Planinarski usponi na vrhovima jadranskih otoka nisu previše zahtjevni ali su zato veoma izazovni zbog lijepih vidika. Poseban ugođaj na usponu je sunce, plavo nebo i more uz opojni miris cvjetova i mediteranskih biljaka. Motivisani time naša ekipa je krenula na otok Korčulu i tom prilikom posjetila grad Korčulu, Vela Luku i fortecu na Humu.
Forteca je bivša vojna utvrda smještena na vrhu brda Hum (377 m/nv). Nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu otoka Korčule u blizini Vela Luke. Viški boj 1866. godine ukazao je potrebu trajnog nadzora Korčulanskog, Lastovskog i Viškog kanala. Zbog čega je za vrijeme austro-ugarske vladavine sagrađena utvrda na vrhu Hum, u narodu poznata kao forteca (tal. fortteza). Austro-ugarski admiral Tegetthof 1868. godine izdaje naredbu utvrđivanja strateškog brda Hum s kojeg je vidljiva i talijanska obala Jadrana. Radovi na utvrdi su započeli 1890., a završeni 1902. godine. Dodatno je opremljena i naoružana 1912. godine topovima kalibra 120 mm i 205 mm.
Utvrda na Humu je ukopana na mjestu prapovijesne gomile (gromile, tumulusa) od koje je preostalo tek dio kamenog nasipa. Na ulazu u utvrdu stoje teško oklopljena željezna vrata sa puškarnicama. Posadu austrougarske mornarice je činilo 36 mornara sa starješinama.
U Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918. god.) utvrdu su više puta granatirali brodovi Sila Antante, a po njegovom završetku forteca je razoružana. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918. – 1941. god.) posadu utvrde na Humu čine malobrojni graničari i meteorolozi. S početkom talijanske okupacije 1941. godine utvrda je napuštena, a njen inventar opljačkan. Nakon potpunog povlačenja posade jugoslovenske Ratne mornarice 1955. godine unutrašnjost fortece je potpuno devastirana.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Vela Luka
Vela Luka je slikoviti mediteranski grad koji se nalazi na zapadnom dijelu otoka Korčule. Smještena je u zaljevu dugom oko 9 km, jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana.
Naseljenost ovih prostora seže u daleku prapovijest. U željezno doba područje naseljava ilirsko pleme Dalmata, koji su ostavili brojne gradine. Zatim dolazi do Grčkih osvajanja, poslije dolaze Rimljani koji osnivaju svoju provinciju Dalmaciju.
Vela Luka administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Po popisu iz 2001. godine grad ima 4380 stanovnika. Nekada je glavna djelatnost stanovnika Vela Luke bila brodogradnja, pomorstvo, ribarstvo i poljoprivreda a danas se uglavnom bave uslugama u turizmu i ugostiteljstvu. Vela Luka je značajna tranzitna prometna uloga (trajektna veza sa Splitom i Lastovom). Važne su i lučke djelatnosti (za potrebe cijelog otoka).
Planinarski uspon na vrh brda Hum
Uspon na brdo Hum započinje sa nultog nivoa (mora) i do vrha treba savladati ukupno 377 m visinske razlike. Polazna tačka se nalazi u trajektnom pristaništu Vela Luke, kod ureda Jadrolinije gdje je postavljena putokazna tabla. Stazu su obilježili i uredili članovi HPD “Mareta“ iz Vela Luke sa kojima smo krenuli na uspon.
U početku planinarske oznake vode cestom uz brodogradilište te ga sa gornje strane zaobilaze. Nakon posljednjih kuća u gradu, slijedi nakratko uspon cestom kroz borovu šumu a kasnije pokraj maslinika ograđenih kamenim suhozidima. Dalje staza nastavlja u smjeru juga kroz borovu šumu a poslije sve do vrha kroz šumu česvine, vrisa i planike.
Na samom vrhu Huma (377 m/nv) pokraj utvrde stoje telekomunikacijske antene i velike metalne ploče od nekadašnjih mikrotalasnih reflektora koje odavno nisu više u funkciji.
Sa osmatračke kule na utvrdi pruža se prelijep pogled na zaljev i grad Vela Luku, mjesto Blato, Blatsko polje i vrh Kom (508 m/nv) kao i na susjedne otoke Lastovo, Sušac, Vis i Hvar. Za vrijeme vedrih dana, kada nema izmaglice jasno se vidi rt Monte Gargano (1065 m/nv) poznat kao “mamuza talijanske čizme“.
Sa Huma se vidi i najviši vrh poluotoka Pelješac – Sv. Ilija (960 m/nv), te Sv. Vid (778 m/nv) – najviši vrh otoka Brača i ujedno najviši vrh Jadranskog otočja. Pogled privlači i moćni stjenoviti masiv najviše planine Srednje Dalmacije – Biokovo na kojem dominiraju vrhovi Sv. Jure (1762 m/nv) i Sv. Ilija (1642 m/nv).
U zimskom periodu vide se i planine u Bosni i Hercegovini, tada se na horizontu jasno ocrtavaju zasnježeni masivi Čvrsnice (2228 m/nv), Ćabulje (1780 m/nv), Prenja (2103 m/nv), Veleža (1965 m/nv) i Crvnja (1920 m/nv).
Na uspon se može krenuti i u patikama, ali je bolje u planinarskim cipelama i treba obavezno ponijeti dovoljno vode za piće. Planinarska tura na Humu ukupno sa usponom i silaskom s vrha traje 3 sata hoda.
Pristup trajektom na otok Korčulu
– Orebić (Pelješac) – Dominče (Korčula), 20 minuta;
– Split – Vela Luka (Korčula), 3 sata;
– Ubli (Lastovo) – Vela Luka (Korčula), 1 sat i 45 minuta.
Naslovna slika: Korčula, vrh Hum (377 m/nv). Na slici desno vidi se grad Vela Luka.
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 