snažnu podršku i nadopunu zvaničnoj zapadnoj medicini, ali je važno naglasiti da nisu zamjena za nju.
U radu sa svojim klijentima, kroz Mindfulness ih učim kako da se iznesu sa stresom i očuvaju svoje zdravlje, dok ih kroz koučing vodim ka rješenju problema i otklanjaju uzroka stresa, stvarajući pozitivnu promjenu u životu.
S obzirom na to da je Mindfulness priznat kao terapijska tehnika i sve se više integriše u psihološke programe za očuvanje mentalnog zdravlja širom svijeta, kombinacija ovih pristupa, ukoliko je potrebno, omogućava da klijenti postignu cjelovitiji i dugoročniji napredak po pitanju svog zdravlja.
Ako osjetite posljedice stresa po svoje zdravlje ili ga želite sačuvati, pozivam Vas na Mindfulness put buđenja svjesnosti:
Kroz moje transformativne radionice, individualne sesije i grupne treninge u prirodi, i Vi možete:
Ovladati vještinama upravljanja stresom.
Sačuvati i unaprijediti svoje psihofizičko stanje.
Izgraditi mentalnu snagu.
Unaprijediti emocionalnu i socijalnu inteligenciju.
Obnoviti životnu energiju i poboljšati san.
Postići svoje ciljeve, bez izgaranja.
Osloboditi se uzroka stresa i riješiti probleme koji Vas već dugo muče.
Kreirati pozitivnu životnu promjenu.
Integrirati Mindfulness u svoj svakodnevni život.
Povezati se sa sobom i prirodom na dubokom nivou.
Ja sam Elena Babić- Đaković, certificirana životna i poslovna trenerica (ICI), NLP Master (IN), certificirana Mindfulness Intensiv praktičarka (In-Me), a uskoro i certificirana Mindfulness trenerica (april 2025.). Osnažujem lidere, menadžere i ambiciozne profesionalce koji su pod pritiskom, da bolje upravljaju stresom i iznesu se sa svojim izazovima, naprave pozitivnu promjenu u životu i karijeri i postignu uspjeh kojem teže, bez žrtvovanja svog zdravlja. Kroz jedinstvene transformativne radionice, online, uživo u Sarajevu ili na okolnim planinama, podržavam svoje klijente kroz individualne, timske i grupne sesije i radionice.
Tri su načina kako Vas mogu podržati:
Individualne sesije
Grupne radonice
Rad sa timovima
Ne dozvolite da Vam stres i preopterećenost ugroze zdravlje i spriječe Vas da ostvarite svoj puni potencijal.
Ostvarujte svoje ciljeve sa lakoćom, zdravi i puni energije.
Prvi korak ka tome je da se upoznamo, da saznate više kako uz moju podršku možete uvesti Mindfulness u svoj život.
Rezervišite termin koji Vam odgovara na linku ispod, i vidimo se uskoro.
Joker PodCast Lutrija BiH; Urednik i voditelj: Sanjin Latifić; Gost: Braco Babić, planinarsko-turistički vodič; Sarajevo, 14.02.2025. god.
Kažu da u planinama živi sloboda. Čovjek se u planini na svježem i čistom zraku osjeća ugodno, fizički se osjeća bolje i duhovno vedrije. Kažu i da smo uistinu bili samo na onim mjestima do kojih smo došli pješke. Danas se družimo sa čovjekom koji se upravo pješice popeo na brojne planinske vrhove. Gospodin Braco Babić već više od šest decenija gaji jedinstvenu strast i entuzijazam kada je planinarenje u pitanju i veliko je zadovoljstvo ugostiti ga u Joker Podcastu Lutrija BiH. Vedro gospodine Braco, dobro došli i hvala na izdvojenom vremenu.
Konjička Bjelašnica je visoki planinski masiv koji se nalazi oko 3 km zračne linije sjeverno od najvišeg vrha Prenja (2103 m/nv). Masiv K. Bjelašnice je oivičen na istočnoj strani dolinom rijeke Bijele i Rakovim lazom, na zapadu dolinom rijeke Baščice i Bukovim lazom, na sjeveru šumovitom podgorinom Ljubinom i na jugu dolinom Tisovicom i Mliječnim dolom. Najviši vrh u masivu K. Bjelašnice je na 2004 m nadmorske visine i nosi naziv Velika Kapa. Ostali vrhovi su: Kruna (1914 m), Kota (1887 m), Kota (1883 m), Kicin kuk (1721 m), Borova glava (1708 m), Štit (1662 m), Ploča (1627 m ), Djevojački kuk (1602 m), Visoko brdo (1565 m), Izgorjela glavica (1524 m), Crni vrh (1394 m), Runjavi kuk (1354 m) i Lisina (1341 m). Vršni greben K. Bjelašnice pruža se pravcem SZ – JI na dužini oko 4 km. Greben je travnat i pogodan za stočarstvo. O tome svjedoče ostaci koliba u nekadašnjim katunima na Ljubini, u Tisovici, na Raptama, u Pasjim dolinama i Mliječnom dolu.Stočarstvo, jedna od primarnih djelatnosti kojom su se ljudi bavili stoljećima kako bi prehranili sebe i svoju porodicu više ne postoji. Na Prenju a također i na mnogim drugim planinama u BiH rijetko se mogu sresti čobani sa svojim stadima. K. Bjelašnica je obrađena s planinarskog stanovišta. Na Ljubini se nalazi pl. kuća (1001 m/nv), na Raptama je pl. dom (1406 m/nv) a na Vrutku pl. sklonište (1593 m/nv). Objektima upravlja PD “Borašnica” Konjic kojem se treba obratititi za korištenje. Uobičajeni pristup na vrhove K. Bjelašnice je planinarskim markiranim stazama od Vrutka ili sa Rapta.U istočnoj i sjeveroistočnoj stijeni Velike Kape bosanskohercegovački alpinisti su u zimskom periodu ispenjali dvije prvenstvene smjeri i jednu varijantu prvenstvene smjeri. S grebena i vrha Velike Kape pruža se jedan od najljepših pogleda na Prenj. Vrhovi Prenja predstavljaju vječitu inspiraciju i izazov planinarima, alpinistima i turno skijašima.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Prenj, Konjička Bjelašnica – uspon na vrhove: Kruna i Velika Kapa (zapis iz mojeg planinarskog dnevnika, 18.4.2010. g.)
