Mljet se nalazi u dubrovačkom arhipelagu i njegov je najveći otok. Najšumovitiji je otok na Jadranskom moru, iz tog razloga nosi epitet “Zeleni otok”. Mljet je jedan od najljepših i najatraktivnijih južnodalmatinskih otoka istočnojadranske obale. To je otok cvijeća, maslina i vinove loze, te ujedno mistično mjesto za meditaciju i uživanje u miru i tišini koju povremeno remeti cvrkut zrikavaca, ptica i šum morskih valova. Prema časopisu Times upravo Mljet ubrajaju u deset najljepših otoka svijeta, od kojih je jedini on iz Europe.
S planinarskog stanovišta otok je privlačan zbog Mljetske planinarske obilaznice koja je nastala kao rezultat dugogodišnjeg nastojanja grupe planinara – etuzijasta, da planinarima i drugim ljubiteljima prirode predstave ljepote otoka Mljeta.
Obilaznica je svečano otvorena 28.4.2012. godine prigodom tradicionalne planinarske manifestacije Dana hrvatskih planinara, koju su organizirali Hrvatski planinarski savez i Planinarsko društvo “Mljet” Goveđari.
Nakon otvaranja, prošli smo cijelom dužinom obilaznice i uživali u lijepim i širokim razgledima. Pješačka staza je dobro uređena i prohodna te opremljena odgovarajućom planinarskom signalizacijom, žigovima ugrađenim u “živoj” stijeni na kontrolnim točkama. Dnevnik i vodič MPO je džepnog formata uz kratak opis prtistupa do KT, ilustrovan fotografijama i kartom sa ucrtanom trasom obilaznice, pomogao nam je u orijentaciji i snalaženju na terenu.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Mljet se nalazi u dubrovačkom arhipelagu i njegov je najveći otok. Pruža se smjerom zapad-sjeverozapad-istok-jugoistok u zračnoj dužini od 37 km, prosječnom širinom od 3 km. Površina mu iznosi oko 100 km². Od kopna (poluotoka Pelješca) odvojen je Mljetskim kanalom. Najšumovitiji je otok na Jadranskom moru, više od 70% površine je pokriveno šumama, a unutar Nacionalnog parka “Mljet” pokrivenost prelazi i 90%. Iz tog razloga nosi epitet “Zeleni otok”. Zanimljiv je i toponomastički naziv otoka Mljeta koji je u antičko doba nosio naziv Melítě, po riječi grčkog porijekla mélitta što u prijevodu znači pčela.
Mljet je otok cvijeća, maslina i vinove loze i ujedno mistično mjesto za meditaciju i uživanje u miru i tišini koju povremeno remeti cvrkut zrikavaca, ptica i šum valova mora. Izrazito mediteranska klima s gotovo stalnim promjenljivim zračnim strujanjima juga i bure u zimskoj, a maestrala i burina u ljetnoj polovici godine značajke su ovog otoka koje pogoduju životu i dužem boravku stanovništva. Na otoku ima više izvora pitke vode. Prema časopisu Times upravo Mljet ubrajaju u deset najljepših otoka svijeta, od kojih je jedini on iz Europe.
Još u doba Austrougarske prepoznata je ljepota ovog otoka i od 1910. godine stavljen je na popis zaštićenih područja. Godine 1960., na zapadnom dijelu otoka uspostavljen je Nacionalni park “Mljet” koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. Zaštićeno područje obuhvaća naselja Pomena, Polače, Njivice, Goveđari, Babine Kuće i Soline, Malo jezero (24 ha) i Veliko jezero (145 ha) te otočić sa benediktinskim samostanom i crkvom sv. Marija. Ovo područje predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.
Najveće naselje na Mljetu je Babino Polje (oko 300 stanovnika), nalazi se u unutrašnjosti otoka. Od trajektne luke Zaglavac udaljeno je 9 km a od Klačne luke u Sobri 7 km. U Babinom Polju je zgrada Općine Mljet, Dom kulture Zabriježe, Planinarsko društvo “Planika“, ambulanta, apoteka, vatrogasni dom, pošta, osnovna škola, boćalište, crkva sv. Petar i Pavao, crkva Gospe od brijega te nekoliko ugostiteljskih objekata i trgovina.
Ostala manja naselja na otoku su: Sobra, Korita, Maranovići, Saplunara, Blato, Ropa, Kozarica, Okuklje, Prožura, Prožurska Luka, Polače, Goveđari, Babine Kuće, Njivice i Soline.
Najviši vrh otoka je Veliki Grad (514 m/nv), a ostali vrhovi su: Žirinje (485 m), Kantun (459 m), Veliki Sutilija (388 m), Blatska gora (388 m), Grabova glava (384 m), Gradac (377 m), Korita (377 m), Bijeđ (333 m), Veliki Planjak (291 m) i Montokuc (258 m).