Putujemo magistralnim putem Sarajevo – Mostar. Jutro je maglovito ali nakon tunela na Ivan-planini dočekuje nas plavo nebo bez ijednog oblačka. Na najvišem vrhu planine Bitovnje – Lisin (1744 m/nv) nema ni trunke snijega. Trava na njegovoj južnoj padini se uveliko zeleni. Slijedi još jedan tunel niže Bradine gdje smo nakon prolaska ugledali planinu Prenj. Njeni snježni vrhovi su blistali na obzorju obasjani ranojutranjim sunčevim zrakama. Među mnogobrojnim vrhovima ističu se Borašnica, Osobac, Otiš i Velika Kapa. Prolazimo kroz Konjic i ubrzo stižemo u Čelebiće gdje skrećemo na lokalnu cestu u dolini rijeke Baščice. Rijeka je dužine oko 7 km i kod Čelebića se ulijeva u Jablaničko jezero. Poznata je po jakim bujicama koje nastaju u rano proljeće i kasnu jesen. Zbog velikih taloga koje je rijeka nanosila u Jablaničko jezero sagrađena je betonska brana visoka oko 30 m. Izgradnja brane je završena 1959. godine. Nakon jedne velike bujice brana je na jednom dijelu popustila. Navodno je zbog finansijskih razloga došlo do propusta u izgradnji. Kako cilj projekta nije ostvaren napravljen je veliki otvor u betonskom zidu brane. Kroz taj otvor prolazi lokalna cesta koja povezuje sva naselja u dolini. Naselja: Bukvići, Odžak, Ćosići, Kasali, Nuhići, Rajići, Božići i dr. čine skupinu pod zajedničkim nazivom Idbar i administrativno pripadaju općini Konjic. Ukupan broj stanovnika je oko 250. Idbar nosi naziv po imenu srednjovjekovnog grada Dbar koji je bio sagrađen na lokalitetu Gradina (1050 m/nv), uz gornji tok rijeke Baščice, kod zaselaka Antića i Subašića. O nastanku grada nema nikakvih podataka. Utvrda je imala strategijski položaj i vjerojatno je bila sagrađena kao kula-stražara u širem tvrđavskom sistemu. U povijesnim izvorima Dbar se prvi put spominje u pismu bosanskog kralja Stjepana Ostoje upućeno Dubrovčanima, koje je pisano 8.4.1411. godine.
Na samom kraju doline rijeke Baščice gdje se nalaze ruševni ostaci nekadašnje šumarske kuće i konjušnice započinje naš uspon na Prenj i vrhove Konjičke Bjelašnice. Polazna tačka je na nadmorskoj visini 550 m i do vrha Velike Kape trebamo savladati visinsku razliku od 1454 m. Staza je urađena za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Služila je za pristup do “Maria Theresia – Hütte“ u dolini Tisovici (prva planinarska kuća sagrađena na Prenju) te za pristup do lovačke kolibe na Crnim kosama i lovačke kolibe pod Djevojačkim kukom. Staza je trasirana sa mnogim serpentinama na strmim padinama kroz Bukov laz i Sjedala (820 m/nv) sve do Zmijinca (1300 m/nv, a dalje je teren preko Pavinih torina blago položen do izlaska u Tisovicu (1365 m/nv). Zanimljivo je spomenuti da su na ovom dijelu staze bile obilježene dvije kontrolne tačke (KT 4 i KT 5) u sklopu planinarske transverzale “Neretva“. Transferzalu je uspostavilo PD “Borašnica“ Konjic. Otvorena je 1978. godine i povezivala je Jablanicu sa Kalinovikom preko Prenja i Crvnja sve do Vučjih brda pod Lelijom. Transferzala nije obnovljena. Jutros je temperatura zraka bila niska tako da je snijeg na stazi u Bukovom lazu bio tvrd što nam olakšava kretanje. Na stazi nije bilo leda i nismo koristili dereze koje smo ponijeli u ruksaku. Negdje na polovici staze je postavljeno čelično uže (sajla) dužine oko 20 m kao osiguranje zbog mogućeg poskliznuća jer je na tom mjestu jako strma padina. Bukov laz je okružen stjenovitim liticama, na istočnoj strani su Gornja Tonotišta (1042 m), Crveni žlijeb (1374 m) i Djevojački kuk (1602 m) a na zapadanoj su Borovac (1086 m), Gradina (1050 m) i Uborak (1676 m). Po izlasku iz Zmijinca dočelao nas je sunce na Pavinim torinama, koje nas je lijepo ugrijalo. Prvu pauzu za predah napravili smo u blizini koliba nekadašnjeg katuna na Tisovici. Sa ovog mjesta pruža se širok pogled na cijelu dolinu Tisovicu i vrhove Otiš, Zelena glava, Mali Otiš i greben Konjičke Bjelašnice.
Nakon predaha nastavljamo s usponom u pravcu Otiša i Zelene glave. Krećemo se podnožjem Kantara i kod čatrnje prelazimo na drugu stranu doline Tisovice. Snijeg je bio tvrd i nije se propadalo. Ubrzo stižemo pod markantnim vrhom Drvar (1521 m) kojeg zaobilazimo s desne strane. Dalje priječimo blage padine i kroz šumu dolazimo do planinarskog skloništa na Vrutku (1593 m). Sklonište je najvećim dijelom bilo zatrpano snijegom. Sagradilo ga je i njime upravlja PD “Borašnica“ Konjic. Objekat je svečano otvoren 22.6.2009. godine. Planirali smo da se u ovom skloništu odmorimo i doručkujemo ali su vrata bila zaključana pa smo se popeli do stare kolibe (1606 m). Vrata od kolibe se ne zaključavaju ali su također bila zatrpana snijegom. Da bi se se snijeg uklonio treba puno vremena (lopata je okačena na vanjskom zidu kolibe) pa smo se sklonili pod krošnjom velike munike gdje je snijeg okopnio. Tu smo odmorili i jeli s pogledom na prelijepe vrhove Otiš i Zelenu glavu. Nakon toga krećemo prema vrhovima Konjičke Bjelašnice. Padine kojima smo se penjali bile su pod debelim nametom snijega i potpuno su prekrile klekovinu. Zima je bila duga i hladna sa puno snijega. Prvi vrh na koji smo danas pristupili bio je Kruna (1914 m). Na ovom vrhu smo se kratko zadržali i nakon fotografisanja penjemo se prema Velikoj Kapi. Krećemo se grebenom koji povezuje ova dva vrha i ne prebližavamo se njegovom rubu zbog snježnih streha koje se mogu obrušiti ako se opterete. U podne napokon stižemo na Veliku Kapu (2004 m) – najviši vrh Konjičke Bjelašnice. S vrha se pruža pogled na mnoge vrhove Prenja: Borašnica – Samograd, Veliki Samograd, Zubci, Osobac, Sivadija, Taraš, Velika Motika, Kruna, Otiš, Zelena glava, Mali Otiš, Botini, Ovča, Lupoglav, Vilina gl., Vjetrena brda, Erać, Soplje, Crnoglav, Kerać, Vidina Kapa, Herać, Mali Herać, Narad, Has / Veliki Prenj, Izgorjela gruda, Cetina, Gola gl., Veliko Brdo i Kantar. Također s ovog vrha se vide i mnoge planine: Vran, Ljubuša, Tušnica, Kamešnica, Cincar, Malovan, Vitorog, Raduša, Vranica, Zec, Vitreuša, Bitovnja, Ivan, Bjelašnica, Visočica, Zelengora, Lelija i Crvanj. Jedino smo ostali uskraćeni za pogled na Konjic zbog snježnih streha kojima se nismo smjeli približavati. Na vrhu smo se dobro odmorili i nakon fotografisanja krenuli smo ka Tisovici. Sada nas čeka dugi povratak u dolinu rijeke Baščice iz koje smo jutros krenuli na uspon. Da bi skratili vrijeme za povratak odlučili smo se da krenemo sa vrha u pravcu Vranovine. Snijeg je malo omekšao i nije se puno propadalo. Priječimo strme padine po dijagonali i stižemo na lokaciju gdje su nekad bile kolibe u katunu Pod Bjelašnicom. Odatle prelazimo dolinu Tisovicu pokraj iste one čatrnje gdje smo danas prošli. Dalje nastavljamo ispod Kantara i ubrzo ulazimo u šumu na Pavinim torinama. Sada nas očekuju zahtjevan silazak stazom na strmim padinama Zmijinca i Sjedala u Bukovom lazu koju smo uspješno savladali i pred sami mrak stigli do auta. Na usponu iz doline rijeke Baščice na vrhove Konjičke Bjelašnice u zimskim uvjetima učestvovali su: Andrej Grasselli, Zehrudin Isaković i Braco Babić.