Na Mljet se stiže iz trajektne luke u uvali Prapratno (na poluotoku Pelješac). Plovidba trajektom preko Mljetskog kanala traje 40 minuta. Trajekt pristaje u luci Zaglavac, udaljenoj oko 2 km od naselja Sobra. Na Mljet se može stići i katamaranom iz luke Gruž u Dubrovniku i izletničkim brodovima od Korčule i Orebića.
Mljet kroz povijest
Otok Mljet dugo godina je bio ilirsko gusarsko uporište koje je rimski car Oktavijan August pokorio i razorio ilirski grad Melitusu (35. god. pr. n. e.), zbog učestalih gusarskih napada na rimsko brodovlje. Nakon toga bio je u vlasti Gota, Bizanta (od 538. god.), Neretvanske Paganije (7. i 8. st.), Zahumlja (11. i 12 st.), Dubrovnika (1302. – 1808. god.), Francuza (1808. – 1813. god.), zatim Austrije do 1918. godine. Poslije Prvoga svjetskog rata Mljet je dio Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije (banovine Hrvatske). Tijekom Drugoga svjetskog rata Mljet je okupiran od Nijemaca i Talijana. Nakon povlačenja njemačkih snaga 10./11. augusta 1944. godine Mljet je ponovo dio Hrvatske, isprva u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije, kasnije Narodne Republike Hrvatske (FNRJ) i Socijalističke Republike Hrvatske (SFRJ). Od 8. oktobra 1991., temeljem izražene želje hrvatskoga naroda na referendumu o samostalnosti Hrvatske, Mljet je dio demokratske, neovisne i suverene države Hrvatske.
Mljetska planinarska obilaznica
Obilaznica (MPO) nastala je kao rezultat dugogodišnjeg nastojanja grupe planinara – etuzijasta da planinarima i drugim ljubiteljima prirode predstave ljepote otoka Mljeta. Vrijedan doprinos otkrivanju i predstavljanju ovih ljepota svojevremeno su dali poznati hrvatski planinari Ante Premužić, Jerko Kirgin i Dr Željko Poljak. Od otočkih planinara poseban doprinos su dali Karlo Franceško, Ante Aljinović i Marin Perković (autor vodiča i dnevnika MPO).
Obilaznica je duga 43 km i može se proći za 3 – 4 dana (24 sati efektivnog hoda). Cijela trasa je označena planinarskim oznakama (markacijama) i opremljena žigovima na kontrolnim tačkama (KT). Ukupno na obilaznici je 20 KT. Sa sobom ponijeti jastuče i tintu. Pješačenje započinje od naselja Pomena (KT 1) i završava u naselju Sobra (KT 20). Većim dijelom pješačka staza prolazi kroz šumu i pruža ugodnu hladovinu u ljetnom periodu, ipak na dnevnu turu treba krenuti rano ujutru ili u kasnim poslijepodnevnim satima zbog vrućina. Važno je napomenuti da duž trase obilaznice nema izvora s pitkom vodom i prije polaska na turu treba se opskrbiti vodom u trgovinama ili iz vodovodne mreže, po vlastitoj potrebi (2-3 l).
Obilaznica se može proći u sva četiri godišnja doba. Poželjno je koristiti dva automobila, jedan ostaviti na početku, a drugi na kraju dnevne etape. Obilazak Mljetske planinarske obilaznice najbolje je obaviti u četiri dnevne etape:
- Pomena – Posušni Borovac – Crjene sijene – Rt Lenga – Mjendeli – Goveđari, 5 sati hoda;
- Goveđari – Veliki Gradac – Montokuc – Zle stijene – Veliki Planjak – Grabova glava – Strmica – Blato, 7 sati hoda;
- Blato – Dubovca – Vrh od dola – špilja Ostaševica – špilja Movrica – Rogović – Babino Polje, 6 sati hoda;
- Babino Polje – Rogović – vrh Veliki Grad (514 m/nv) – Veji kok – Na vrh Peskarije – Opor dolac – Sobra, 6 sati hoda.
Info i kontakt:
Dnevnik i vodič MPO može se kupiti (ili naručiti pouzećem) na adresi:
– PD “Mljet” Tajana Perković, Pristanište 5;
– PD “Planika”, Niko Stjepović, Zabrežje b.b., 20225 Babino Polje;
– Također se može kupiti u uredu Turističke zajednice Općine Mljet i na kioscima Nacionalnog parka “Mljet”.
Na Mljetu djeluju čak dva planinarska društva, starije “Planika” u Babinom Polju i “Mljet” u Goveđarima. Mljetska planinarska obilaznica je trasirana u drugoj polovici devedesetih, a građena od 1998. do 2012. god. u suradnji Planinarskoga društva “Planika” i Lovačkoga društva “Mljet”. Idejni začetnik planinarske obilaznice je mr. sc. Marin Perković koji je zajedno s Perom Matanom i Nikom Stjepovićem bio i voditelj radova. Svakako treba napomenuti da su neprocjenjivu stručnu pomoć, ali i konkretan radni doprinos ovome projektu dali članovi HPD “Vihor” i HPD “Zagreb-Matica” iz Zagreba, na čelu čijih timova su se nalazili Milovan Dlouhy i Mato Šimičić, ali i još neka hrvatska planinarska društva. Projekt su financijski pratili Općina Mljet i Javna ustanova Nacionalni park “Mljet”, kao i Hotel “Odisej” u Pomeni, a Ministarstvo obrane pomagalo je u osiguranju smještajnih kapaciteta. Veliki je bio i doprinos domicilnoga stanovništva, posebice prilikom radova, osiguranja smještaja i vode.
Napomena:
Duljina Mljetske planinarske obilaznice prvo je bila 43 km, od Pomene do Sobre, a sada njena ukupna dužina je 65 km, od Kulijera do Saplunare, bez odvojaka. Nakon što je obilaznica promovirana 2012. godine na Danima hrvatskih planinara zbog velikog odziva i interesa ponovo su na Mljetu održani 2017. godine.
O agilnosti mljetskih planinara svjedoči i podatak da je 2014. godine ovdje održana i Skupština Balkanske planinarske unije (BMU).
PD “Mljet” Goveđari svake godine krajem mjeseca aprila ili početkom maja organizira višednevi grupni pohod Mljetske planinarske obilaznice.
Legende o Mljetu
Mljet se spominje još u četvrtom stoljeću pr. n. e. u grčkim spisima, a brojni nalazi grčkih amfora i potopljenih brodova uz mljetske obale svjedoče da su se grčki pomorci zadržavali na mljetskim obalama na svojim putovanjima Jadranskim morem. Uz otok Mljet vežu se mnogobrojne legende, a najpoznatija je ona koju je zapisao Homer (Hómēros), grčki epičar (7. st. pr. n. e.). u epu Odiseja. Legenda kaže kako je antički junak Odisej nakon pada Troje, na povratku u svoje kraljevstvo godinama lutao morima i nakon brodoloma doplivao do obale tajanstvenog otoka Ogigija za koji mnogi istraživači tvrde da je riječ upravo o Mljetu. Nimfa Kalipso, kći Atlantova koja se naselila na otoku zaljubila se u Odiseja kojeg je uvjeravala da će ga učiniti vječno mladim i besmrtnim ako se njome oženi. Podlegao je čarima lijepe Kalipso i s njom živio 7 godina. Iz te veze Odisej i Kalipso dobili su sinove blizance: Nausitoja i Nausinoja.
Po nalogu vrhovnog grčkog boga Zeusa, Odisej se vratio u svoje kraljevstvo na otok Itaka nakon dugog lutanja morima gdje ga je vjerno čekala njegova žena Penelopa.
U blizini Babina Polja na južnoj obali otoka nalazi se Odisejeva špilja (30 minuta hoda). Špilja nije na trasi MPO!
Zanimljivo je spomenuti još jednu legendu o Mljetu koja je vezana uz ilirsku kraljicu Teutu. Otok su za vrijeme drugog stoljeća pr. n. e. naseljavali ilirski ratari, lovci i stočari. Ilirijom je na vrhuncu njezine moći vladala kraljica Teuta (230. god. pr. n. e.). Na otok Melitu (Mljet), u središnjem Iliriku, navraćala je mlada vladarka Teuta iz kraljevskoga grada Rhizona (Risan) u Bokokotorskom zaljevu, na svoje omiljeno ladanjsko pribježište sa svojim mužem vladarom Agronom. Teutina flota i gusarsko brodovlje često bi se usidrili u sigurnome zaklonu duboko usječenoga skrovitog zaljeva (Polače). Agron je još u mladosti posjećivao ovaj lijepi otok radi bogatoga lova u gustim šumama i ribolova u lagunama, a na otočiću usred Velikog jezera podigao je malenu nastambu, gdje je provodio dane odmora. Nakon Agronove smrti, Teuta proživljava novu ljubavnu idilu prilikom tajnoga susreta na Meliti sa svojim novim ljubavnikom Grkom Demetrijem Hvaraninom, slavnim ilirskim vojskovođom.
Naslovna slika: Vrh Veliki Grad (514 m/nv) je kontrolna tačka Mljetske planinarske obilaznice (KT 16) i Hrvatske planinarske obilaznice
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 