Naslovna slika: Prenj, pogled sa K. Bjelašnice na vrhove slijeva nadesno: Vilina gl. (1937m), Vjetrena br. (1991 m), Erać (2082 m), Soplje (1808 m), Kerać (2032 m), Vidina Kapa (2032 m), Herać (2042 m)i Crnoglav(1892 m). Iza Vjetrenih brda i Eraća vide se vrhovi: Ovča (2021 m) i Lupoglav (2102 m).
Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu za uloženi trud pri usponu. Fotografije planinskog cvijeća koje sam snimio na mnogim planinama biće ovdje objavljene u narednih nekoliko nastavaka. Svaka galerija sadrži 30 odabranih fotografija i klikom na bilo koju od njih možete saznati naziv planine na kojoj raste ovo cvijeće.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Photo Gallery 1 – 10
Photo Gallery 11 – 20
Photo Gallery 21 – 30
Naslovna slika:Prenj, Veliki Prenj – Has (1915 m/nv ). Na slici slijeva nadesno vrhovi: Erać (2082 m), Lupoglav (2103 m), Vidina kapa (2032 m), Kerač (2032 m), Herač (2042 m) i Narad (1884 m)
Stalno ste napeti i zabrinuti? Osjećate se iscrpljeno i bez energije? Teško se nosite sa ljudima, lako eksplodirate? Toliko ste pod stresom da Vam je zdravlje postalo ugroženo? Želite postići toliko toga, ali ne možete da se fokusirate? Opterećeni ste i jednostavno ne znate više kako dalje? Osjećate da Vam treba promjena u životu ili karijeri, ali se ne usuđujete da je napravite?
Ako ste se negdje prepoznali, u ovom članku saznajte kako Vam Outdoor Coaching i Mindfulness u prirodi mogu donijeti olakšanje za situaciju u kojoj se trenutno nalazite.
Kao Certificirani Life & Business Coach, NLP Master i Mindfulness praktičar osnažujem ambiciozne profesionalce i lidere koji su pod stresom da prevaziđu svoje izazove, i postignu uspjeh kojem teže u karijeri i životu, minimizirajući stres i prevenirajući sagorijevanje.
U saradnji sa Bracom Babićem, našim iskusnim planinarsko-turističkim vodičem, osnažujem ih u prirodnom okruženju, na predivnim planinama oko Sarajeva. Na samo 45-minuta udaljenosti od grada, mi Vas možemo odvesti u netaknutu prirodu gdje ćete uz moju podršku Vi ili Vaš tim:
Otpustiti stres i povećati svoju otpornost na stresne situacije.
Naučiti efikasne Mindfulness tehnike za upravljanje stresom, svojim mislima i emocijama, koje kasnije možete raditi samostalno.
Meditirati u predivnoj prirodi i postati svjesni sadašnjeg trenutka.
Uspostaviti duboku vezu sa samim sobom i pronaći unutrašnji mir.
Otkriti opcije i strategije kako da napredujete u karijeri i životu usprkos pritiscima pod kojima se nalazite.
Prevazići svoje izazove i isplanirati pozitivnu životnu ili poslovnu promjenu.
Razviti novi pogled na svoj život i karijeru.
Obnoviti svoju životnu energiju i podići optimizam.
Sačuvati svoje zdravlje i poboljšati san.
Vidjeti predivne planinske predjele, disati čisti planinski zrak i relaksirati se potpuno na fizičkom i mentalnom nivou.
Doživjeti transformativnu moć Life Coachinga i Mindfulnessa uz moju stručnu podršku.
Znam jako dobro kako je biti na Vašem mjestu. Preživjela sam ektremno stresne situacije i mnogo godina sam bila u potrazi za pravim rješenjem za svoje lične probleme. Mindful način razmišljanja i života mi je donio mir i zato preporučujem da ovu vještinu usvoje sve osobe koje su izložene akutnim stresnim situacijama ili pate od posljedica hroničnog stresa, depresije, PTSP-a, paničnih napada, ili su jednostavno preplavljene brigama, strahovima i pritiscima svakodnevnog života. Osim toga Mindfulness znanstveno dokazano smanjuje simptome anksioznosti, depresije, burnouta, a povećava fokus, pažnju, produktivnost, poboljšava socijalne vještine i međuljudske odnose i općenito kvalitet života.
Life Coaching i Mindfulness u prirodi nije običan izlet. Iako na videu sve djeluje jednostavno, kao šetnja sa nekim laganim vježbama, u pitanju je intenzivan unutrašnji rad. Sva promjena se dešava u Vama, iznutra, kroz Vaše misaone procese, kroz buđenje svjesnosti, kroz meditativne šetnje, Mindfulness vježbe svjesnog disanja i pokreta, i kroz Life Coaching razgovor. Uz moju podršku naučićete kako da uspostavite kontrolu nad svojim mislima, kako da upravljate svojim emocijama, ponašanjem i postanete spremni da napravite ciljanu pozitivnu životnu ili poslovnu promjenu koju želite.
Nakon ciklusa sesija ili jednodnevnog boravka u prirodi moji klijenti su osnaženi i spremni da žive i rade u miru sa sobom i drugim ljudima i svim što se dešava oko njih. Imaju jasnoću šta žele postići, strategiju uspjeha kojom će to postići, pobjednički način razmišljanja, metode i alate da se iznesu sa svim preprekama na koje će naići. Sposobni su da postignu svoj cilj i uspjeh, a da na tom putu ostanu zdravi i u punoj mentalnoj snazi do kraja.
Ako želite, možete probati jednu veoma jednostavnu Mindfulness vježbu svjesnog disanja, koja je prikazana na videu.
Dok podižete ruke udahnite i brojite do 5.
Dok spuštate ruke izdišite i brojite do 5.
Uradite 10 ponavljanja.
Ovom vježbom postajete svjesni sadašnjeg trenutka, svjesni svoga tijela, svega što se dešava tu i sada, uspostavljate normalan ritam otkucaja srca i ravnomjerano disanje. Povećavate strpljenje. Vježbu možete raditi i kod svoje kuće, a ako ste u prilici probajte u prirodi na čistom zraku.
Naizgled ove vježbe su proste, ali probajte i vidjećete da je vrlo teško današnjem čovjeku usporiti, biti prisutan mentalno ovdje i sada.
Mindfulness vježbe nisu same sebi svrha. Cilj je da kroz Mindfulness trening osposobite sebe da se sa lakoćom iznesete sa stresnim i izazovnim situacijama kada naiđu. Da prođete kroz njih netaknuti, riješite situaciju i sačuvate svoj mir i zdravlje.
Ako osjećate da ne možete više da se iznesete sa stresnim situacijama sami, i sve što ste probali do sada nije dalo rezultate, javite se slobodno i saznajte kako Vam Life Coaching i Mindfulness u prirodi uz moju podršku mogu pomoći da pronađete svoj mir i sačuvate zdravlje.
Sada kada znate za metode kojima možete sebi značajno unaprijediti kvalitet života nemojte sebe i dalje iscrpljivati strahovima i brigama. Osnažite se da se lakše iznesete sa životom i dođete do svojih ciljeva, zdravi.
Svi poznati najuspješniji ljudi imali su svog Life Coacha koji ih je ohrabrio, osnažio i pokazao im pravi put kako da uspiju i da svoj um, tijelo i duh održavaju u optimalnom stanju za uspjeh.
A sada to možete i Vi.
Postanite otporni na stres i živite i radite sa lakoćom, puni životne energije i zadovoljstva.
Kada budete spremni, na linku ispod zakažite svoj besplatan 15-min. razgovor i saznajte više.
Lider ste i osjećate da Vam je potrebno da napunite svoje baterije, fokusirate svoj um i pronađete svoj unutrašnji mir?
Želite da unaprijedite motivaciju, produktivnost, mentalno i fizičko zdravlje Vašeg tima kako biste zajedno ostvarili sjajne rezultate u 2025. godini?
Evo nekoliko najvećih benefita koje možete dobiti kroz timski coaching i mindfulness u prirodi:
Lakše donošenje odluka.
Unaprijeđena emocionalna inteligencija.
Povećana otpornost i razvijene vještine upravljanja stresom.
Povećan fokus i produktivnost tima.
Bolja komunikacija i odnosi unutar tima.
Reduciran stres i sprječeno izgaranje na poslu.
Povećana kreativnost, inovativnost i sposobnost rješavanja problema.
Osnažen i povezan tim u jedinstvenu, motiviranu i zdravu zajednicu, spremnu da zajedno postigne poslovne ciljeve.
🌟Ukoliko i Vi želite unaprijediti sebe i performase svoga tima, pridružite nam se na grupnim sesijama ili jednodnevnim grupnim ritritima na prekrasnim planinama oko Sarajeva. Uronite u transformativno iskustvo u prirodi i doživite moć Life & Business Coachinga i Mindfulenssa uz moju podršku što će unaprijediti Vas i Vaš tim da postignete svoj puni potencijal. 🌄🌲🚶♂️🧘♀️😊🔋
Elena Babić-Đaković Certified Life & Business Coach – ICI, NLP Master & Mindfulness practitioner who empowers ambitious professionals and leaders to overcome challenges and achieve success with a new winner's mindset, all while minimizing stress and preventing burnout. Discover more
Knjiga Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope, na revijalan način, kroz odabrane primjere, interpretira osobenosti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Smatra se veoma važnim doprinosom u rekonstruiranju bosanskohercegovačkog identiteta koji nije neka nadnarodna tvorevina već civilizacijski proces koji traje na našem tlu od početaka pisane historije. Spomenici materijalne i duhovne kulture svjedoče o civilizacijskim dostignućima naših predaka, a njihovo poznavanje i očuvanost svjedoči o stupnju našeg odgoja i obrazovanosti, a time i stupnju opće kulture. Zaštita kulturnog naslijeđa u svakom društvu i zajednici predstavlja kompleksan spektar stručnih, organizacionih i tehničko-tehnoloških postupaka sa ciljem da se isto sačuva u izvornom obliku. U našoj zemlji se ovom važnom društveno-kulturnom segmentu ne poklanja potrebna pažnja. Stanje je posebno usložnjeno ratnim i poslijeratnim prilikama, gdje su kulturno naslijeđe i kultura uopće ostale na margini. Uništavanje naslijeđa dovodi do razorenosti sustava baštine Bosne i Hercegovine. Stoga bismo svi zajedno trebali raditi na zaštiti i očuvanju naše baštine za buduće generacije. Knjiga Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope, je svojevrsni nacionalni kulturni i prirodni bedeker (Karl Baedecker izdavač prvih turističkih vodiča), prvenstveno namijenjena menadžmentu i djelatnicima u turizmu i kulturi, djelatnicima u dodirnim sektorima privrede, dijaspori, diplomatiji, budućim investitorima (storytelling), umjereno ambicioznim istraživačima i općenito kolekcionarima uspomena i saznanja svih profesija.
Urednik: Braco Babić
Impressum
Naziv djela: Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope Autor i izdavač: Zoran Bibanović Biblioteka: Nacionalno blago Bosne i Hercegovine Urednik: Braco Babić Recenzenti: prof. dr. Adnan Busuladžić, prof. dr. Muriz Spahić Lektor: Bojan Aleksić Dizajn korica: Adis Elias Fejzić DTP i grafička priprema: Feđa Maunagić Štampa: Štamparija Fojnica Za štampariju: Mirsad Mujčić Godina izdanja: 2023. Podržano od: Udruženje/Udruga turističkih agencija BiH – UTA BiH ————————————————– ISBN 978 – 9926 – 38 – 026 – 7 CIP zapis dostupan u COBISS sistemu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Sarajevo pod ID brojem 57303558 ————————————————– Knjiga je realizirana u sklopu projekta “Doprinos mreža OCD unapređenju kulturne baštine BiH”, koji finansira Evropska unija, a implementira Asosijacija za interkulturalne aktivnosti i spašavanje nasljeđa u BiH – IAISN, iz Sarajeva, sa partnerima Fondacija lokalne demokrtije – FLD, iz Sarajeva, Udruženjem građana ”Don”, iz Prijedora i Udruženjem ”Toper”, iz Doboja. Iznesena stajališta u knjizi izražavaju mišljenje autora i kao takva ne predstavlja službene stavove Evropske unije. ————————————————– Knjiga ima 432 stranice na formatu 165 x 240 mm s tvrdim uvezom. Ilustrovana je crno bijelim fotografijama (218). Knjiga je konceptualno uređena iz dva dijela. Prvi dio ima šest a drugi osam poglavlja.
Knjiga se može kupiti narudžbom na e-mail adresu: bibanoviczoran@gmail.com ili pozivom na tel. br.: +387 (0) 61/724 – 600 (Zoran Bibanović). Plaćanje prilikom pouzeča.
Promocija knjige je održana 29. februara 2024. godine, u izložbenom prostoru Bosanskog kulturnog centra – BKC, u Sarajevu. O knjizi su govorili: mr. sc. Mirzah Fočo, dipl.ing.arh, prof. dr. Muriz Spahić, dr. sc. Mirza Hebib i autor Zoran Bibanović. ————————————————–
SADRŽAJ
Biblioteka Nacionalno blago Bosne i Hercegovine
Biblioteka nacionalno blago Bosne i Hercegovine se bavi izdavanjem knjiga u štampanom i digitalnom obliku sa temama iz kulturnog i prirodnog naslijeđa u kojem se pojam “kultura“ ne odnosi samo na tzv. “visoku kulturu“ (intelektualne, muzičke, umjetničke i književne proizvode) već kulturu u “obuhvatnom značenju“ (način života jednog društva, njegove vrijednosti, praksu, simbole, institucije i ljudske odnose). Industrije kulture donose mnogim zemljama Evrope ogromne prihode, a posebno industrije filma, muzike, muzeologija i festivali, a razvoj kulturnog i eko-turizma imaju nemjerljivi društveni, politički i ekonomski značaj. Naš prvijenac je knjiga autora Zorana Bibanovića, “Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope“, prva revijalna interpretacija Bosne i Hercegovine sa smjernicama za upravljanje i oblikovanje bosanskohercegovačkog kulturnog i eko-turističkog tržišta za međunarodno tržište kulturnog turizma.
Prvi dio
I – KULTURNI VALOVI I RATOVI KAO “VRLINE” STAROG SVIJETA Mezopotamija i Egipat – darovi Nila, Eufrata i Tigrisa; Umjetnost Egipta i Mezopotamije; Helenski i rimski kulturni valovi; Sjajna antička umjetnost Grčke i Rima; Ranokršćanska i bizantijska umjetnost (od katakombi do bazilika); Podjela Rimskog carstva i propast zapadnog dijela; Crtice o svjetskim religijama i “naše” zajednice; Religijske zajednice Bosne i Hercegovine; Feudalizam, Franačka država, crkvena podjela i križarski ratovi; Marko Polo, Stogodišnji rat, geografska otkrića, izgon Maura i Jevreja; Reformacija, Tridesetogodišnji rat, Westfalski mir i stvaranjen NATO saveza.
II – HISTORIJA ŽELJEZA U BOSNI JE I HISTORIJA KULTURE I CIVILIZACIJE Tragovi umjetnosti se mogu pratiti od prahistorije; Rimske ceste, terme i rimsko pravo u našim krajevima; Srednjovjekovna Bosna – piši kako govoriš; Stećci – ruševine bosanske Atlantide; Kulturni faktori vrijednosti; Miroslavljevo jevanđelje; Srednjovjekovni bosanski novac i umjetnost; Crkva bosanska, franjevci i zlatno doba Bosne u vremenu kralja Tvrtka I; Bosanski franjevac – Dobri Đuro iz Srebrenice.
III – NOVO DOBA – vrijeme Osmanskog carstva Ahdnama – preteča evropske Povelje o ljudskim pravima; Islamska, renesansno-katolička i bizantsko-pravoslavna umjetnost; Alhamijado književnost i prvi štampari; Medrese i biblioteke; Dolazak Jevreja i nastanak sevdalinke, zlatno doba fresco slikarstva, bosanski Riječnik, franjevačke ljekaruše…; Položaj nemuslimana u Osmanskom carstvu i ljudska prava; Uništavanje bosanskog plemstva i nestanak bosančice.
IV – MODERNO DOBA – stvaranje nacije Utjecaji baroka i prosvjetiteljstva – Grand Tour putovanja; Bosna i Hercegovina u okviru Austro-Ugarske Monarhije (1878-1918.); Bosna i Hercegovina u okviru Kraljevine Jugoslavije (1918-1941.); SR Bosna i Hercegovina u okviru SFR Jugoslavije (1945-1991.); Vrijeme Republike Bosne i Hercegovine; Vrijeme Bosne i Hercegovine; Privredna udruživanja kroz historiju; Bosna i Hercegovina ratno poprište Evrope XX-og stoljeća.
V – CRTICE IZ HISTORIJE UMJETNOSTI XIX I XX STOLJEĆA Umjetničke tendencije u Evropi XIX stoljeća i Ferdinand Hodler; Kraj epohe klasične umjetnosti; Bauhaus i “naš” Selman Selmanagić; Evropa XXI stoljeća i novi mediji.
VI – KULTNA MJESTA BOSNE I HERCEGOVINE Kultno mjesto Jevreja; Kultna mjesta pravoslavnih; Kultna mjesta katolika; Kultna mjesta muslimana; Jedinstveni obred na svijetu – poželi želju na način Sarajlija i ona će ti se ispuniti.
Drugi dio
I – OSNOVE PRAVNOG OKVIRA EU
Evropska unija i institucije; Regionalizacija EU; Makro region Alpe i Jadransko-Jonska makroregija; Bosna i Hercegovina je jedna od najstrijih mediteranskih zemalja Evrope.
II – TURISTIČKI MULTIPROIZVOD BOSNE I HERCEGOVINE
III – TURISTIČKA GEOGRAFIJA I TURISTIČKI RESURSI Klima; Geomorfološki resursi – reljef; Hidrografski resursi; Biogeografski resursi; Prirodni pejzaži; Šume Bosne i Hercegovine; Zaštićena područja prirode; Interpretacija antropogenih resursa kroz odabrane primjere.
IV – RAZVOJ AKTIVNOSTI U PRIRODI Razvoj planinarstva kao ključne aktivnosti u prirodi; Razvoj planinarstva u Bosni i Hercegovini; Razvoj skijanja kao druge ključne aktivnosti u prirodi Evrope; Razvoj skijanja u Bosni i Hercegovini; Ostale važne aktivnosti u prirodi.
V – BOSNA I HERCEGOVINA – prostor i vrijeme Sarajevo – kristalna kugla vračare; Belle epoque u Sarajevu; Historija je pripremila novo zlatno doba Sarajeva; Stolac – grad četiri velike svjetske tajne; Kulen Vakuf – zeleno srce NP Una; Trebinje – Trnoružica na vodenim ponorima; Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu; Mostar i Čapljina – gradovi sunca, mjeseca i njegove sestrice zvijezde Danice; Šta je ta Srebrenica?; Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine na listama UNESCO; Popis pokretne kulturne baštine rasute po evropskim državama.
VI – MARKETING (Strategije, brendovi, promocije) Upravljanje nacionalnim blagom Bosne i Hercegovine; Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope.
VII – REGIONALNI KURIOZITETI Priča o Istočnobosanskom i Bosanskom boru; Hipoteze.
VIII – OBRAZOVANJE I ZDRASTVENA KULTURA Legende o zmiji (zmaju), pijetlu i kultu Asklepija (Eskulapa); Crtice iz historije zdravstvene kulture u Bosni i Hercegovini.
Bilješka o autoru
Zoran Bibanović je autor više knjiga, priručnika za obuku specijaliziranog osoblja u turističkim agencijama, koautor brojnih razvojnih projekata i manifestacija, turističkih programa, mnogobrojnih kolumni i član KOR-a za izradu Razvojnih strategija Kantona Sarajevo. Dugogodišnji je djelatnik u industriji turizma, specijaliziran na poslovima strateškog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini. Veliki zagovornik oblikovanja kulturnog i eko-turističkog tržišta Sarajeva za međunarodno tržište turizma i pokretanje stalne manifestacije Kulturni forum Sarajevo. Za doprinos u razvoju industrije kulturnog turizma dobitnik je nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja.
Obalj je visoki planinski masiv koji se nalazi oko 4 km zračne linije jugozapadno od najvišeg vrha Bjelašnice (2067 m/nv). Masiv Oblja je oivičen na istočnoj strani dolinom Studenog potoka, na zapadu Poljem i Mrkovaljem, na sjeveru Crvenim klancem i Dugim poljem, na jugu kanjonom rijeke Rakitnice. Najviši vrh u masivu Oblja je na 1896 m nadmorske visine i istoimenog je naziva. Ostali vrhovi su: Ograđenik (1843 m), Rasuha (1842 m), Kobilica (1826 m), Ledni kuk (1754 m), Obli kuk (1750 m), Saruk (1726 m) i Javorska glavica (1651 m). U podnožju Oblja na istočnoj strani je smješteno selo Umoljani (1353 m/nv) a na zapadnoj Gornji Lukomir (1472 m/nv). Područje u kojem se nalazi Obalj poznato je po nazivu Zabjelašnica. Od Sarajeva je udaljeno oko 50 km. Prostire se između Bjelašnice, Treskavice i Visočice gdje su sva sela smještena iznad 1200 m nadmorske visine. Različiti profili posjetilaca, od običnog turiste do iskusnog avanturiste, u ovom području mogu naći predjele pogodne za planinarenje, kanjoning i brdski biciklizam. Pristup na najviši vrh Oblja je lijepa i izazovna planinarska tura. Polazna tačka je selo Umoljani. Uspon vodi planinarskom markiranom stazom na pravcu: katun Gradina – vrh Saruk – vrh Obli kuk – vrh Obalj (3½ sati hoda). Uspon na vrh Obalj se može izvesti i kružnom turom. Sa vrha predhodno treba sići u selo Gornji Lukomir (45 minuta hoda) a dalje nastaviti planinarskom markiranom stazom koja jednim dijelom prolazi iznad kanjona rijeke Rakitnice na pravcu: Peruće potok – Grabovi hum – Bukov do – Pružine – Studeni potok – vidikovac Rudina – vrelo Sedrenik – džamija u Umoljanima. Kružna tura ukupno traje 8 sati hoda.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Bjelašnica, uspon na vrhove: Saruk, Obli kuk, Obalj i Ledni kuk (zapis iz mojeg planinarskog dnevnika, 20. januar 2008. god.)
Lijepo vrijeme koje traje bez novih snježnih padavina iskoristili smo kako bi posjetili ovo zanimljivo planinsko područje. Iz Sarajeva smo krenuli rano ujutro regionalnim putem preko Babinog dola, Bijelih voda i sela Šabića. Po dolasku u Umoljane parkiramo automobil u središtu sela kod velike kamene česme. U selu nigdje žive duše. Dok hodamo kroz selo, tišinu remete jedino naši koraci i lajanje pasa. Uobičajeno je da u ovo doba godine mještani “siđu” u grad dok zima ne prođe i stignu topliji dani. Prolazimo pored kuće staroga hodže Avde Bandića i prisjetih se našeg posljednjeg susreta s njime. Bilo je to prošle godine, u mjesecu februaru, na moju konstataciju da odlično izgleda zbog svojih godina starosti, efendija mi se zahvali i uz osmjeh uputi duhoviti odgovor: “Hvala na komplimentu, može i za ocjenu dva plus“. Na kraju sela, sa lijeve strane iznad puta je planinarska kuća do koje smo svratili. Kucamo na ulazna vrata jer su bila zaključana ali nema odgovora. Vlasnik pl. kuće je Emin Fatić i vjerojatno je na vrhu Bjelašnice, gdje radi u meteorološkoj stanici. Htjeli smo s njime da popijemo prvu jutarnju kafu ali eto nije nam se dalo. Znači danas od kafe nema ništa. Tako nam i treba, jer smo jutros prošli pokraj kafane “kod Sulje“ u Babinom dolu a mogli smo svratiti na kafu i u Željinom planinarskom domu na Bijelim vodama.
Od mezarja u Umoljanima penjemo se prema česmi pod Gradinom. Na koritu česme stoji daska za pranje rublja sa prakljačom i hrpica oprane ovčje vune koja je sva zaledila. Dalje nastavljamo s usponom do stočarskih koliba na Gradini. Kolibe su smještene na 1490 m nadmorske visine i zametene snijegom. U ljetnom periodu ovo malo naselje potpuno oživi, a na pašnjacima su stada ovaca. I dok stojimo kod koliba i uživamo u pogledu na moćni greben Oblog kuka i Ograđenika dogovaramo pravac uspona. Nakon jedan sat hoda dolazimo do kamenitog okna u podnožju vrha Saruk, s njegove južne strane. Okno je manjih dimenzija i čini ga veliki krečnjački blok poduprt sa jedne strane manjim stjenovitim stupom krhkog izgleda. Strme padine do okna savladali smo bez većih poteškoća jer je vjetar od ranije otpuhao snijeg. Kod okna pravimo kraću pauzu za predah. Sunce nas grije, otoplilo je i veoma je ugodno. Od okna nastavljamo sa usponom i ubrzo izlazimo na Saruk. Vrh je na nadmorskoj visini 1726 m. Najviše tjeme vrha prestavlja ogromna stijena visoka 5 – 6 m na koju se treba popeti sa sjeverne strane. Naziv vrha potiče od turske riječi saruk što u širem prijevodu znači šal omotan oko fesa na glavi. Upravo ova stijena na vrhu tako izgleda posmatrana iz pravca doline Studenog potoka. Od Saruka nastavljamo s usponom prema Oblom kuku i gazimo kroz dubok snijeg. Na cijelom putu ovo je najdelikatniji dio terena zbog dubokih škrapa i treba biti oprezan pri kretanju. Također i sam izlazak na greben Oblog kuka može biti zahtjevan zbog velikih sniježnih streha koje predstavljaju opasnost od obrušavanja. Izazimo na greben gdje nas dočekuje tvrd i zaleđen snijeg. Ovdje pravimo prvu veću pauzu za odmor, koju koristimo za razgledanje i fotografiranje. I dok smo tako stajali zagledani u beskrajne daljine, na grebenu stižu naši prijatelji – sarajevski planinari Redžep Grabus i Asad Holjan. Predhodno su njih dvojica ispenjali prvenstvenu smjer u Oblom kuku, kroz središnji kuloar. Obradovali smo se obostrano ovom iznenadnom susretu i zajedno nastavljamo uspon na najviši vrh Oblja. Od Oblog kuka započinje jak uspon strmom padinom koju treba savladati preko visokih sniježnih nanosa sve do izlaska na prostranu zaravan. Po izlasku na zaravan ugledali smo naš cilj do kojeg ubrzo stižemo priječenjem grebena.
Pogled sa najvišeg vrha Oblja je izvanredan, u daljini su se jasno vidjele mnoge planine u BiH i CG: Durmitor, Maglić, Bioč, Volujak, Zelengora, Lelija, Crvanj, Velež, Prenj, Čvrsnica, Vran i Vranica. Najljepši pogled se pruža na kanjon rijeke Rakitnice i vrhove Treskavice, Visočice i Bjelašnice. Nakon kraćeg odmora i fotografiranja napuštamo vrh. Redžep i Asad vraćaju se u Umoljane istim pravcem kojim smo pristupili na vrh, a mi smo odlučili da napravimo kružnu turu. Obzirom da zimski dan kratko traje odustajemo od silaska u selo Gornji Lukomir. Sa vrha Oblja priječimo greben do Lednog kuka od kojeg dalje silazimo jako strmom padinom uz pojačan oprez zbog mogućeg pokliznuća. Ubrzo stižemo kod slapova na potoku Peruće gdje smo malo odmorili. Nastavljamo dalje pored pećine Orlovače kod koje srećemo čobanina sa stadom ovaca. Čobanin nam govori da su jednom prilikom dolazili sarajevski speleolozi i istraživali ovu pećinu. Pokazao nam je i gdje se nalazi još jedna pećina ispod samog Lednog kuka koja do sada nije istražena. Obje pećine nisu ucrtane na topografskoj karti. Napomena: silazak sa vrha Oblja ovim pravcem skratili smo značajno ukupnu dužinu puta na povratku u Umoljane. Malo kasnije sreli smo dvojicu mještana iz Gornjeg Lukomira i pokazali nam čobansku stazu za koju kažu da je planinarima nepoznata jer nije markirana. Staza priječi strme padine pod Lednim kukom i nakon toga se priključuje na pješačku stazu koja povezuje sela Gornji Lukomir i Umoljane (3 sata hoda). Od mjesta priključka dalje nastavljamo ovom pješačkom stazom koja je od prošle jeseni markirana (2007. god,). Po dolasku u dolinu Studenog potoka preskačemo sa kamena na kamen preko nabujale vode. Nakon toga stižemo do vidikovca na Rudinama gdje se kratko zadržavamo radi lijepog pogleda na kanjon rijeke Rakitnice. Dalje nastavljamo stazom pokraj vodenica na Sedreniku i dolazimo do džamije u Umoljanima. Od džamije do česme gdje smo jutros parkirali automobil stižemo pred sami mrak. Na usponu iz sela Umoljani na vrhove Oblja u zimskim uvjetima učestvovali su: Kenan Husremović, Sead Bijedić i Braco Babić.
Naslovna slika: Bjelašnica, Obalj – uspon na vrh Obli kuk (1750 m/nv). Na slici gore desno vidi se planina Treskavica (2086 m/nv).
U neposrednoj blizini sela Turovi, rijeka Željeznica je probijajući se na svom putu kroz stjenovitu krečnjačku gredu izdubila korito dužine od oko 150 m, duboko 8-10 m i široko 2-4 m. U tom dubokom i uskom koritu rijeka je stvorila niz okruglih udubljenja u kojima voda ključa kao u vrelom kazanu (loncu) i po tome je ova lokacija dobila ime Kazani. Kazani na rijeci Željeznici pružaju vanrednu sliku prirodne ljepote i stavljeni su pod zaštitu kao Spomenik prirode (od 1957. god.).
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Rijeka Željeznica
Izvor Željeznice nalazi se zapadno od sela Godinja pod planinom Treskavicom. Izvor je smješten na 1020 m nadmorske visine u gustoj šumi pod Velikom Orlicom (1543 m/nv) i Malom Orlicom (1250 m/nv). U blizini izvora se nalazi pećina. Za vrijeme topljenja snijega i jakih kiša u pećini nastaje malo jezero. Tada voda iz jezera podzemnim kanalom teče u izvor Željeznice. Do izvora i pećine može se pristupiti iz sela Godinja pješačkom stazom (oko 30 minuta hoda). U Godinju se stiže asfaltiranom cestom iz pravca Turova (oko 2 km). Rijeka Željeznica od izvora do Kazana, prima nekoliko potoka od kojih su najveći: Dubočaj, Bijeli potok, Bjelutovac, Klesni potok i Hrasnica. Na Željeznici je nizvodno od izvora prema Godinji nekada bilo šest mlinova a dva su bila na izlasku iz Kazana. Najveće pritoke Željeznice su: Crna rijeka, koja se ulijeva niže sela Pendičići i Bijela rijeka, ulijeva se prije sela Kijevo. Željeznica je nakon Kijeva stvorila duboki kanjon dužine oko 4 km koji završava kod kamenoloma u blizini sela Krupac. Pritoka Željeznice je i butmirska Tilava (Kasindolska rijeka), kao i hrasnička Večerica. Ušće Željeznice u rijeku Bosnu se nalazi zapadno od naselja Otes (nizvodno od Ilidže). Ukupna dužina Željeznice od izvora do ušća u rijeku Bosnu je oko 28 km. Pripada Crnomorskom slivu. Na Željeznici nizvodno od sela Bogatići nalazi se hidroelektrana s instaliranom snagom od 6,5 MW, koja je svečano puštena u rad 1. maja 1947. godine. U novije vrijeme sagrađene su i dvije mini hidroelektrane. U blizini i na obalama rijeke nalaze se mnoga naselja a najveće je Ilidža.
Zanimljivo je spomenuti da postoji još jedna rijeka Željeznica u Bosni i Hercegovini. Duga je oko 16 km i pripada Crnomorskom slivu. Nastaje iz dva potoka: Velike vode i Male vode u Donjoj Radavi (1030 m/nv) na sjevernim padinama planine Bitovnje. Na svom putu rijeka prima veći broj potoka a najveći su: Vukošića potok, Sredeljski potok, Nevra, Brložnjak, Ripulja, Brezovik, Bistrica, Jastrebac i Trošnički potok. U dolinama kojom ova rijeka protiče smještena su sljedeća sela: Praje, Vrtle, Luke, Parež, Gojevići, Lužine, Bakovići i Drin. Od sastavaka Željeznice i Dragače u selu Drin (563 m/nv) nastaje Fojnička rijeka koja se u Visokom ulijeva u Bosnu.
Pristup do Kazana
Kazani se nalaze kod sela Turovi (898 m/nv). Do sela se stiže iz Trnova (oko 30 km od Sarajeva, na putu za Foču, M18). Na izlazu iz Trnova kod pilane na raskrižju skrenuti desno na lokalnu asfaltiranu cestu (M442b) i nastaviti istom oko 2 km do Turova. Proći pokraj sela i nakon stotinjak metara cestom (u pravcu sela Godinja, uzvodno) stiže se do mjesta gdje se može parkirati automobil. Odmah ispod ceste nalazi se nekoliko nadstrešnica s klupama pokraj rijeke. Za razgledanje Kazana najbolje je preći mali drveni most gdje se nalazi vidikovac. U blizini je i izvor potoka koji se ulijeva u Željeznicu neposredno nakon njenog prolaska kroz Kazane.
Naslovna slika:Kazani na rijeci Željeznici kod sela Turovi (898 m/nv)
Stari grad Vranduk se nalazi oko 10 km zračne linije sjeverno od Zenice na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Sagrađen je krajem 14. stoljećana stijenovitom uzvišenju (315 m/nv) kojeg rijeka obilazi u poluluku stvarajući hrid jako strmih padina. Smješten na ulazu klisure štitio je i nadzirao trgovački put koji je povezivao panonsku regiju sa jadransko-mediteranskim prostorom što mu je davalo geostratešku važnost. U srednjovjekovnom periodu prolazak kroz vrandučku klisuru smatrao se glavnim ulazom u “pravu“ Bosnu pa je Vranduk iz tog razloga dobio naziv – “Kapija Bosne“. Vranduk je primjer jednog od najbolje očuvanih gradova srednjovjekovne bosanske države. Grad se sastoji od istaknute čeone kule sa stranicama od oko 5 m, postavljenih na strani mogućih napada i duguljastog obora prilagođenog konfiguraciji terena, dužine oko 25 m i širine oko 8,5 m. Glavni elementi utvrđenja čine: velika kula (glavna kula), mala kula (pomoćna kula) koja je štitila kapiju grada, te stražarnica pred gradom. U gradu je bila cisterna za vodu, ukopana u živu stijenu dubine 6 m i promjerom od 5,5 m. Grad je opasan bedemima čija visina varira od 4,5 m – 12 m, a debljina zidova je od 1,5 m – 2,5 m. Na Vranduku su vršeni konzervatorsko-restauratorski radovi, nekoliko puta. U velikoj kuli izložena je manja muzejska kolekcija predmeta pronađenih prilikom arheoloških istraživanja i iskopavanja unutar zidina grada (1968. god.). Brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda: posude, nakit, novčići, alatke, mamuze, i dr. pohranjeni su u Muzeju grada Zenice.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Vranduk – srednjovjekovni utvrđeni grad
Vranduk je bio samo jedan u nizu srednjovjekovnih gradova središnje Bosne u kojoj se razvijao vrlo intenzivan politički, ekonomski i kulturni život. Prvi put se spominje u pismu dubrovačke vlade ugarskom kralju Sigismundu Luksemburškom od 23.3.1410. godine. Pretpostavlja se da je Vranduk sagrađen krajem 14. stoljeća. Od osnivanja do 1463. godine predstavlja banski, a zatim i kraljevski grad. U Vranduku je jedno vrijeme stolovao bosanski kralj Stjepan Tomaš (1412. – 1461.) iz dinastije Kotromanića gdje je primao izaslanstva, potpisivao ugovore i izdavao povelje. Kralj Tomaš posvetio je Vranduku posebnu pažnju: preuredio grad, ojačao gradske zidine a ispod podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika, za koju je od pape dobio posebne povlastice. Njegov polubrat Radivoj Ostojić (1410. – 1463.) u poveljama se spominje kao “Knez od Vranduka” i “Bosanski protukralj“ koji je bio nezakoniti sin kralja Stjepana Ostoje (1378. – 1418.) a i on je također bio nezakoniti sin kralja Stjepana Tvrtka I. (1338. – 1391.). Osmanlije zauzimaju Vranduk 1463. godine. Od tada postaje najsjevernije granično utvrđenje Osmanske imperije prema Ugarskoj. U vrandučkoj tvrđavi uspostavljena je stalna vojna posada na čelu sa dizdarom. U podgrađu su izgrađeni sadržaji upravnog, zanatskog i trgovačkog značaja. Ispod grada sagrađena je džamija posvećena sultanu Mehmedu II. zvanog el Fatih (Ovajač). Početkom 18. stoljeća utemeljena je vrandučka kapetanija. U 18. i početkom 19. stoljeća grad je služio kao zatvor u kojem su posebno smještani politički protivnici i školovani ljudi, kao što su kadije i muftije, odtuda je nastala narodna izreka: “Otišao u Vranduk na kadiluk“. U svom pohodu na Bosnu 1697. godine, austrijski princ i vojskovođa Eugen Savojski ga je, uočivši težinu njegovog osvajanja, zaobišao. Austrougarske trupe su 1878., zauzele grad i u njemu držale posadu do 1890. godine kada je napušten. Vranduk je tako nakon gotovo petstotina godina od svog postojanja izgubio geostratešku važnost koju je do tada imao.
Legenda o Vranduku
U pradavna vremena na širokom i lijepom Vilinom polju jednog dana utabori se pleme koje je predvodila odvažna i premudra Senica, zajedno sa svojim sinom, neustrašivim ratnikom Dukom. U tom polju su živjele vile i viljenaci a okolo na brdima gorostasni divovi koji su ih štitili od neznanaca. Odmah po dolasku divovi ih napadoše, ali im se Senica i Duk sa saplemenicima junački odupriješe i u bijeg ih natjeraše. Čuvši za poraz, njihov starješina Vran pojuri prema klisuri da postavi na njenom ulazu stijenu, kako bi se stvorilo jezero i potopilo Vilino polje. Istog dana u potjeru za njim krenu Duk, naoružan lukom i strijelom, te željeznim lancem sa debelim halkama. Tri dana i tri noći tragali su po planinskim gudurama i klisuri tražeći jedan drugog, a u ranu zoru treće noći počeše se dozivati. – Vran, gdje si? Kukavče, ne bježi, javi se i izađi da junački megdan podijelimo! – glasinom sličnom grmljavini izazivao je Duk divovskog gorostasa. – Tu sam! Strašljivče, ako smiješ priđi, da se u snazi ogledamo! – ljutito odazva se Vran. – Vrraannn… Duukkk… – Vrraannn… Duukkk…! – odzvanjala su imena divovskog gorostasa i neustrašivog ratnika po planinskim gudurama i klisuri. Konačno se sretoše, pa se odmah potukoše. Bacali su jedan drugog s brda na brdo, a kad se smoriše u koštac se uhvatiše. U podužem hrvanju ni jedan nije imao dovoljno snage ni umijeća da savlada protivnika. Vran je dozivao u pomoć vile, vilenjake i divove, a Duk je vješto koristio svoja ranija iskustva s megdana i prizivao plemenske duhove da mu pomognu. I, u jednom trenutku Duk se dosjeti! Zgrabi Vrana za glavu i okrenu mu lice prema suncu, a ovaj zažmiri i smete se. Duk iskoristi priliku i obori diva na zemlju, pa mu na vrat navuče i pritegne iz sve snage željezni lanac sa debelim halkama. Dok se div gušio i hroptao boreći se da uhvati zraka, Duk ga odvuče do najstrmije stijene na ulazu klisure na koju ga prikova da visi nad provalijom. Div je dugo umirao u najstrašnijim mukama, a Duk se pobjedonosno vratio na Vilino polje te sa suplemenicima podiže naselje koje, po imenu majke nazva Senica. Nekadašnje Vilino polje sada se naziva Bilino polje. Mjesto gdje su na junačkom megdanu svoju snagu odmjerili divovski gorostas Vran i neustrašivi ratnik Duk, zove se Vranduk. Potomci Duka vremenom naselje Senica nazvaže Zenica.
Pristup
Do starog grada Vranduk stiže se automobilom iz Zenice (14,5 km). Od raskršća na magistralnom putu Zenica – Doboj (M17) na oko 100 m prije ulaska u tunel Vranduk skrenuti na lokalnu asfaltnu cestu i preći most na rijeci Bosni, dalje nastaviti ovom cestom i proći kroz tunel ispod Vrandučke tvrđave (ukupno oko 1,5 km). Napomena: Tunel je dosta uzak, oprezno voziti na prolasku. Po dolasku u podgrađu potražiti neko pogodno mjesto za parkiranje automobila. Stari grad Vranduk je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2005. godine. Uređen je za turističku posjetu. Utvrda zajedno s podgrađem daje cjelokupnoj slici Vranduka posebnu vrijednost zbog koje vrijedi otići do vidikovca poviše sela Zabrce na desnoj stranu doline rijeke Bosne.
JP BH Pošta izdalo je prigodnu poštansku marku s motivom Stari grad Vranduk, autor: S. Obralić, godina izdavanja: 2000.
Naslovna slika: Vrandučka tvrđava sa podgrađem– pogled sa Zabrca
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 